Nakon što je parlament usvojio predlog rekonstrukcije Vlade Crne Gore, premijer Milojko Spajić je 26. jula kazao da je njegov kabinet za osam mjeseci uradio više nego pojedine vlade za osam godina.

Spajić je prošlog oktobra izabran za premijera glasovima 46 poslanika pokreta Evropa sad, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije, koalicije "Za budućnost Crne Gore" i dvije albanske koalicije, uz prethodni dogovor da Vlada bude rekonstruisana do kraja 2024. godine.

Devet mjeseci kasnije parlament je glasovima 53 poslanika usvojio predlog kojim u rekonstruisanu Vladu ulaze i predstavnici koalicije "Za budućnost Crne Gore“ i Bošnjačke stranke.   

"Imamo većinu koja je testament da će Crna Gora biti stabilna i da može da se fokusira na teme evropskih integracija, vladavine prava i standarda svih građana... Mi ćemo biti svetionik za čitavi Balkan", kazao je tada Spajić.

Kroz fact check analizu BIRN je provjerio šta je od obećanja iz premijerovog ekspozea ispunjeno prije odluke o rekonstrukciji Vlade.

Nakon rekonstrukcije Vlada je sa 23 proširena na 32 člana, što je čini najbrojnijom u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Dok premijer tvrdi da je rekonstruisana Vlada garant stabilnosti i zrelosti, u civilnom sektoru smatraju da se radi o političkoj trgovini.

"Rekonstrukcija Vlade je pokazala da premijer ne donosi odluke već udovoljava partijskim prohtjevima koji su po ko zna koji put nemilosrdno marginalizovali javni interes. Broj ministarstava, članova Vlade i državnih sekretara obesmislio je svako slovo ekspozea koje je podrazumijevalo optimizaciju javne uprave"”, kazao je za BIRN programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović.

Dvije minimalne zarade umjesto obećanih povišica

Nakon što je izabran za premijera Spajić je obećao da će godinu od formiranja Vlade prosječna plata u Crnoj Gori biti 1.000 eura i da će kroz implementaciju programa "Evropa sad 2" minimalna zarada biti povećana sa 450 na 700 eura. Tada je najavio uvođenje sedmočasovnog radnog vremena i reformu poreskog sistema u cilju proširenja poreske baze.

Program "Evropa sad 2" je nastavak istoimenog programa kojim su u Crnoj Gori od januara 2022. ukinute uplate doprinosa zaposlenih za zdravstvo, čime je omogućeno podizanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura.

U predlogu Fiskalne strategije za period 2024-2027. koja je predstavljena 18. jula, između ostalog, predviđa se povećanje minimalne zarade za zaposlene sa srednjom školom na 600 eura, odnosno na 800 eura za zaposlene sa visokom školskom spremom.  

Međutim, kalkulatorom koji obračunava zarade po osnovu programa "Evropa sad 2" ranije je bilo predviđeno povećanja svih zarada za minimum 25 odsto.

Izvršni direktor Fidelity consultinga Miloš Vuković tvrdi da je predlog Fiskalne strategije dokaz da je Vlada odustala od predizbornih obećanja.

"Nema minimalne plate od 700 eura, nema prosječne penzije od 600 eura, nema povećanja od 25 odsto svim zaposlenima koji primaju platu preko 565 eura, nema radnog vremena od sedam sati... Uvođenje pojma 'prosječna minimalna zarada' zaista nije vrijedno komentarisati, osim u kontekstu neuspješnog pokušaja opravdanja predizbornog obećanja o minimalnoj zaradi od 700 eura", kazao je Vuković za BIRN.

Nakon što je u ekspozeu najavljeno oslobađanje poslodavaca dijela troškova rada, u Fiskalnoj strategiji je predviđeno smanjenje sadašnjih 20,5 odsto doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) tako što će biti ukinut dio od 5,5 odsto koji ide na teret poslodavca, dok će dio na teret zaposlenog sa 15 biti smanjen na 10 odsto.

"Čašćavanje poslodavaca na teret penzija postojećih radnika predstavlja nepravedan model redistribucije budućeg novca trenutno zaposlenih građana. Oslobađanjem od navedenih doprinosa vrši se klasičan transfer novca sa budućih računa građana na sadašnje račune poslodavaca i to nakon godine u kojoj su postignuti rekordni profiti privrede", smatra Vuković. 

Na udaru mikro preduzeća i penzioni sistem

Vuković podsjeća da je sektor mikro preduzeća, koji broji 34.000 kompanija sa 68 hiljada zaposlenih, u poslednjih pet godina poslovao sa neto gubitkom. Analiza Privredne komore Crne Gore iz prošlog decembra pokazala je da mikro i mala preduzeća zapošljavaju 66 odsto ukupno zaposlenih u privredi, ali i da su tokom prošle godine ostvarili 77 odsto ukupnih gubitaka crnogorske privrede.

