Sredinom marta 2021. godine u jednom od budvanskih naselja penzioner S.F. ponudio je desetogodišnjim djevojčicama Uni i Lari (nisu prava imena) obilazak farme konja. Na putu do farme, S.F. je u jednom momentu Unu uhvatio rukama preko ramena i grudi a zatim je poljubio u usta. Nakon što se Una odmakla, starac je zagrlio Laru, pokušao je da joj dodirne grudi i tražio od nje da ga poljubi u obraz, što je ona odbila, nakon čega su se djevojčice vratile kućama.

Par dana kasnije penzioner je u naselju sreo Unu i Laru koje su se igrale sa ostalom djecom. Ponovo je prišao Uni, privukao je i poljubio u usta, nakon čega su sva djeca pobjegla.

To su navodi iz presude Osnovnog suda u Kotoru koji je u oktobru 2021. godine penzionera osudio na uslovnu kaznu zatvora od tri mjeseca zbog produženog krivičnog djela - nedozvoljene polne radnje. Članom 208 Krivičnog zakonika Crne Gore za to krivično djelo predviđena je novčana ili kazna zatvora do maksimalnih dvije godine zatvora.

BIRN-ova analiza prvostepenih presuda za povrede polnih sloboda maloljetnika koje su izrečene od 2017. pokazala je da većini optuženih sudovi određuju minimalne kazne.

Prema javno dostupnim presudama i podacima koje su crnogorski osnovni sudovi dostavili BIRN-u, u prethodnih šest godina procesuirane su 32 osobe zbog nedozvoljenih polnih radnji nad maloljetnicima, od čega je njih 14 dobilo zatvorske kazne manje od godinu.

U devet slučajeva sudovi su odredili zatvorske kazne duže od godinu, od čega je tri puta izrečena maksimalna predviđena kazna od dvije godine zatvora.

U tri predmeta osumnjičeni su oslobođeni optužbi, u pet slučajeva su okrivljeni dobijali uslovne kazne zatvora do sedam mjeseci a jedan predmet je procesuiran kao lažna prijava.

Prema izmjenama Krivičnog zakonika, koje su stupile na snagu u januaru 2022. za krivično djelo obljuba sa djetetom prediviđena je kazna zatvora od 3 do 12  godina.

Kazna od 1 do 10 godina zatvora predviđena je ukoliko obljubu izvrši nastavnik, vaspitač, staralac ili roditelj.

Za prikazivanje pornografskog sadržaja maloljetnicima zatvorske kazne su od 2 do 10 godina. Predviđena kazna za ovo krivično djelo prethodno je bila od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. 

Novčane kazne za seksualno uznemiravanje djevojčica

Skupština Crne Gore je prošlog januara u Krivični zakonik uvela strože kazne za pojedine povrede polnih sloboda maloljetnika, nakon što su u više crnogorskih gradova održani protestni skupovi roditelja i predstavnika civilnog sektora zbog blage kaznene politike prema pedofilima.

Protesti su organizovani nakon što je u aprilu 2021. uhapšen dvadesetšestogodišnji komunalni policajac iz Podgorice zbog seksulnog zlostavljanja devetogodišnje djevojčice.

Izvršna direktorica "Udruženja Roditelji", Kristina Mihailović, smatra da izmjene kaznene politike nisu donijele očekivane rezultate, navodeći da iskustva roditelja žrtava pokazuju da se zakon ne primjenjuje.

“Zbog vrlo problematične kvalifikacije ovih djela, odnosno neprepoznavanja da su krivična već prekršajna, dolazimo do toga da oni koji trebaju da krivično odgovaraju uopšte ne odgovaraju, već dobijaju kazne od nekih 1.000 eura“, kazala je Mihailović za BIRN.

Putem peticije za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda, koja je pokrenuta preko skupštinskog portala, u roku od 60 dana prikupljeno je preko 6.000 potpisa, što je zakonski minimum da nadležni skupštinski odbor razmotri i odluči na koji način da formalizuje inicijativu građana, koja bi dovela do predloga zakona.

Peticijom, koju je pokrenuo NVO "Građanski pokret-Mi možemo“, traži se da kazna za krivična djela protiv polnih sloboda ne može biti manja od osam godina zatvora, dok za obljubu nad djetetom i nemoćnim licem zahtjevaju najveću zatvorsku kaznu koju poznaje crnogorski pravosudni sistem.

Od jula ove godine šest osoba u Crnoj Gori je privođeno zbog seksualnog uznemiravanja maloljetnih lica, od čega su u četiri slučaja izrečene novčane kazne. Nakon što je u podgoričkom naselju Blok 6 presretao djevočice, dobacivao im vulgarnosti i skidao se go pred njima, muškarac iz Podgorice kažnjen je novčanom kaznom od 1.000 eura.

Novčano je kažnjen i stariji muškarac iz Cetinja koji je djevojčicu pozvao da sjedne sa njim na klupu i nakon toga joj govorio vulgarnosti, dok ona nije pobjegla. Ruski državljanin M.P. je kažnjen sa 1.000 eura nakon što je na plaži u Dobroti fotografisao djevojčice u moru i pokazivao im polni organ.

