Sudska saga o izručenju osnivača kompanije Terraform Labs, Do Kvona (Kwon Do Hyeong), mogla bi se nastaviti i ako Ustavni sud usvoji žalbu njegovog advokatskog tima, tvrde sagovornici BIRN-a.

Pravni ekspert koji je želio da ostane anoniman kazao je da bi se usvajanjem ustavne žalbe Do Kvonovog advokatskog tima otvorio put da se njegova ekstradicija sprovede po drugoj pravosnažnoj presudi Višeg suda iz jula, kojom je odlučeno da bude izručen Južnoj Koreji.

Međutim, Vrhovni sud bi, i pored odluke Ustavnog suda, mogao da traži postupanje po ranijoj odluci da o izručenju odlučuje ministar pravde, čime bi se otvorio prostor za novu žalbu Do Kvonovih advokata Ustavnom sudu.

U slučaju da Ustavni sud odbije žalbu advokatskog tima, ministar pravde Bojan Božović donijeće odluku hoće li Do Kvon biti izručen po zamolnici Južne Koreje ili SAD-a.

"Pitanje je da li će Ustavni sud o ovom slučaju odlučivati po hitnom postupku ili odlagati raspravu mjesecima. Čak i u slučaju da prihvate ustavnu žalbu, ne treba isključiti mogućnost da Vrhovni sud ponovo ovlasti ministra da odluči o izručenju, što bi izazvalo novu žalbu Ustavnom sudu", kazao je sagovornik BIRN-a.

Protiv Do Kvona, koji je u martu 2023. godine uhapšen u Podgorici, podignute su optužnice u Južnoj Koreji i SAD-u, koje su od Crne Gore zatražile njegovo izručenje.

Ustavni sud je 18. oktobra donio privremenu mjeru kojom se obustavlja izručenje Do Kvona do konačne odluke tog suda. Prethodno je Vrhovni sud, nakon višemjesečne sudske sage, ovlastio ministra pravde Bojana Božovića da odluči o izručenju.

Iz Ustavnog suda nisu odgovorili na upite BIRN-a o tome kada će odlučivati o ustavnoj žalbi niti smatraju li da bi, zbog pokrenute procedure izručenja, o njoj trebalo odlučivati po hitnom postupku.

Advokat koji zastupa Do Kvona, Goran Rodić, upozorio je da postupak ekstradicije neopravdano dugo traje, podsjećajući da je okrivljeni dao saglasnost da bude izručen po zamolnicama koje su protiv njega podnijele Južna Koreja i SAD.

"Problem zbog čega ovo dugo traje je kršenje zakona i međunarodnih ugovora koji su sastavni dio našeg pravnog poretka od stranbe određenih pravosudnih organa a i od određenih postupanja Ministarstva pravde. Ja očekujem da će Ustavni sud uvažiti razloge naše žalbe i konačno staviti tačku na ovakva postupanja pravosudnih organa i da će insistirati na vladavini prava i poštovanju zakona i međunarodnih ugovora koji regulišu konkretnu oblast ekstradicije", kazao je Rodić BIRN-u.

U septembru 2023. godine Interpol je izdao crvenu potjernicu za Do Kvonom zbog njegove uloge u kolapsu kriptovaluta Terra Luna i Terra, vrijednih 40 milijardi dolara, koji se dogodio u maju 2022. godine.

Do Kvon je, zajedno sa svojim poslovnim partnerom Čang Junom (Chang Joon), uhapšen na podgoričkom aerodromu u martu 2023. godine, kada su, koristeći falsifikovane pasoše, pokušali da odlete za Dubai. Njih dvojica su prvobitno negirali da su dokumenta lažna, ali su kasnije priznali da su lažne pasoše Kostarike i Belgije nabavili putem agencije u Singapuru.

Osnovni sud u Podgorici ih je prošlog juna osudio na po četiri mjeseca zatvora zbog posjedovanja falsifikovanih pasoša.

Nakon odsluženja kazne, Do Kvon je 23. marta prebačen iz zatvora u Spužu u Prihvatilište za strance, gdje je čekao ekstradiciju. Njegov poslovni partner Čang Jun izručen je Južnoj Koreji 5. februara, dok crnogorsko pravosuđe već više od godine odgađa konačnu odluku o izručenju Do Kvona.

Sudska saga zbog odluke o izručenju

Viši sud u Podgorici je 17. novembra 2023. godine utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Do Kvona po zamolnicama Južne Koreje i SAD-a, pojašnjavajući da će tadašnji ministar pravde Andrej Milović odlučiti koja država ima prednost u slučaju eventualnog izručenja. Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici je 12. decembra 2023. produžilo pritvor Do Kvonu za još dva mjeseca zbog opasnosti od bjekstva, navodeći da je odluka donijeta po molbama Južne Koreje i SAD-a.

Međutim, Apelacioni sud Crne Gore je 19. decembra 2023. ukinuo rješenje Višeg suda i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Viši sud je nakon deset dana ponovio da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Do Kvona, ali je Apelacioni sud 8. februara ponovo ukinuo to rješenje, navodeći da Viši sud nije na nesumnjiv način utvrdio redoslijed prispijeća zamolnica Južne Koreje i SAD-a, što je jedan od kriterijuma prilikom odlučivanja.

Odgovarajući na odluku Apelacionog suda, Viši sud je 21. februara odbio zahtjev Južne Koreje i ocijenio da Do Kvon treba da bude izručen SAD-u, navodeći da su iz te zemlje prvi poslali zamolnicu za ekstradiciju. Apelacioni sud je 5. marta ukinuo to rješenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Dva dana kasnije Viši sud je odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, što je potvrdilo i vijeće Apelacionog suda 20. marta.