"U tim kompanijama mahom rade ljudi sa minimalnim platama i svako dodatno poresko opterećenje će određeni broj ovih kompanija jednostavno ugasiti, što će dovesti do povećanja nezaposlenih... Krupni kapital je trostruko nagrađen: kroz oslobađanje troška od 5,5 odsto, neminovnu inflaciju, jer se povećavaju zarade koja će im donijeti dodatne profite i kroz očekivanja snažnog rasta novoodobrenih kredita", tvrdi Vuković.

Predstavljajući Fiskalnu strategiju Spajić je rekao i da će od 1. januara 2025. godine penzije biti uvećane u prosjeku 7 ili 8 odsto, što je nekih 50 do 60 eura "ako inflacija bude nula". On je naveo i da država neće imati problema u isplati penzije nego će se one uvećati.

Iz Unije slobodnih sindikata upozorili su da se Vladinim predlogom gubi stalan izvor finansiranja penzija, dok su iz Unije poslodavaca ocijenili da je Fond PIO "oduvijek bio neodrživ".

"Povećanje deficita fonda PIO sa 35 na 383 miliona eura (uvećanje deficita 11 puta), ne može doprinijeti održivom penzionom sistemu. Autori fiskalne strategije u suštini ne razumiju mehanizam penzionog sistema i međugerencijsku solidarnost, što će dovesti do dugoročne neodrživosti penzionog sistema", kazao je Vuković.

Vladin predlog da se PDV na knjige, dnevnu i periodičnu štampu povećava sa 7 na 15 odsto, iz izdavačkih kuća i vodećih medija nazvali su uvodom u gašenje domaćih štampanih medija i prestankom rada malih izdavačkih kuća.

Vlasnici malih vinarija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kritikovali su Vladin plan za uvođenje akcize na mirna vina od 25 eura na 100 litara, upozoravajući da bi to moglo uništiti crnogorsko vinarstvo i gurnuti male proizvođače na sivo tržište. Spajić je na sastanku sa predstavnicima Unije poslodavaca i Privredne komore kazao da postoji riješenje za male vinarije kada su u pitanju akcize.

Ubrzane EU reforme, pogoršani odnosi sa susjedima

Za manje od godine Vlada je uspijela da ispuni obećanje da će dobiti pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Parlament je dvotrećinskom većinom 7. juna usvojio set reformskih zakona potrebnih za dobijanje pozitivnog izvještaja EU.

Nakon usvajanja izvještaja evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji je kazao da se otvara finalna faza pristupnih pregovora sa Crnom Gorom, navodeći da bi "do kraja godine mogli da vidimo zatvoren kritičan broj poglavlja".

Crna Gora je u junu 2012. godine počela pristupne pregovore sa EU i do sada je privremeno zatvorila tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.

Programski direktor UZOR-a Marko Pejović podsjeća da su reformski zakoni usvojeni bez stručne javne rasprave.

"Predloženim rješenjima se često zadovoljavaju interesi određenih političkih grupacija, a nekvalitetan proces koji tome prethodi dovodi do stalnih izmjena osnovnog zakonskog teksta. Izmjene i dopune zakona su nekad obimnije od osnovnog teksta, pa to stvara veliki problem kad zakon treba da zaživi u praksi", kazao je Pejović.

Vladajuća većina je u prethodnih osam mjeseci uspjela i da izabere Milorada Markovića za Vrhovnog državnog tužioca, dvije godine nakon što je njegov prethodnik Ivica Stanković penzionisan. I pored najava da će potpuno riješiti v.d. stanje u pravosuđu, vladajuća većina još nije izabrala predsjednika Vrhovnog suda Crna Gore. Nije ispunjeno ni obećanje o formiranju Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina.

Iako je kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta Spajić u ekspozeu naveo unapređenje dobrosusjedskih odnosa, varnice između Crne Gore i Hrvatske uslijedile su nakon odluke vladajuće većine da krajem juna u parlamentu usvoji Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske je 25. jula proglasilo nepoželjnima predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića zbog, kako su kazali, sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe.

Dok su Mandić, Bečić i Knežević kritikovali odluku Hrvatske, Spajić je kazao da će bez obzira na stavove hrvatskih vlasti Crna Gora uvijek ostati pouzdan susjed i lojalan saveznik.

"Alarm koji je Hrvatska upalila u evropskom društvu učiniće da se svaki naredni potez naše zemlje posmatra sa posebnom pažnjom. Premijer Spajić je dobio diplomatsku poruku da, partnerstvo sa ideološkim manipulacijama, formira ozbiljne prepreke na putu do Brisela", istakao je Pejović.