U većini škola u Bosni i Hercegovini zvona su oglasila početak nove školske godine 2. septembra.

Međutim, mnogi školski hodnici nijesu ni blizu bučni kao što su nekada bili tokom odmora između časova, uslijed značajnog pada broja učenika prvih razreda.

U posljednjih deset godina, broj učenika koji su se upisali u osnovne škole u BiH pao je za 21 odsto. Broj onih koji su se upisali u srednju školu tokom istog perioda pao je još više - za 25 odsto.

Eksperti kažu da te brojke odražavaju predstojeću demografsku krizu, koja ima posljedice za svaki aspekt društva - od pritiska na budžete do zdravstvene zaštite i nedostatka radne snage.

Demograf sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, Aleksandar Majić, smatra da su "promijenjeni obrasci migracije" jedan od glavnih razloga pada.

"U posljednjih deset do dvadeset godina, primijetili smo da cijele porodice sa djecom emigriraju u druge zemlje ili u veće (urbane) centre unutar zemlje", kazao je on.

"Ranije, imali smo situaciju gdje su takozvani ‘gastarbajteri’ ostavljali svoje porodice u domovini; a oni su sami odlazili u inostranstvo", dodao je.

Prema mišljenju Majića, to je šest godina kasnije rezultiralo smanjenjem broja novorođenčadi i djece koja kreću u školu za pet procenata.

Brzi pad

Podaci o broju učenika prvih razreda srednjih škola ukazuju da je opadanje populacije u Bosni počelo mnogo prije posljednje decenije.

Prema UN Procjeni svjetske populacije za 2024. godinu, Bosna je izgubila 28 procenata populacije između 1990. i 2023. godine, što je među pet najvećih padova populacije u Evropi.

Rat u BiH 1992-95, u kojem je stradalo više od 100 hiljada ljudi, a preko dva miliona je interno i eksterno raseljeno, je djelimično kriv za taj pad.

Međutim, Majić kaže da je najveći faktor opadanja populacije pad broja novorođene djece za "skoro polovinu u posljednjih 25 godina".

Ostali faktori su uglavnom povezani sa ekonomijom, kažu stručnjaci.

Ekonomska analitičarka iz Sarajeva, Svetlana Cenić, okrivljuje nedostatak politika za podsticaj nataliteta, kao što su podrška porodicama sa djecom, dodatne beneficije za roditelje sa dvoje, troje ili četvoro djece i poreske olakšice za pelene i druge proizvode za bebe. To "jednostavno demotiviše mlade parove da imaju djecu", rekla je ona.

"Kao direktna posljedica nedostatka (ovih) politika, sada imamo manje učenika u našim školama svake godine", dodala je Cenić.

Precizne podatke o padu broja stanovnika u zemlji teško je utvrditi, budući da BiH nije sprovela popis od 2013. godine. Prema podacima popisa iz te godine zemlja je imala 3,5 miliona stanovnika.

Iz istog razloga teško je utvrditi koliko ljudi je od tada emigriralo ili kada se migracija intenzivirala sa promijenjenim obrascima, prema kojima su čitave porodice počele da se sele u inostranstvo. Prema nekim procjenama, oko 80 ljudi svakodnevno napusti zemlju.

Prema Majiću, iz tog razloga je takođe teško odrediti prosječnu starosnu dob trenutne populacije, "koja je sigurno porasla - ali niko ne može da kaže za koliko".

"Imamo brzo starenje populacije, a prema nekim procjenama svaka peta osoba u zemlji je starija od 65 godina", dodao je on.

U posljednjih nekoliko godina, pojedine administrativne jedinice, poput Distrikta Brčko, Republike Srpske i kantona Sarajevo i Tuzla, počele su da nude beneficije tokom prvih godina života djeteta kao i besplatne školske knjige.

Međutim, stručnjaci smatraju da su te mjere možda došle prekasno.

"Biće nam potrebna barem decenija da vidimo da li nešto poput toga daje rezultate", rekao je Majić, napominjući da, čak i ako mjere imaju uticaja, broj smrtnih slučajeva godišnje će i dalje biti veći od broja rođenja zbog starenja populacije.

Predstojeće posljedice

Podaci o broju učenika prvih razreda osnovnih škola, prema mišljenju Majića, pokazuju dvije stvari: jedna je da su veliki urbani centri, poput Sarajeva, Banjaluke, Tuzle, Mostara i Bijeljine, zadržali stabilan demografski profil uprkos opštem opadanju populacije u zemlji.

Druga stvar je da opadanje populacije u manjim gradovima i manjim administrativnim jedinicama, poput Unsko-sanskog kantona, koji je izgubio skoro polovinu učenika u jednoj deceniji, dovodi do zaostajanja u razvoju.

"Ako ne odu u inostranstvo, ljudi iz manjih mjesta teže da se sele u veće centre", kazao je Majić.

Zvanični podaci podržavaju njegovu tvrdnju.

Cenić je upozorila da manji broj učenika u manjim zajednicama ima kratkoročne i dugoročne posljedice.

"To se direktno odražava na redistribuciju poreza prema lokalnim zajednicama, jer je broj učenika u školama jedan od kriterijuma koji igra ulogu u tome koliko dobijaju (u novcu)", kazala je Cenić za BIRN.

"Što imate više učenika, to dobijate više novca", dodala je ona, ističući da manji prihod za manje zajednice znači manje novca za stvari poput infrastrukture, socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i socijalne njege.

Majić i Cenić su zabrinuti zbog pritiska na javne budžete koji je uzrokovan starenjem populacije. To znači veće troškove za zdravstvenu zaštitu, ali takođe ugrožava stabilnost penzionih fondova.

"Da bi penzioni fondovi bili sigurni, potrebno je da imate tri zaposlena za svaku osobu koja je u penziji, a mi prosječno imamo dva zaposlena, ili manje", objasnio je Majić.

Cenić napominje da penzioni fondovi u Bosni već imaju problema iz mjeseca u mjesec i "pokrivaju se iz budžeta svakog od dva entiteta".

"Ako se trend nastavi, doći ćemo do toga da većina budžeta ide na penzije, zdravstvenu zaštitu, javnu administraciju i plaćanje dugova", zaključila je ona.