Najava povećanja minimalne plate u Crnoj Gori mogla bi izazvati probleme u finansiranju zarada zaposlenih u civilnom sektoru i medijima, smatraju sagovornici BIRN-a.

Predlogom Fiskalne strategije za period 2024-2027. koju je premijer Milojko Spajić predstavio prošle sedmice predviđeno je povećanje minimalne zarade za zaposlene sa srednjom školom na 600 eura, odnosno na 800 eura za zaposlene sa visokom školskom spremom. Minimalna zarada u Crnoj Gori trenutno iznosi 450 eura.

U civilnom sektoru tvrde da bi sprovođenje Fiskalne strategije od 1. oktobra moglo izazvati probleme u njihovom poslovanju zbog nemogućnosti relokacija resursa dobijenih kroz projekte a koji se odnose na zarade.

Predizbornim programom „Evropa sad 2“, koji je Spajić najavio tokom izborne kampanje u junu 2023. godine, bila je obećana minimalna zarada od 700 eura, kao i prosječna od 1.000 eura. Spajić je kazao da su predlogom Fiskalne strategije ispunjena izborna obećanja iz programa „Evropa sad 2“.

Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra da će isplaćivanje minimalne zarade od 800 eura biti izazovno za većinu nevladinih organizacija, pojašnjavajući da značajan broj zaposlenih u civilnom sektoru predstavljaju upravo visokoškolci.

„Treba imati u vidu da se nevladine organizacije finansiraju kroz projekte, kao i da neki projekti traju više godina. Ako vam je donator odobrio određenu sumu za pokrivanje angažmana određenog lica to se teško može promijeniti u toku projekta. Posebno ako ne postoje neke uštede a pri ovoj inflaciji njih je teško moglo biti“, kazao je Mirković BIRN-u.

Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Zorana Marković kazala je BIRN-u da kod projekata koji se već sprovode nema prostora za izmjene finansiranja plata, navodeći da većina donatora zahtjeva da plate ne prelaze 30 odsto ukupne vrijednosti projekta.

Predlogom fiskalne strategije, koja se nalazi na javnoj raspravi do 7. avgusta, doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) sa sadašnjih 20,5 biće prepolovljeni. Predviđeno je ukidanje doprinosa od 5,5 odsto koji ide na teret poslodavca, dok će dio na teret zaposlenog biti smanjen sa 15 na 10 odsto.

Prema novoj Fiskalnoj strategiji za minimalnu zaradu od 600 eura trošak za poslodavce će se uvećati za 109 eura, odnosno za 359 eura za minimalac od 800 eura.

Fiskalna strategija bez pomoći za NVO

Spajić je na predstavljanju Fiskalne strategije kazao da su iz Vlade insistirali da minimalac bude 700 eura, ali da su na zahtjev socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca, došli do kopromisnog rješenja „o prosječnoj mininalnoj zaradi“. Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) su kazali da je model uvođenja dvije minimalne zarade neprihvatljiv.

Mirković smatra da bi novi model obračuna minimalnih plata mogao navesti nevladine organizacije da smanje broj angažovanih po ugovoru o radu, i umjesto toga angažuju saradnike po ugovoru o djelu i drugim vrstama ugovora.

„To je šteta i za organizaciju koja time gubi na potrebnom kontinuitetu, ali i za lica kojima će se mijenjati ugovori jer tako gube na stažu“, istakao je Mirković.

On je podsjetio da je za većinu mladih sa visokim obrazovanjem prvi radni angažman civilni sektor, upozoravajući da bi Vladin predlog suzio prostor za njihovo zapošljavanje.

„Nije za očekivati da najveći dio civilnog sektora ima mogućnosti da, samo zato što imaju visoko obrazovanje, ljude bez iskustva plaća na nivou koji je u nekim organizacijama predstavljao i plate onih koji su imali prethodno višegodišnje iskustvo“, istakao je Mirković.

Vladin predlog mogao bi uticati na rad NVO jer isključuje organizacije civilnog društva iz kruga korisnika izdataka fizičkih i pravnih lica koji mogu opredijeliti tri odsto odnosno 3,5 procenta za uplate i donacije različitim organizacijama. Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica predviđeno je da se kao rashod do 3 odnosno 3.5 odsto prihoda priznaju izdaci za razvoj civilnog društva i volonterizma, zdravstvene, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, smanjenje siromaštva, zaštitu životne sredine, zaštitu lica sa invaliditetom, društvenu brigu o djeci i mladima, pomoć starijim licima, zaštitu i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, vladavinu prava, evroatlantske i evropske integracije Crne Gore, umjetnost, tehničku kulturu, unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja, održivi razvoj, zaštitu potrošača, rodnu ravnopravnost, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i borbu protiv bolesti zavisnosti.

Vladinim predlogom izmjena zakona kao rashod će se ubuduće priznavati samo izdaci za zdravstvene, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne i sportske svrhe, zaštitu životne sredine, kao i izdaci namijenjeni ustanovama ili pružaocima usluga socijalne i dječje zaštite. To će u praksi uskrati mogućnost privredenim subjekima da doniraju sredstva NVO a da im se ta sredstva odbijaju od poreske osnovice tj. tretiraju kao rashod.

