Institut za ljekove i medicinska sredstva (CINMED) je prošlog decembra dodijelio direktorki Snežani Mugoši 24.439 eura pomoći za unapređenje stambenih prilika kako bi otplatila dio stambenog kredita, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Dokumentacija koju je CINMED dostavio BIRN-u na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama pokazala je da su pojedini članovi Upravnog odbora Instituta dobili novčanu pomoć za unapređenje stambenih prilika iako već posjeduju nekretnine.

Pravilnikom o dodjeli pomoći za unapređenje stambenih prilika zaposlenih predviđeno je da odluke o pomoći donosi Upravni odbor, uz prethodne konsultacije sa direktorom. Navodi se i da se za bodovanje na rang-listi za dodjelu pomoći u obzir uzimaju značaj radnog mjesta, radni staž, postojeća stambena situacija i naučno zvanje zaposlenog.

Prema imovinskom kartonu za 2023. godinu, objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Mugoša je imala 50 odsto vlasništva nad dupleks stanom od 121 kvadrat i garažom od 11 kvadrata, zajedno sa suprugom Aleksandrom Mugošom.

Iz CINMED-a tvrde da je Mugoša ostvarila pravo na pomoć za unapređenje stambenih prilika zaposlenih pod istim uslovima kao i ostalih 19 zaposlenih kojima je dodjeljena pomoć. Navode i da je nakon javnog konkursa, nezavisna komisija, na osnovu jasno definisanih kriterijuma i sistema bodovanja, sačinila rang-listu prema kojoj su dodijeljena sredstva zaposlenima iz svih organizacionih struktura.

„Važno je naglasiti da direktorica ima stambeni kredit koji je uredno otplaćivala sa svojim suprugom od 2015. godine, te da je do trenutka raspisivanja konkursa već bila otplatila dio ukupnog iznosa kredita, dok je preostali iznos duga iznosio 73.177 eura. Dodijeljena pomoć iskorišćena je za djelimično pokriće preostalog dijela kredita, a direktorica nastavlja da redovno otplaćuje kredit i nakon dobijene pomoći“, kazali su BIRN-u iz Instituta.

U imovinskom kartonu Snežane Mugoše za 2023. navodi se da je njen suprug Aleksandar otplaćivao dva stambena kredita u ukupnom iznosu od 161.000 eura, koje je podigao u junu 2020.

BIRN Crna Gora je u toku četvoromjesečnog monitoringa pratio potrošnju sedam regulatornih agencija: CINMED-a, Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), Agencije za nadzor osiguranja, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Komisije za tržište kapitala i Razvojne banke Crne Gore (ranije poznate kao Investiciono-razvojni fond).

Posjedovali nekretnine, a dobijali pomoć

U finansijskim izvještajima objavljenim na internet stranici CINMED-a navodi se da je prošle godine za stambene kredite dodijeljeno 438.634 eura, što je skoro pet puta više nego 2023. godine, kada je u tu svrhu izdvojeno 74.547 eura. Tokom 2021. isplaćeno je 11.275 eura, 2020. godine 116.892 eura, dok pomoć zaposlenima nije isplaćena 2019. i 2022. godine.

Analiza BIRN-a pokazala je da je 20.137 eura pomoći za unapređenje stambenog pitanja prošlog decembra dodijeljeno članici Upravnog odbora Anđeli Drašković, iako zajedno sa suprugom posjeduje nekretnine. U imovinskom kartonu Drašković za 2023. godinu, objavljenom na sajtu ASK-a, navodi se da je vlasnica garsonjere od 30 kvadrata, dok je njen suprug Darko Drašković vlasnik trosobnog stana od 88 kvadrata stečenog kupovinom, kao i prizemlja i potkrovlja kuće od 45 kvadratnih metara koje je dobio na poklon.

Iz CINMED-a navode da je Anđela Drašković ostvarila pravo na pomoć kao dugogodišnja zaposlena Instituta, nakon što se javila na javni konkurs.

„Anđela Drašković je bila izuzeta iz bilo kakvog odlučivanja ili donošenja odluka koje se odnose na navedeni konkurs. Važno je naglasiti da se iz njenog imovinskog kartona jasno vidi da je, zajedno sa suprugom, kreditno zadužena i da je u trenutku raspisivanja konkursa imala aktivan stambeni kredit, koji i dalje otplaćuje“, kazali su BIRN-u iz Instituta.

U imovinskom kartonu Anđele Drašković za 2023. navodi se da je njen suprug Darko otplaćivao dva stambena kredita ukupne vrijednosti 108.000 eura, koje je podigao u oktobru 2019. i septembru 2022. godine.

