Nakon što je na službene mejlove 19 osnovnih škola u Crnoj Gori stigla prijeteća poruka o postavljenim bombama školske zgrade u Podgorici, Danilovgradu i Baru evakuisane su prošlog decembra tri dana zaredom. U jednom od prijetećih mailova napadač, potpisan kao ILLYRIANWARRIOR, poslao je i fotografije amblema Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i naoružane uniformisane osobe koja ukrštenim dlanovima pokazuje znak dvoglavog orla.

"Ovo može izgledati kao drastična mjera, ali je neophodna da bi se zaštitio integritet i suverenitet Albanije. Ne plašim se da se zalažem za ono u šta vjerujem i učiniću sve što je potrebno da moja zemlja ostane jaka i ujedinjena. Ove prijetnje bombom su poruka onima koji nastoje da potkopavaju naš nacionalni identitet i jedinstvo", navodi se u mejlu.

Dva dana kasnije Uprava policije i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici objavili su da je lažne dojave o bombama sa mobilnog telefona slao dvanaestogodišnji učenik Osnovne škole "Maksim Gorki" iz Podgorice.  

Iako u dojavama, u koje je BIRN imao uvid, maloljetnik tvrdi da "štiti svoj integritet kao albanski nacionalista", policijska istraga je pokazala da počinilac nije etnički Albanac. Roditelji djeteta su prekršajno kažnjeni zbog zanemarivanja.

"Nemjerljiva i trajna šteta je učinjena tada našoj školi, kolektivu, zaposlenima, đacima i roditeljima tih đaka, ali i školama iz drugih gradova“, kazao je za BIRN direktor OŠ "Maksim Gorki" Tigran Dobrašinović.

"Roditelji su bili u panici i uplašeni. Finansijski aspekt štete zanemarljiv je u odnosu na izazvanu paniku", dodao je on.

Prve lažne prijetnje bombama u Crnoj Gori zabilježene su u martu 2022. godine, a mete su uglavnom bile osnovne i srednje škole. Talas prijetnji se nakon toga proširio i u drugim zemljama u regionu, uz nove lažne dojave zbog kojih su evakuisane zgrade sudova, tržni centri, državne institucije i aerodromi.

Iako ni u jednom slučaju nisu pronađene prave bombe, ponovljene lažne uzbune, policijske akcije, zatvaranje škola i evakuacija poremetili su nastavu i uticali na mentalno zdravlje ljudi. Zbog lažnih dojava o postavljenim bombama koje su se ponavljale svakodnevno, škole u Crnoj Gori su u dva navrata održavale i onlajn nastavu.

Prijeteće mejlove šalju maloljetnici

Prema podacima Uprave policije dostavljenim BIRN-u od marta 2022. godine do marta 2024. registrovano je 46 lažnih dojava o bombama. Tokom 2022. godine, kada je krenuo prvi talas lažnih dojava, u Crnoj Gori je registrovan 21 slučaj slanja prijetećih mejlova u kojima se upozorava na postavljene eksplozivne naprave u školama i državnim ustanovama.

Iz policije tvrde da je 2022. godine sedam slučajeva rasvijetljeno, navodeći da su izvršioci krivičnog djela, lažno prijavljivanje, bila djeca uzrasta ispod 14 godina, što ih čini krivično neodgovornima.

Iz Uprave policije tvrde da se dešavalo da se u jednom danu sa iste mejl adrese lažna dojava proslijedi i na 162 adrese.

Lažne dojave o eksplozivnim napravama kvalifikuju se kao krivično djelo "lažno prijavljivanje", za koje je predviđena novčana ili kazna zatvor do jedne godine, kao i krivično djelo "izazivanje panike i nereda" za koje počiniocima prijeti novčana kazna do tri godine zatvora. 

Prošle godine registrovane su 23 lažne dojave o bombama, od čega je rasvijetljeno 13 slučajeva.

Prema podacima crnogorskog tužilaštva od 2022. do marta 2024. godine bilo je ukupno 103 predmeta za krivično djelo lažno prijavljivanje i 23 predmeta za izazivanje panike i nereda.

"Iako motivi slanja lažnih dojava mogu biti različiti, pretežno je riječ o maloljetnicima koji na taj način žele izbjeći testiranja ili provjere znanja u školama. Nerijetko mejlove šalju i iz zabave", kazali su iz Uprave policije.

"Do sada nijesu pronađeni opasni ili zabranjeni predmeti, niti je ustanovljeno prisustvo eksplozivnih materija", dodali su.

Prva dojava o bombama u Crnoj Gori desila se 27. marta 2022. godine kada je zbog prijetećeg mejla evakuisan šoping mol "TQ Plaza" u Budvi. Mediji su objavili da je u prijetećem mejlu navedeno "da je zgrada minirana i da će odletjeti u vazduh ukoliko sve televizijske stanice u Crnoj Gori ne budu izvještavale afirmativno o agresiji Rusije na Ukrajinu".

Dnevnik "Pobjeda" objavio je da je prijeteći mejl poslao ruski desničar Vladislav Pozdnjakov, koji je i lider onlajn organizacije "Muška država", kojoj je u Rusiji zbog ekstremizma 18. oktobra 2021. zabranjen rad. Pozdnjakov je 2018. godine osuđen na dvije godine uslovne kazne za izazivanje mržnje prema ženama, nakon čega je napustio Rusiju.

