Osobe u braku neće imati pravo na promjenu oznake pola u matičnom registru rođenih, jedan je od predloga u Nacrtu zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

Predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja trebalo bi da bude utvrđen do kraja godine, a tim pravnim aktom se trenutno bavi međuresorna radna grupa.

U radnoj verziji Nacrta zakona, slobodno bračno stanje je jedan od osnovnih uslova za promjenu oznake pola u matičnom registru rođenih. Predviđeno je da se uz zahtjev za promjenu oznake pola dostavlja i dokaz o slobodnom bračnom stanju.

Uvjerenje o slobodnom bračnom stanju je dokument koji pokazuje da osoba nije sklopila brak, odnosno da je „slobodnog statusa“ u trenutku izdavanja uvjerenja.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kazali su BIRN-u da se ta odredba nalazi u Nacrtu zakona radi eliminisanja mogućnosti za poništenjem ništavosti braka ili životnog partnerstva lica istog pola, koji su precizirani Porodičnim zakonom ili Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, tvrdi da je ta zakonska odredba predviđena, jer u crnogorskom sistemu istopolni partneri nemaju jednaka prava kao heteroseksualne osobe.

„Suštinski, odredba je tu da bi ova hijerarhija prava i nejednakost ostale. Koliko sam upućen, ne postoji pravna mogućnost za ništavost braka u slučaju promjene oznake pola, jer nijesu ispunjeni preduslovi za ništavost braka“, kazao je Ulićević za BIRN.

On tvrdi da je pristanak na tu odredbu u Nacrtu zakona značajan kompromis predstavnika LGBTIQ+ zajednice, kako bi im se omogućilo zakonsko pravo na prepoznavanje rodnog identiteta.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je u februaru stavilo na javnu raspravu Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

Usvajanjem zakona bila bi omogućena promjena registrovanog rodnog identiteta, bez podvrgavanja operaciji promjene pola i sterilizaciji. Važećom zakonskom regulativom dokaz o prinudnoj sterilizaciji je jedan od uslova za promjenu oznake pola.

Predlogom novog zakona, između ostalog, zabranjuje se nadležnim službenicima da traže bilo kakav dokaz o medicinskim intervencijama prilikom razmatranja zahtjeva za promjenu rodnog identiteta u registru rođenih.

Samoodređenje je pravo svake osobe da samostalno odlučuje o svom rodnom identitetu, koji je lični doživljaj i ne mora se poklapati sa polom pripisanim po rođenju.

Usvajanje zakona moglo bi biti još jedna prekretnica u borbi za ljudska prava u Crnoj Gori, nakon što je 2020. postala prva balkanska država izvan Evropske unije koja je legalizovala istopolna partnerstva.

Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period 2019-2023, zakon je trebao biti donešen prošle godine. Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kazali su BIRN-u da će konačan nacrt zakona biti utvrđen do kraja godine.

Ulićević ističe da je usvajanje tog zakona imperativ iz više razloga.

„Prvi i osnovni da se konačno ukine praksa prinudne sterilizacije koja je sama po sebi razlog da se ova država srami. Ovaj zakon je suštinski lakmus test za to koliko smo zapravo okrenuti ljudskim pravima, koliko smo politički hrabri i koliko vrijednosno stojimo na tragu toga da svako ima pravo na dostojanstven život“, tvrdi Ulićević.

Zakon samo za punoljetne crnogorske državljane

Radnom verzijom predviđeno je i da se novo zakonsko pravo omogućava samo crnogorskim državljanima, ali ne i rezidentima. Prema rezultatima popisa stanovništva Crne Gore iz decembra 2023. godine, crnogorski državljani čine 90,7 odsto stanovništva, 7,5 odsto ima državljanstvo druge države dok 1,7 ima dvojno državljanstvo.

Dok u civilnom sektoru smatraju da se radi o diskriminaciji, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava pojašnjavaju da  stranci pravo na samoodređenje regulišu u svojim državama. Oni su naveli da strani državljani ne mogu u Crnoj Gori promjeniti matični broj niti oznaku pola u identifikacionim dokumentima, već samo u matičnoj državi.

„Stranci sa odobrenim boravkom nisu evidentirani u matičnom registru rođenih, već u registru stranaca. Stranac u Crnoj Gori, ne može evidentirati promjene koje se tiču promjene ličnog stanja, pa i promjene pola, ako ista nije evidentirana u državi porijekla“, kazali su iz Ministarstva.

Međutim, Ulićević smatra da je trebalo pratiti modele koje su usvojile pojedine članice EU, a koji omogućavaju promjenu oznake pola i za rezidente.

„To je značajno za sve ljude koji bježe od rata i ne mogu da pristupe dokumentima u svojim matičnim zemljama. Oni su praktično u ovom smislu obespravljeni, jer pravo kao privilegiju u ovom slučaju isključivo imaju državljani Crne Gore“, kazao je Ulićević.