Dan nakon odluke Apelacionog suda, Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) podnijelo je pred Vrhovnim sudom zahtjev za zaštitu zakonitosti, upozoravajući da je sud vodio skraćeni umjesto redovnog postupka i prekoračio granice svojih ovlašćenja, donoseći odluku o dozvoli izručenja koja je u isključivoj nadležnosti ministra pravde.

Nakon toga, Vrhovni sud je odgodio izručenje Do Kvona Južnoj Koreji do donošenja odluke po podnijetom zahtjevu VDT-a, a on je smješten u Prihvatilište za strance.

Vrhovni sud je 5. aprila uvažio zahtjev VDT-a, ukinuo rješenje o izručenju Do Kvona Južnoj Koreji i predmet vratio podgoričkom Višem sudu na ponovno odlučivanje. Iz Vrhovnog suda su tada pozvali da se utvrdi da li su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje okrivljenog u odnosu na svaku zamolnicu ponaosob, nakon čega nadležni ministar, a ne sud, odlučuje o dozvoli i redu prvenstva izručenja.

Međutim, Apelacioni sud je 1. avgusta odbio kao neosnovanu žalbu Višeg državnog tužilaštva i potvrdio presudu Višeg suda prema kojoj Do Kvona treba izručiti Južnoj Koreji, pojašnjavajući da je takva odluka u skladu sa članom 26 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći.

Članom 26 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima regulisano je odlučivanje o ekstradiciji u slučajevima kada okrivljenog traži više država.

"Ako izručenje istog lica traži više država zbog istog ili različitih krivičnih djela, prilikom odlučivanja o dozvoli izručenja uzeće se u obzir težina krivičnih djela, mjesto izvršenja, redosljed podnošenja zahtjeva, državljanstvo traženog lica, mogućnost daljeg izručenja drugoj državi, kao i druge okolnosti", navodi se u zakonu.

U odlukama Višeg i Apelacionog suda ukazivano je i na član 10 Konvencije o izručenju krivaca, zaključene između Kraljevine Srbije i SAD-a 1901. godine, a koji takođe reguliše situaciju kada izručenje okrivljenog traži više država. U tom članu je propisan samo jedan uslov – da prednost ima država koja je ranije podnijela zahtjev za izručenje.

S obzirom na to da zvanična Podgorica nema potpisan bilateralni sporazum o izručenju sa SAD-om, ta konvencija i dalje važi u Crnoj Gori, kao nekadašnjoj članici državnih zajednica sa Srbijom.

Nakon što je VDT 2. avgusta ponovo podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud je šest dana kasnije odgodio sprovođenje odluke Višeg suda da se Do Kvon izruči Južnoj Koreji dok se ne odluči o zahtjevu tužilaštva. Vrhovni sud je 20. septembra usvojio zahtjev tužilaštva, poništio odluku Višeg suda i ovlastio ministra pravde Bojana Božovića da donese konačnu odluku o izručenju.

Ustavni sud je 18. oktobra donio privremenu mjeru kojom se obustavlja izručenje do konačne odluke tog suda. Ministar pravde Bojan Božović tada je pozvao sud da o ustavnoj žalbi postupi u najkraćem roku, navodeći da ministarstvo neće pokretati nikakve aktivnosti do konačne odluke Ustavnog suda.

Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o tome kada očekuju da će Ustavni sud odlučiti o ustavnoj žalbi advokatskog tima Do Kvona, niti smatraju li da bi, zbog pokrenute procedure izručenja, Ustavni sud o toj žalbi trebalo da odlučuje po hitnom postupku.

Ustavni sud reagovao nakon Božovićevog intervjua

U odgovoru dostavljenom Ustavnom sudu 18. oktobra, ministar pravde Bojan Božović negirao je da je odluka o izručenju Do Kvona donijeta, iako je to prethodno izjavio za medije. Božović je 17. oktobra portalu Balkan Insight kazao da je odluka o izručenju donijeta i „da će biti objavljena do kraja radne sedmice“.

"Ministar pravde je dopisom 0802-053/23-411-K obavijestio ovaj Sud da nije donijeta odluka o izručenju Kwon Do Hyeonga, niti su započete administrativne mjere izručenja,“ navodi se u rješenju Ustavnog suda.

Božović je u emisiji "Načisto" na televiziji Vijesti kazao da ga iz Ustavnog suda nisu obavijestili o ustavnoj žalbi advokatskog tima Do Kvona. On je podsjetio da su ga iz Vrhovnog suda obavijestili da je Vrhovno državno tužilaštvo dostavilo zahtjev za zaštitu zakonitosti i da su ga pozvali da ne preduzima nikakve mjere. Božović tvrdi da je o ustavnoj žalbi obaviješten tek nakon objavljivanja intervjua na portalu Balkan Insight.

"Taj intervju je objavljen u četvrtak, a u četvrtak popodne ili uveče sudije Ustavnog suda su se sjetile da je ta ustavna žalba podnijeta dvadesetak dana ranije. Ni sudija izvjestilac me o tome nije obavijestio, niti su postupili po privremenoj mjeri, iako su to trebali učiniti u najkraćem roku", kazao je Božović.

"Sreća je da sam objavio taj intervju, jer sam bukvalno sat kasnije trebao da potpišem rješenje, što bi nanijelo neuporedivo veću štetu", dodao je.