Bjelopoljac M.P. uhapšen je 22. avgusta zbog sumnje da je od februara do aprila, na društvenim mrežama, slao neprimjerene poruke trinaestogodišnjoj djevojčici. Službenici policije su 29. novembra uhapsili B.P. (75) zbog osnovane sumnje da je u dva navrata tokom ove godine, u svojoj kući počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje prema dva maloljetna lica.

Mihalović upozorava da većinu slučajeva tužilaštvo nije kvalifikovalo kao krivično djelo, već kao kršenje Zakona o javnom redu i miru koje se odnosi na grubo vrijeđanje drugog a za koje je propisana novčana kazna od 250 do 1.000 eura ili kazna zatvora do 60 dana.

Advokat Dalibor Kavarić tvrdi da sudovi trebaju da izriču kazne koje će biti dovoljna garancija da učinilac neće ponoviti djelo.

"Ili da će takav prestupnik barem biti dovoljno dugo isključen iz društva, kako ne bi ugrožavao psihički i polni identitet djece, ukoliko se radi o tipovima prestupnika za koje ne postoje realna očekivanja da se mogu promijeniti i socijalizovati", kazao je Kavarić za BIRN.

U analizi Vrhovnog suda Crne Gore koja je objavljena u maju 2018. navodi se da su u 75 odsto slučajeva nedozvoljenih polnih radnji sa maloljetnicima sudovi određivali kazne zatvora manje od godinu dana, navodeći da se radi o zakonski propisanom minimumu. Analiza Vrhovnog suda pokazala je i da su 97 odsto osuđenih muškarci, dok je 90 odsto žrtava ženskog pola.

"Pozivamo sudove da sa pojačanom pažnjom cijene sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti na strani okrivljenih, koje su relevantne u konkretnom slučaju, imajući u vidu da je maloljetnik osoba najranije životne dobi, na koje učinjena djela ostavljaju posebno tešku traumu", navodi se u izvještaju.

Neophodna bolja reakcija insititucija

U izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima za 2022. godinu navodi se da crnogorski zakon predviđa stroge kazne za zlostavljanje djece, ali da su u praksi norma bile uglavnom kraće zatvorske kazne, uslovne kazne ili čak male novčane kazne.

Evropska komisija je u izvještaju o napretku za prošlu godinu upozorila da u Crnoj Gori nedostaje baza podataka o seksualnom zlostavljanju djece, navodeći da je potrebno povećanje ljudskih i finansijskih resursa za rad sa djecom.

Mihailović upozorava da postoje brojni propusti u procedurama tokom procesuiranja slučajeva seksualnog uznemiravanja maloljetnika, navodeći da procesi traju predugo.

"Krše se procedure da se od djece uzima samo jedan iskaz, odnosno da se to snima kako se dijete ne bi dodatno traumatizovalo da ponavlja sve što mu se dešavalo više puta. Ne poštuje se pravilo da se djeca ne susreću sa osumnjičenim za takva djela", tvrdi Mihalović.

Ona je saopštila da bi registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, predviđen izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, trebalo da bude u funkciji od 15. decembra.

"I dalje ne postoji nadzor počinalaca što je predviđeno izmjenama zakona, jer još nisu izrađena podzakonska akta. Niko ne provjerava da li se te osobe zapošljavaju i kreću na mjestima gdje borave djeca."

Iz Ministarstva pravde su kazali da je izrada podzakonskih akata u nadležnosti drugih ministarstava, od kojih su tražili informacije u kojoj je fazi taj posao. Oni su najavili da će novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika biti propisano krivično djelo – kršenje posebnih mjera nadzora, za koje je maksimalna predviđena kazna zatvora od jedne godine.

Prema podacima koje je Uprava policije dostavila BIRN-u od 2021. godine registrovano je 69 krivičnih djela povreda polne slobode maloljetnika. Navodi se da su 34 slučaja registrovana 2021. godine, 25 prošle a 10 do jula ove godine. Iz Uprave policije kazali su da se ukupno 21 slučaj odnosi na nedozvoljene polne radnje, po 11 slučajeva na dječju pornografiju i silovanje, dok je registrovano po 7 slučajeva  neovlašćenog fotografisanja i obljube sa djetetom.

Iz Uprave policije kazali su i da posebnu pažnju posvećuju specijalizaciji i kontinuiranoj edukaciji službenika koji rade sa djecom.

"Radi poštovanja principa privatnosti, dostojanstva i zaštite maloljetnih lica, u 7 odjeljenja bezbjednosti opremljene su posebne prostorije za prijem i obavljanje razgovora sa maloljetnim licima“, kazali su iz Uprave policije.

Kavarić smatra da tužilaštvo, policija i sudovi moraju biti efektivniji u krivičnom procesuiranju i kažnjavanju seksualnog nasilja nad maloljetnicima.

"Put od voajerizma, dodirivanja i skidanja djece do konkretnog krivičnog djela nije dugačak i zavisi isključivo od reakcije države“, ocjenjuje on.

"Zato je neophodno kazniti sve vrste ponašanja koje idu prema teškim krivičnim djelima protiv polne slobode djece", smatra Kavarić.