Prošlog decembra dodijeljeno je i 20.028 eura pomoći za unapređenje stambenog pitanja članici Upravnog odbora Lidiji Čizmović, iako posjeduje stan od 45 kvadrata. U imovinskom kartonu objavljenom na sajtu ASK-a navodi se da je Čizmović, osim stana, imala trećinu vlasništva nad kućom od 78 kvadrata.

Iz CINMED-a navode da se Čizmović javila na konkurs, ali da je bila izuzeta iz bilo kakvog odlučivanja ili donošenja odluka koje se odnose na konkurs.

„U trenutku raspisivanja konkursa, Lidija Čizmović je bila kreditno zadužena po osnovu stambenog kredita, što je dokumentovano i provjerljivo iz njenog imovinskog kartona. U svim slučajevima postupalo se u potpunosti zakonito i transparentno, bez ikakvih izuzetaka, favorizovanja ili diskriminacije“, navode iz Instituta.

U imovinskom kartonu za 2023. navodi se da je Lidija Čizmović otplaćivala stambeni kredit od 40.000 eura, koji je podigla u septembru 2006.

„Program dodjele pomoći u rješavanju stambenih pitanja ne predstavlja mjeru socijalne pomoći, već instrument motivacije i zadržavanja eksperata u Institutu, kako bi se obezbijedio kontinuitet stručnog rada i održao kvalitet regulatornih procesa“, tvrde u CINMED-u.

Rasle naknade za članove Upravnog odbora

Analiza BIRN-a pokazala je da su prethodnih pet godina rasli troškovi naknada za članove Upravnog odbora CINMED-a. Prema finansijskim izvještajima objavljenim na sajtu CINMED-a, na naknade članovima Upravnog odbora je 2020. godine potrošeno 23.289 eura, 2021. godine 23.432 eura, a 2022. godine 26.417 eura. Troškovi naknada članovima Upravnog odbora drastično su porasli 2023. kada je utrošeno 36.249 eura, a prošle godine iznosili su 41.734 eura.

Prema Statutu Instituta, Upravni odbor ima predsjednika i četiri člana koje imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik i članovi Upravnog odbora imenuju se iz reda stručnjaka iz oblasti zdravstva, veterine i zaštite životne sredine, a jedan član je predstavnik zaposlenih koga podrži većina od ukupnog broja zaposlenih koji su glasali.

Statutom je propisano da članovi Upravnog odbora imaju pravo na mjesečnu naknadu, čija se visina utvrđuje u skladu sa zakonom.

U izvještajima o radu CINMED-a, objavljenim na njihovoj internet stranici, navodi se da je prošle godine i 2023. održano po osam sjednica Upravnog odbora. Tokom 2022. održano je 11 sjednica Upravnog odbora, a 2021. godine sedam.

Iz CINMED-a navode da su troškovi za naknade članovima Upravnog odbora povećani zbog rasta prosječne zarade zaposlenih u Institutu, u odnosu na koju se naknada računa. Članom 30 Zakona o zaradama u javnom sektoru predviđeno je da naknada za predsjednike i članove organa upravljanja u pravnim licima javnog sektora ne može biti veća od 70 odsto prosječne zarade zaposlenih u prethodnoj godini.

„Rast ukupnog troška naknada posljedica je isključivo proporcionalnog rasta prosječne zarade zaposlenih u Institutu, dok su same naknade Upravnog odbora među najnižima u javnom sektoru, u potpunosti usklađene sa važećim zakonskim propisima i internim aktima“, kazali su iz Instituta.

„Iako je regulatorni organ koji se finansira isključivo iz sopstvenih prihoda i ne opterećuje državni budžet, Institut primjenjuje Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, što značajno ograničava mogućnost adekvatnog nagrađivanja visokoobrazovanih stručnjaka zaposlenih u Institutu. Zbog nemogućnosti da budemo konkurentni farmaceutskoj industriji u pogledu zarada, gdje su plate višestruko veće, suočavamo se sa konstantnim odlivom kadrova“, dodali su.

Institut je odbio zahtjev BIRN-a da dostavi platne liste direktora i članova Upravnog odbora u periodu od 2019. do 2025. godine, upućujući novinare na sajt Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Analiza BIRN-a pokazala je da u Institutu naknade za predsjednika Upravnog odbora iznose 550 eura, a za članove 400 eura.

Institut je odbio da dostavi BIRN-u dokumentaciju o dodijeljenim sponzorstvima, donacijama i pomoći iz kojih je moguće zaključiti kome je novac dodjeljivan i po kom osnovu. Analizom finansijskih izvještaja CINMED-a utvrđeno je da je u prethodnih pet godina rastao iznos izdvojen za donacije, sponzorstva i pomoć. Tokom 2019. u tu svrhu izdvojeno je 16.800 eura, 2020. godine 32.000 eura, a tokom 2021. potrošeno je 18.995 eura. Tokom 2022. izdvojeno je 24.753 eura, 2023. godine 56.200 eura, a prošle godine 74.000 eura.