Radnom verzijom zakona predviđeno je i podizanje starosne granice za promjenu oznake pola, pa se to pravo omogućava samo punoljetnim osobama. Nacrtom zakona koji je predstavljen u februaru pravo na promjenu pola imale su osobe starije od 15 godina, ali je taj predlog bio kritikovan od strane Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Kritikujući predlog zakona Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je 14. marta na Javnom servisu kazao da se zbog promjene pola „događaju izuzetno neizlječive traume kao i da dolazi vrlo često do samoubistava“, dok je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, kazao da „država treba da pomogne liječenju djece umjesto da plaća operacije promjene pola“.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava tvrde da je podizanje starosne granice mjera kompromisa kojom bi se omogućilo usvajanje zakona.

„Time se rješava prigovor koji je najčešće istican, a to je da će pravo na podnošenje zahtjeva imati isključivo punoljetni crnogorski državljani. Treba naglasiti da ovo predstavlja kompromis zajednice u cilju usvajanja zakona, iako je ovakvo zakonsko rješenje suprotno brojnim preporukama i dokumentima referentnih međunarodnih organizacija“, tvrde iz Ministarstva.

Ulićević naglašava da se radi o kompromisu koji isključivo služi umirivanju konzervativnih glasova, navodeći da se time nanosi šteta maloljetnim osobama jer su uskraćeni za pravo koje bi im olakšalo živote.

„Svi mlađi od 18 godina koji imaju podršku roditelja i dalje mogu da promijene dokumenta prije punoljetstva, ako pristanu na prinudnu sterilizaciju, koja je ireverzibilan proces, dok promjena oznake pola u dokumentima nije. Ili da čekaju do 18. godine, a trpe nasilje zbog dokumenata koja ne odgovaraju njihovom identitetu, opisu i faktičkom stanju“, smatra Ulićević.

„Po mom sudu ovo je najveći kompromis, kad uzmemo u obzir ośetljivost ove populacije, jako izražen nivo depresije i anksioznosti, rizik od suicida, samopovređivanja i upotrebe psihoaktivnih supstanci u situacijama kada nemaju pristup ovom pravu“, dodao je on.

Partije načelno podržavaju zakon

Srednjoročnim programom rada Vlade 2024-2027. predviđeno je da Predlog zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bude utvrđen u četvrtom kvartalu ove godine, nakon čega će biti dostavljen Skupštini Crne Gore. Skupština Crne Gore završava sa radom 31. decembra, a prvo proljećno zasijedanje održava se početkom marta.

Ulićević očekuje saradnju i razumijevanje poslanika kada se Zakon nađe u skupštinskoj proceduri, navodeći da je taj zakonski predlog test za parlamentarce.

„Podršku Skupštine apsolutno očekujem, jer nikad za svog aktivističkog života nijesam vidio ovoliko partija koje zagovaraju evropske vrijednosti, demokratiju i ljudska prava. Izostanak podrške bi bio jasna poruka da je sav narativ političkih partija u potpunosti deklarativan. Vjerujem da se prodemokratska i ljudskopravaška, pa i evropska orijentacija, kao i politička hrabrost i principijelnost političkih elita najbolje mjeri na zakonima koji unapređuju položaj najranjivijih grupa u društvu“, tvrdi Ulićević.

Kada je Zakon o istopolnom partnerstvu bio u parlamentu 2020. godine, Bošnjačka stranka, albanske koalicije, Hrvatska građanska inicijativa i tadašnji Demokratski front odbili su da ga podrže, navodeći da bi podrio „tradicionalne vrijednosti“.

Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) kazali su BIRN-u da će podržati usvajanje Zakona, navodeći da se definisanjem prava na rodno samoodređenje država povlači iz domena intime i privatnog života pojedinaca.

„To je važan postulat razvijenih i slobodnih demokratija. Ovim progresivnim korakom će se omogućiti usklađivanje pravnog statusa roda pojedinca sa njihovim stvarnim rodnim identitetom, a bez da prolaze kroz invazivne procedure poput sterilizacije“, kazali su iz PES-a.

I iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) najavili su podršku usvajanju zakona, ističući da taj pravni akt dopunjuje sekularni i građanski karakter države. Iz Građanskog pokreta URA kazali su da za sada nijesu u prilici da odgovore da li će podržati zakon kao i da će obavijestiti javnost kada budu imali zvaničan stav, dok su iz Socijaldemokrata naveli da još uvijek nemaju o čemu da se izjasne jer se zakon ne nalazi u skupštinskoj proceduri.

Nikola Camaj iz koalicije Albanski forum kazao je BIRN-u da će stav dati na plenumu, navodeći da taj zakon mora „sadržati i norme koje bi spriječile njegovu eventualnu zloupotrebu u praksi“. Ostale parlamentarne partije nijesu odgovorile na upit BIRN-a da li će podržati zakon.

Međutim, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava podsjećaju da se usvajanje zakona posredno tiče i završnih mjerila koje treba ispuniti iz poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.

„Primjena zakona je sveoubuhvatan proces, koji će zahtijevati i eventualnu harmonizaciju u skladu sa standardima EU. Međutim, važno je da se zadovolji suština, da imamo takav zakonadavni okvir koji će biti garancija poštovanja Ustavom zagarantovanih vrijednosti među kojima je pravo na samoodređenje, neraskidivo povezano sa pravom na privatnost i pojmom ljudskog dostojanstva“, navode iz Ministarstva.