Građanski aktivista Aleksa Radonjić uvijek je nailazio na probleme kada bi pokazivao identifikacioni dokument na nekom graničnom prelazu ili tokom razgovora za posao.

„Ljudi teško povezuju ime koje je žensko sa time kako ja izgledam“, kazao je dvadesetčetvorogodišnji Radonjić za BIRN, i dodao da često mora da objašnjava nepodudarnost.

„Takve neprijatnosti su nerijetko i potencijalne opasnosti, budući da sam pri tome prepušten dobroj volji službenika“, kazao je on, dok su mu na radnom mjestu „stalno dosađivali sa nametljivim pitanjima“.

Radonjić nije jedina transrodna osoba u Crnoj Gori koja se suočava sa problemima rodnog prepoznavanja zbog nepostojanja adekvatnog zakona.

Međutim, sredinom februara, Vlada Crne Gore preduzela je korake da popuni tu prazninu predstavljajući zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta koji omogućava svakome da promijeni registrovani rodni identitet, a da prethodno ne mora da se podvrgne operaciji promjene pola i sterilizaciji i razvodu ako je u braku.

Prema predlogu novog zakona, nadležnim službenicima će biti zabranjeno da traže bilo kakav dokaz o medicinskim intervencijama prilikom razmatranja zahtjeva za promjenu rodnog identiteta u registru rođenih.

„Usvajanje ovog akta će omogućiti pravno prepoznavanje života u drugačijem rodnom identitetu, što potiče iz prakse Evropskog suda za ljudska prava“, kazali su BIRN-u iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Ukoliko bude usvojen, zakon će označiti još jednu prekretnicu u borbi za ljudska prava u konzervativnoj zemlji od 630 000 stanovnika nakon što je 2020. postala prva balkanska država izvan Evropske unije koja je legalizovala istopolna partnerstva.

Operacija više nije uslov

Prema crnogorskom Zakonu o zabrani diskriminacije iz 2021. godine, svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju i niko ne može biti prisiljen da javno objavi svoj rodni identitet ili seksualnu orijentaciju. Zakon predviđa kazne između 1 000 i 20 000 eura za one koji diskriminišu ljude po osnovu njihovog rodnog identiteta.

Međutim, u izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. godinu, Evropska komisija je saopštila da nije postignut napredak u pogledu zaštite LGBT prava i istakla da zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta tek treba da bude usvojen.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od januara 2011. tri osobe su pravno promijenile rodni identitet. Nijedan od zahtjeva nije odbijen.

Međutim, to je zahtijevalo veliku žrtvu.

„Podvrgnut sam sterilizaciji 2015. godine jer nijesam imao izbora“, kazao je Jovan Džoli Ulićević, izvršni direktor NVO Spektra iz Podgorice.

„Mogao sam da biram između prisilne sterilizacije i konstantnog nasilja svaki put kada bih pokazao dokumenta sa oznakom ženskog roda, što nije bilo u skladu sa mojim identitetom ili izgledom.“

„Oni koji odbijaju prisilnu sterilizaciju moraju da koriste dokumenta koja ne odražavaju činjenično stanje“, kazao je Ulićević za BIRN. „Na primjer, uvijek kada morate da pokažete dokumenta u banci ili na graničnom prelazu, takođe ste primorani da objašnjavate vaš transrodni status, što neizbježno znači izloženost nasilju.“

Novi zakon će zabraniti svaku naznaku u registru rođenih kojom se ukazuje da je rodna oznaka promijenjena; takođe će uvesti novčane kazne do 2 000 eura za javne službenike koji traže medicinsku dokumentaciju tokom procesa promjene rodnog identiteta.

Zakon je naišao na određeni otpor, prvenstveno od Srpske pravoslavne crkve, koja je pozvala poslanke da u parlamentu glasaju protiv predloga Vlade.

„Hristova crkva ima razumijevanja za osobe koje su promijenile pol, upravo iz saosjećanja prema nekim iznimnim ličnim patnjama, neizrecivim i bolnim psihičkim i emotivnim traumama, ali ne razumijemo donošenje zakona koji takvu traumu širi na cijelu populaciju“, navela je Mitropolija crnogorsko-primorska u saopštenju.

Kada je zakon o istopolnom partnerstvu bio u parlamentu 2020, Bošnjačka stranka, albanske koalicije, Hrvatska građanska inicijativa i prosrpske partije su odbile da ga podrže, navodeći da bi podrio „tradicionalne vrijednosti“. Oni nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a da li će podržati Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta.

„Nadam se da stranke koje nijesu glasale za zakon o istopolnom partnerstvu neće ponoviti taj sramni čin“, kazao je Ulićević. „Očekujem od svih partija koja se zalažu za ljudska prava i koje demonstriraju evropske stavove da glasaju za ovaj zakon. Nemoguće je zalagati se za ljudska prava jedne manjine, ali ne i drugih.“

Učestali napadi na LGBT osobe

Uprkos napretku na pravnom frontu, broj napada na LGBT osobe u Crnoj Gori djeluje da raste.

Istraživanje objavljeno prošlog jula pokazalo je da je 62 odsto LGBT osoba iskusilo prijetnje fizičkim nasiljem, a da je 37 odsto fizički napadnuto; više od 93 odsto je kazalo da su napadnuti zbog njihovog rodnog ili seksualnog identiteta.

U oktobru 2022, iz civilnog sektora objavili su da je samo u jednom mjesecu podnijeto 220 prijava za jezik mržnje protiv LGBT zajednice na internetu.

Ulićević okrivljuje političare i kaže za BIRN: „Političke elite uporno podstiču tenzije u društvu, koje se zatim prenose na građane i uvijek se okrenu ka onima koji su drugačiji i najranjivji. Rekao bih da živimo u prilično opasnim vremenima kada je pitanje opstanka mira i demokratije veoma aktuelno i stoga odgovornost političkih aktera raste.“

Radonjić se slaže sa tim, i upozorava na desničarski ekstremizam u cijelom regionu.

„Mržnja i nasilje prema trans osobama su direktno povezani sa mrzilačkom retorikom netolerancije koja je sve prisutnija u medijima i među političarima“, rekao je Radonjić za BIRN.

„Usvajanje ovog zakona poslalo bi poruku cjelokupnom društvu da je promjena moguća.“