Pozdnjakov je na društvenoj mreži Telegram demantovao optužbe da je slao dojavu o bombi, dok su iz Uprave policije tada kazali da se on ne nalazi u Crnoj Gori.

Roditelji strahuju, djeca vide priliku za slobodan dan

Prema podacima Uprave policije u većini slučajeva lažne dojave slali su maloljetnici, a u mejlovima čije su sadržaje objavili mediji, između ostalog, prijeti se "krvoprolićem",  "osvetom" i "mržnjom koja će sve pretvoriti u pepeo".

"Postavila je bratija antrax i plastične eksplozive u Vrhovni sud Podgorica, Apelacioni sud Podgorica, Viši sud Podgorica, Opština Podgorca, Više tužilastvo Podgorica. Vidimo se u paklu", piše u poruci koju je pošiljalac potpisan kao "lomibozovic" poslao 29. januara ove godine.  

Majka učenice podgoričke Osnovne škole "Pavle Rovinski", Milena Radunović, tvrdi da je dojave o bombama u školama svaki put jednako uznemire bez obzira što se do sada ispostavljalo da su lažne.

"U početku je bio stres i za djecu i roditelje. Kasnije su djeca počela da doživljavaju lažne dojave kao dan odmora. Nesvjesni su da može postajati opasnost, naročito starija", kazala je Radunović BIRN-u.

"Problem je što ne postoji sankcija za djecu koja se na ovakav način šale da izbjegnu testove. Ta nekažnjivost ih podstiče da opet pošalju lažnu dojavu", tvrdi ona.

Osim nastave u školama, lažne dojave o bombama, prekidale su i rad državnih institucija poput Skupštine, Vrhovnog, Višeg, Apelacionog i Osnovnog suda u Podgorici. Zgrade tih ustanova bile su evakuisane na više sati dok su policijske jedinice pregledale prostorije.   

Iz Višeg suda kazali su BIRN-u da lažne dojave remete radnu atmosferu jer dolazi do potpunog prekida rada i odgađanja zakazanih ročišta. Ističući da dojave nisu stvorile ozbiljan osjećaj ugroženosti, iz Višeg suda navode da se dojave ne mogu smatrati potpuno bezopasnim.

"Posebno iz činjenice da nemamo podataka o tome da su identifikovani podnosioci dojave, što ukazuje da se radi o licima koja imaju potrebna znanja da ostanu neotkrivena u elektronskom saobraćaju, što opet može ukazivati na to da prijetnje nisu bezopasne", kazali su iz Višeg suda.

Dojave stižu preko zaštićenih platformi

Iz Uprave policije navode da je teško ući u trag pošiljaocima lažnih dojava, jer se poruke šalju putem mejl platformi koje obezbjeđuju anonimnost korisnika.

"Takođe, zbog same kompleksnosti načina izvršenja krivičnog djela, tj. činjenice da je ono izvršeno korišćenjem informacionih tehnologija, koje su u ovom momentu toliko napredovale da pojedinac sa nedovoljno vještine i znanja, lako može prikriti tragove i time produžiti tok vođenja istrage", kazali su BIRN-u iz Uprave policije.

Regionalni mediji su ranije pisali da se prijeteće poruke šalju preko "Proton Mail", "Eunet mail" i "Landeka", koji omogućavaju anonimnost svojim korisnicima. Iz "Proton Mail" servisa su u decembru 2022. kazali BIRN-u da odmah obustavljaju naloge kada otkriju poslate prijetnje, ističući da njihovi timovi obrađuju izvještaje o zlostavljanju i sarađuju sa organima za sprovođenje zakona u skladu sa njihovim zakonskim obavezama.

Profesor na Fakultetu za informacione tehnologije u Podgorici, Adis Balota, ističe da se mejlovi mogu zloupotrijebiti lažiranjem stvarnih mejlova, na primjer korporacijskih, pri čemu se mijenja jedno slično slovo u nazivu domena pa korisnik koji primi takav mejl ne primijeti razliku.

On navodi da se nekada koriste izmišljeni mejlovi a zatim lažira i IP adresa, ističući da je za to potrebno makar neko iskustvo.

"Međutim, danas postoje i alati provajdera koji treba u velikom obimu da spriječe slanje takvih mejlova. Na kraju kada se desi neko krivično djelo nadležni državni organi preko provajdera dolaze do pravih podataka - ko je i u kom trenutku registrovao takvu mejl adresu", kazao je Balota BIRN-u.

Pojašnjavajući da se u velikom broju slučajeva može doći do uređaja ili do geografske pozicije pošiljaoca, Balota je istakao važnost međunarodne saradnje kako bi se došlo do operatera od koga potiče mejl adresa, a zatim i do počinioca.

"Nadležni državni organi treba da posvete pažnju saradnji sa provajderima interneta, jer dok oni ne dostave informacije i podatke sa svojih, nadležni ne mogu ni da započnu istragu", kazao je Balota.

Iz Uprave policije su kazali da rješavanje slučajeva lažnih dojava zahtijeva iscrpne analize i provjere, koje često podrazumijevaju i uključivanje međunarodnih partnerskih službi i inostranih kompanija.

"Uprava policije planira da uspostavi nove procedure postupanja u slučaju dojave o bombama tako što će se po primanju prijave analizirati sama dojava, odnosno njen sadržaj i sve komponente. Onda će se dalje postupati u zavnisnosti od procjene rizika", kazali su iz Uprave policije.