Prokletije, koje često nazivaju crnogorskim Alpima, svake godine posjećuje sve više turista iz Zapadne Evrope i svijeta.

Međutim, problem koji usporava dalji razvoj Prokletija kao značajne turističke destinacije je slaba saobraćajna infrastruktura, kazali su za BIRN lokalni ugostitelji i turoperatori.

Prokletije se nalaze se na sjeveroistoku Crne Gore, u blizini malog grada Plava, oko 120 kilometara od glavnog grada, Podgorice. Pored Crne Gore, ovaj planinski lanac se prostire i na teritoriji Albanije i Kosova.

Značajniji razvoj u tom kraju zabilježen je nakon što je dio Prokletija u Crnoj Gori proglašen Nacionalnim parkom 2009. godine, kao i 2011. nakon osnivanja planinarske staze „Vrhovi Balkana“, koja je dugačka 192 kilometra i proteže se kroz Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.

 ‘Staza naših đedova’

Međunarodna planinarska staza, projekat čije je stvaranje pomogla Evropska unija, donijela je razvoj mnogim ruralnim područjima u sve tri zemlje. Staza prolazi kroz sela, vijugajući kroz livade i oko planinskih vrhova, jezera i šuma.

Mada je u sadašnjem obliku osnovana tek 2011. godine, staza ima znatno dužu i bogatiju istoriju.

Enes Drešković iz Plava kaže da se staza nekada zvala "Staza naših đedova".

"Naši preci su išli tom stazom do Peći na Kosovu da bi kupili osnovne namirnice. Nakon što je 1999. godine završen rat na Kosovu, nekoliko entuzijasta i planinara odlučilo je da obnovi staze," kazao je Drešković za BIRN.

"Naši đedovi su tim stazama išli iz nužde, a mi to radimo kako bismo promovisali i razvili region. I uspjeli smo da stvorimo svojevrsni turistički brend," kaže on.

"Priča koju su naši preci ostavili i razvili dovela je do činjenice da danas svi živimo od te staze… To je zaostavština naših starih, koju su nam dali na čuvanje – a ako je zaista budemo čuvali, normalno je da ćemo svi imati koristi od toga," dodao je Drešković.

Mještani koji su nekad otišli, sada se vraćaju

Lokalni ugostitelji kažu da Prokletije postaju sve popularnija destinacija za planinski i eko-turizam za posjetioce iz cijelog svijeta.

Drešković, vlasnik eko-planinarskog odmarališta na Hridu, koje se nalazi na 1.500 metara nadmorske visine, deset kilometara od Plava, objašnjava da su Prokletije u kratkom periodu imale globalnu promociju zahvaljujući očuvanoj prirodi i pejzažu.

"Šum rijeke, čist vazduh, prelijep pogled i tišina očarali su i nas koji smo rođeni ovdje," kaže on.

"Prošle godine smo imali grupu planinara iz SAD, Novog Zelanda i Australije. Kada smo ih pitali zašto su došli na Prokletije, rekli su nam da se trude da svake godine posjete manje poznata, ali lijepa mjesta. Za nas to je dokaz da smo u kratkom periodu uspjeli da se promovišemo," kaže Drešković.

Najbrojniji posjetioci iz Holandije i Belgije

U posljednjih dvije godine, prema tvrdnjama lokalnih ugostitelja, turisti iz Holandije i Belgije su među najbrojnijim posjetiocima Prokletija. Rami de Vard kaže da je ove godine prvi put odlučio da sa porodicom posjeti Crnu Goru.

"Planinski vijenac Prokletije je ovdje naročito lijep. Popeli smo se na vrh planine sa naše dvoje djece od četiri i šest godina za osam sati. Bilo je predivno. Volimo prirodu. To je jedan od glavnih razloga zašto smo posjetili Crnu Goru," rekao je De Vard za BIRN.

 

Plav, kao i većinu mjesta na sjeveru Crne Gore, napustio je veliki broj mještana, koji su zbog loših lokalnih ekonomskih prilika u posljednjih 30 godina uglavnom odlazili da rade u SAD ili Njemačkoj.

Neki od njih se sada vraćaju i ulažu u svoju postojbinu. Drugi su od početka vjerovali u njen potencijal, poput Labuda Turkovića, koji je na svom imanju izgradio eko kamp.

Kamp, koji se nalazi na ulazu u Nacionalni park, udaljen je sedam kilometara od Plava. Zahvaljujući prelijepom pogledu i lokaciji, privlači ne samo planinare već i porodice koje tu odmor.

"Naši gosti su uglavnom iz Njemačke, Holandije, Rusije, Ukrajine – iz cijelog svijeta. Prošle godine smo čak imali gosta iz Meksika. Lani smo možda imali više gostiju, ali ove godine turisti koji dolaze ostaju duže. Kažu da boravak ovdje na njih djeluje ljekovito, kao da su u 'vazdušnoj banji'... mjesta koje posjećuju ostavljaju ih bez daha," kaže Turković.

Etno kuće na svom imanju izgradio je sam, a supruga i dvije kćerke su mu pomogle u svemu.

"Zbog nedostatka radne snage, počeo sam da radim sam, a kasnije sam uključio porodicu. Vremenom sam shvatio da samo porodica može ovaj posao da obavlja kako treba. Niko ne može bolje brinuti o našem kampu od nas," kazao je Turković za BIRN.

Loši putevi, mali broj letova, smanjivanje jezera

Glavni problem za dalji turistički razvoj plavskog regiona je loša infrastruktura.

Put do Nacionalnog parka je u lošem stanju. Ugostitelji su za BIRN rekli da se, uprkos brojnim obećanjima na lokalnom i državnom nivou, problem ne rješava.

Pojedini takođe tvrde da su problem i relativno slabe avionske veze između Crne Gore i zapadnih destinacija. Napominju da veliki broj planinara koji posjećuju Plav u Crnoj Gori dolazi preko Albanije, jer ona ima bolje avionske veze.

Pored infrastrukture, Plav ima i ekološki problem. Grad se nalazi pored najvećeg glečerskog jezera u Crnoj Gori, ali se ono godinama smanjuje.

Lokalne vlasti već dugo traže pomoć od države po ovom pitanju.

"Plavsko jezero polako nestaje i potrebno je više novca za njegovo očuvanje," rekao je za BIRN direktor lokalne Turističke organizacije, Eldin Ferhatović.

On takođe ističe da, kako interesovanje turista raste, Plav nema dovoljno kapaciteta da ih sve primi. "U toku je izgradnja hotela sa četiri zvezdice. To je investicija vrijedna 12 miliona eura i sigurno će doprinijeti većem broju turista," kazao je on.

"To je ono što nam nedostaje jer kada dođu veće grupe turista, žele da budu zajedno na jednom mjestu, što trenutno za nas može biti problem jer nemamo takvih kapaciteta," dodao je Ferhatović.