Komercijalni mediji strahuju od Vladinog programa

I u komercijalnim medijima smatraju da bi sprovođenje fiskalne strategije moglo izazvati probleme u njihovom poslovanju. Izvršni direktor dnevnika „Dan“ Mladen Milutinović smatra da bi predlog Fiskalne strategije mogao donijeti određene nelogičnosti na tržištu rada, navodeći da će jasan stav i pozicija poslodavaca biti preciznija po ozvaničenju konačnog teksta strategije.

„Činjenica je da su medijski poslodavci posljednjih godina na rubu opstanka, te da je redovna racionalizacija i reorganizacija u svim sferama poslovanja neizbježna. Pogotovo u slučaju otežavanja uslova poslovanja“, kazao je Milutinović BIRN-u.

U Crnoj Gori trenutno ima 182 registrovanih medija, dok je stvarni broj veći zbog portala koje zakon ne obavezuje da se prijave u registar medija. Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) iz 2022. godine u crnogorskim medijima je bilo 1.556 zaposlenih, dok je godinu ranije bilo zaposleno 1.484 medijskih radnika.

Izvještaj Sindikata medija Crne Gore (SMCG) iz 2023. godine pokazao je da su crnogorski mediji u 2022. godini imali 47,4 miliona eura ukupnih prihoda, od čega je 20,3 miliona te sume dio koji se Javnom servisu isplaćuje iz državnog budžeta. Privatne televizije imale su prihod 5,9 a rashode 7,7 miliona eura, dok su prihodi štampanih medija iznosili 8,9 a rashodi 8,6 miliona eura.

Marketing menadžer u radiju DRS i City Srđan Filipović tvrdi da bi Vladin predlog mogao  urušiti tržišne uslova za formiranje plata. On je pojasnio da u radio industriji nije moguće povećanje cijena usluga i proizvoda za troškove zarada jer se oglašavanje većeg broja kompanija budžetira u fiksnim mjesečnim iznosima.

„Prva mjera kriznog poslovanja je smanjivanje budžeta ili čak stopiranje oglašavanja. Očekujem pad prihoda za oko 25 odsto ako se usvoji program u ovom obliku, a to znači optimizaciju tj. vjerovatno otpuštanje barem 10 odsto zaposlenih u radio tržištu rada“, kazao je Filipović BIRN-u.

Istraživanje SMCG koje je objavljeno prošlog jula pokazalo je da 6.3 odsto zaposlenih u medijima radi za minimalac od 450 eura, dok 34,7 prima plate od 451 do 650 eura. Prema tom istraživanju 41 odsto zaposlenih u medijima je prošle godine primalo plate od 651 do 850 eura.

Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković smatra da mediji nemaju problema sa plaćanjem zaposlenih jer posluju pozitivno. Ona tvrdi da opstanak medijskih kompanija neće biti ugrožen zbog Fiskalne strategije, ali da će biti umanjen profit i davanja državi zbog ukidanja doprinosa PIO.

„Smatram da se sektor medija neće ponašati nešto posebno drugačije u odnosu na poslodavce iz ostalih djelatnosti koji su jednako pogođeni ovim izmjenama. A podsjećam i da su neki analitičari upravo poslodavce istakli kao jedine dobitnike najavljenih promjena“, kazala je Camović Veličković BIRN-u.

U javnim emiterima ne planiraju otkaze

U javnim emiterima smatraju da Vladina strategija neće ugroziti status zaposlenih u medijima. Izvršni direktor Televizije Nikšić, Nikola Marković, tvrdi da taj lokalni javni emiter ima stabilno finansiranje i da neće biti otkaza po tom osnovu.

„Moje iskustvo govori da je zaposlenima važno koliko novca primaju, a ne kako se to formalno naziva. Kada sam došao na čelo RTNK prosječna zarada u kolektivu bila je oko 330 eura a vrlo brzo minimalna zarada je povećana na 450 eura. Niko od zaposlenih nije problematizovao što prima zaradu malo veću od minimalne već je bio zadovoljan što prima više“, tvrdi Marković.

Zakonom o audovizuelnim medijskim uslugama lokalni javni emiteri stiču prihode iz budžeta jedinice lokalne samouprave i drugih izvora, a iznos uplaćenih sredstva kreće se od 0,8 do 5,5 odsto godišnjeg budžeta opštine u zavisnosti od visine budžeta. U Crnoj Gori je registrovano 16 lokalnih javnih emitera, od kojih je 11 radio i pet radio i televizijskih emitera.

Generalni direktor Javnog servisa RTCG Boris Raonić kazao je BIRN-u da će detaljnu analizu efekata Vladinih propisa koji se tiču zaposlenih u RTCG izraditi kada oni budu izglasani u formi zakona.

„Praksa u RTCG-u nije bila i ne planiramo ni ubuduće da zbog promjene propisa vršimo otpuštanja zaposlenih, propise ćemo poštovati onako kako predvidi zakonodavac“, kazao je Raonić.

Prema Zakonu o nacionalnom javnom emiteru, RTCG dobija fiksnu sumu iz državnog budžeta, u iznosu 0,3 odsto BDP-a na osnovu obračuna iz prethodne godine.Vlada je u 2023. godini javnom emiteru iz državnog budžeta uplatila 17,2 miliona eura, dok je RTCG ostvarila i 1,2 miliona eura dodatnih prihoda od reklama i tehničkih usluga. Prema finansijskom planu RTCG-a za 2023. godinu, oko 60 odsto ukupnih prihoda odlazi na plate zaposlenih, dok je 40 odsto predviđeno za proizvodnju.