Vlasnici malih vinarija u Crnoj Gori tvrde da bi Vladin predlog za uvođenje akcize na mirna vina mogao uništiti crnogorsko vinarstvo i gurnuti male proizvođače na sivo tržište. Predlogom Fiskalne strategije za period 2024-2027. koju je premijer Milojko Spajić predstavio 18. jula, između ostalog, predviđeno je uvođenje akcize na mirna vina koja bi iznosila 25 eura na sto litara.

Prema važećem Zakonu o akcizama taksa na mirna vina iznosi nula eura po hektolitru, odnosno ne plaća se. Mirna vina su nepjenušava vina.

Iz Vlade su, prilikom predstavljanja predloga Fiskalne strategije, najavili da bi se naplatom akciza na mirna vina u državni budžet slilo četiri miliona eura godišnje.

Međutim, vlasnica vinarije u okolini Nikšića, Andrijana Dabović, tvrdi da bi to otežalo poslovanje crnogorskim vinarima koji, po obimu proizvodnje, već godinama nisu u mogućnosti da se bore sa velikim kompanijama.

"U slučaju da Ministarstvo finansija uvede još jedan ovakav namet potpuno će uništiti dobar dio malih vinarija, ili će one preći u sivu zonu poslovanja", kazala je Dabović za BIRN.

"Umjesto da pomogne domaće vinare, dajući im podsticaje i premije i da rade na proširenju kapaciteta, Vlada je odlučila da na već pognuta leđa vinara, koji se još nisu oporavili od posljedica pandemije i velikih šteta zbog klimatskih promjena, stavi još malo tereta kako bi ih potpuno savila i uništila", smatra Dabović.

Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je registrovano 117 vinarija, a u posljednjih pet godina ukupno je proizvedeno 527.510 hektolitara vina. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) tvrde da je prošle godine iz Crne Gore izvezeno pjenušavo i mirno vino u vrijednosti od 13.4 miliona eura, dok je uvezeno vino ukupne vrijednosti 13 miliona eura.

Od 2007. godine broj registrovanih proizvođača vina u Crnoj Gori porastao je sa četiri na 117 proizvođača.

Ministarstvo poljoprivrede brani vinare

Vladinom Fiskalnom strategijom su predviđene izmjene i dopune Zakona o akcizama do kraja godine, kojim će se predložiti povećanje visine akcize za mirna vina čija visina prema postojećem Zakonu iznosi 0 eura po hektolitru.

U strategiji se navodi da iznos akcize za mirna vina treba da bude kao i za gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera, odnosno 25 eura po hektolitru proizvoda.  

"Imajući u vidu da Crna Gora kao akcizne proizvode tretira, između ostalih, i proizvode od šećera, kakaa, sladolede, kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo, smatra se neopravdanim da "mirna vina" koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju odnosno štetnost po zdravlje stanovništva bude izuzeto odnosno da njeno akcizno opterećenje iznosi 0 eura", navodi se u predlogu Fiskalne strategije, koja se na javnoj raspravi nalazi do 18. avgusta.

U prethodnih pet godina država je od akciza na gazirana i negazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju ostvarila prihod od 49,9 miliona eura. Po istom osnovu do juna ove godine država je prihodovala 6,9 miliona eura.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvali su Vladu da nađe kompromis sa proizvođačima vina, navodeći da uvođenje akciza neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija.

"Usvajanje ovog predloga bilo bi problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu", kazali su BIRN-u iz Ministarstva poljoprivrede.

Iz vladinog resora kojim upravlja Vladimir Joković istakli su da crnogorski vinari kompletnu proizvodnju vina plasiraju na domaćem tržištu, dok samo neke vinarije dio proizvoda plasiraju u regionu. Navodi se i da kompanija "13. jul – Plantaže" AD, više od 60 odsto proizvodnje plasira na domaće tržište.

Iz Ministarstva finansija kazali su BIRN-u da će sve primjedbe i sugestije privrednih subjekata koje se odnose na uvođenje akcize biti analizirane u postupku javne rasprave.

Mađutim, premijer Milojko Spajić je tokom jučerašnjeg konsultativnog saslušanja na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet kazao da akcize na druga pića nisu uništile ta tržišta, te da ne vidi kako bi se to desilo sa tržištem vina.

"Apsolutno ne mislim da će tako malo podizanje sa nulte stope na minimalan nivo akcize uništiti vinarsku industriju", rekao je Spajić.

On je naglasio da program "Evropa sad 2", koji je osnova Fiskalne strategije, može samo pomoći vinarijama, jer im se smanjuje trošak zaposlenih, odnosno fiksni troškovi. Spajić je rekao i da je siguran da će "Plantaže" biti u plusu zbog novog programa Vlade.

Akciza da se naplaćuje za uvozna vina

Članom 45 Zakona o akcizama predviđeno je i da mali proizvođači jakih alkoholnih pića, koji proizvode do 1.500 litara čistog alkohola na godišnjem nivou plaćaju akcizu od 300 eura po hektolitru čistog alkohola. Oni koji proizvode više od 1.500 litara čistog alkohola plaćaju četiri puta veću akcizu u iznosu od 1.250 eura.

Vlasnik vinarije iz Podgorice, Aleksandar Bogojević smatra da takva zakonska formulacija male proizvođače čini donekle konkurentnima, navodeći da bi bila prihvatljivija opcija i kada je u pitanju vino.

"Predlagali smo i ranije da mi mali proizvođači vina u Crnoj Gori, ostanemo na 0 akciza na vina, a da se uvoznim vinarijama uvede taksa. I da to ne bude ni baš mala akciza kako bi država imala korist od tolikog uvoza", kazao je Bogojević za BIRN.

Bogojević je upozorio da je Crna Gora, iako je malo tržište, kao turistička destinacija interesantna vinarijama iz okruženja za uvoz.

"Tako npr. jedna vinarija iz Srbije ili Makedonije uveze vina koliko svi mali crnogorski vinari proizvedu na godišnjem nivou. Ili daju gratis vina koliko moja vinarija proizvede, a da to za njih ne predstavlja nikakav problem", tvrdi Bogojević.

"Akciza na 5.000 flaša vina koje ja proizvedem državu neće spasiti. Uvoznicima treba da se uvede akciza, kao i velikim industrijskim proizvođačima", dodao je.

Iz Ministarstva poljoprivrede istakli su da se u državama sa razvijenim vinskim sektorom i neuporedivo većom proizvodnjom i izvozom ne naplaćuju akcize na vina, navodeći kao primjer Italiju, Španiju, Portugal, Grčku, Austriju, Njemačku, Mađarsku i Hrvatsku. Akcize na vino su 0 eura i u Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.

"Smatramo da bi, u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori, trebalo da se nađe kompromisno rješenje. Na taj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji na najbolji način predstavljaju svoju državu", kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.