Ministarstvo javne uprave najavilo je upostavljanje novog portala otvorenih podataka do kraja godine, jer je postojeći portal postao nefunkcionalan zbog sajber napada na državnu informatičku infrastrukturu u avgustu 2022. godine.  

Portal otvorenih podataka Crne Gore pokrenut je u avgustu 2018. godine, a u junu 2020. godine integrisan je sa Evropskim portalom otvorenih podataka. Međutim, portal je pretrpio štetu nakon što je u avgustu 2022. server Vlade Crne Gore pogođen sa ransomwareom, vrstom malicionog softvera (malware) u kojem napadač zaključava i šifrira podatke i važne fajlove cilja, a zatim zahtijeva plaćanje kako bi otključao i dešifrovao podatke.

Zbog sajber napada digitalna infrastruktura većeg dijela crnogorske javne uprave je bila van funkcije, uključujući ministarstva, Upravu za imovinu, Upravu prihoda i carina i sudove zbog čega nije funkcionisalo izdavanje dokumenata i fiskalnih računa. Iako je sajber grupa „Cuba-Ransomwer“ na svojoj web stranici u septembru 2022. preuzela odgovornost za napad, državno tužilaštvo još nije pronašlo direktnog počinioca napada.

Na zahtjev Vlade Crne Gore u septembru 2022. stručnjaci FBI i francuske Nacionalne agencije za bezbjednost informacionih sistema (ANSSI) uključili su se u istragu napada. FBI je Upravi policije predao Izvještaj o sajber napadima na vladine servere u januaru 2023. ali on nikad nije objavljen.

Nakon napada na Vladine servere, i dalje je moguće registrovati se na portal otvorenih podataka, ali nije moguće pristupiti podacima i bilo kakvim informacijama. Na postojećem portalu posljednja objava je iz maja 2022. godine.

Iz Ministarstva javne uprave kazali su BIRN-u da su sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) objavili tender za izbor firme koja će raditi na uspostavljanju novog portala otvorenih podataka.

"Firma je izabrana i trenutno se radi na uspostavljanju. Do kraja decembra ove godine biće uspostavljen novi portal", kazali su BIRN-u iz ministarstva.

Iz tog Vladinog resora nisu objasnili na koji način će budući portal funkcionisati, dok iz UNDP-a  tvrde da će portal biti jedinstveno mjesto na kome organi javne uprave imaju mogućnost objave podataka u otvorenom formatu, iz svoje nadležnosti, poštujući osnovne principe objavljivanja podataka za ponovnu upotrebu.

Oni su za BIRN naveli da će portal biti u nadležnosti Ministarstva javne uprave, da je vrijednost tenderskog ugovora 123 hiljade dolara, kao i da čitav projekat finansira Evropska unija.

Otvoreni podaci predstavljaju koncept u kome su određeni podaci javnog sektora dostupni na korišćenje i ponovnu upotrebu svima na internetu, čime se povećava transparentnost rada javne uprave. Time se smanjuje broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama i povećava količina i kvalitet informacija koje objavljuju državni organi.

Portal otvorenih podataka (www.data.gov.me) uspostavljen je u cilju efikasnijeg ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama, kao i za korišćenje podataka u komercijalne i nekomercijalne svrhe putem zajedničkog kataloga.

Prilikom pokretanja portala 2018. iz Ministarstva su kazali da on predstavlja centralno mjesto setova podataka svih institucija, dijeljenja informacija, kao i susreta i komunikacije samih institucija i korisnika sistema.

"Objavljivanje podataka u mašinski čitljivom formatu je obaveza propisana Zakonom o slobodnom pristupu informacijama koji je usklađen sa direktivom Evropske unije koja se odnosi na informacije u javnom sektoru", naveli su tada iz Ministarstva.

Portal nije bio sveobuhvatan

Skupština Crne Gore je u januaru 2012. ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima, zakonodavni okvir u oblasti prava na pristup informacijama u Crnoj Gori ustanovljen je iste godine. Crnogorski zakonodavni okvir potrebno je uskladiti sa novom Direktivom Evropske unije (2019/1024) o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija, kako bi se dodatno ojačala transparentnost i legitimitet vlasti.

Istraživanje Ministarstva javne uprave i UNDP-a iz januara 2022. godine pokazalo je da je na portalu bilo dostupno 165 setova podataka iz 12 oblasti, ali da među njima nije bilo nijednog dokumenta iz oblasti zaštite životne sredine kao i održivog razvoja i turizma. U istraživanju se navodi da je neophodno jačati kadrovske i institucijalne kapacite u javnom sektoru za "proizvodnju" otvorenih podataka, kao i da treba zakonski utvrditi obavezu institucijama u javnoj upravi da dostavljaju podatke na portal.

Snežana Nikčević iz NVO 35mm smatra da je portal otvorenih podataka bio dobra inicijativa, ali da u praksi stvari nijesu bile tako sjajne. 

"Prije svega, bilo je objavljeno tek nešto preko stotinu setova podataka na tom sajtu. I to od strane svega nekoliko institucija", kazala je Nikčević za BIRN. 

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) Muhamed Gjokaj smatra da postojeći portal nije adekvatan i da nije zaživio u punoj mjeri.

AZLP je drugostepeni organ u odlučivanju po žalbama o zahtjevima određenih kompanija i pojedinaca za ponovan pristup otvorenim podacima.

"Ti podaci se već nalaze kod javnih organa i mogu se ponovo koristiti, obraditi za (ne)komercijalne svrhe, uz određenu licencu. Ta licenca predviđa cjelokupnu putanju kretanja tih podataka, a izdaje je organ koji se nalazi u posjedu podataka. To je suštinski vrsta dozvole organa da se podaci koji idu na tržište mogu objavljivati uz određene uslove", rekao je Gjokaj za BIRN.

On navodi da bi država, ako odluči da napravi širok obuhvat dostupnih otvorenih podataka, morala da napravi sistem posebnih „mini kancelarija“ po cijeloj Crnoj Gori. Te kancelarije bi, tvrdi on, služile za skeniranje arhivske građe, unošenje u sistem i formatiranje podataka u mašinski čitljive formate.

"Nakon toga ti podaci mogu se ponuditi javnosti i tržištu, najveći dio javno, a dio i komercijalno. Ta inicijalna ulaganja u startu jesu velika, i sigurno bi iznosila nekoliko miliona eura, ali bi se veoma brzo državi vratila ta sredstva, kako od komercijalne upotrebe podataka, tako i od unapređenja okruženja za poslovanje biznisa, smanjenja vremena za različite administrativne aktivnosti i slično", naveo je Gjokaj.

Prema Izvještaju o otvorenim podacima u Evropi za 2023. godinu  Crna Gora je zabilježila najveći rast u indeksu zrelosti otvorenih podataka među pet zemalja kandidata za EU, ali je i dalje klasifikovana kao "početnik" u otvorenim podacima.

Navodi se da je akcioni plan uključivao obaveze za unapređenje otvorenih podataka na nacionalnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje obaveznih godišnjih planova otvorenih podataka i kalendara za javne institucije.

"Međutim, zainteresovane strane su se suočile sa poteškoćama u sprovođenju obaveza vezanih za otvorene podatke zbog potrebe za povraćajem podataka i obnovom IT infrastrukture nakon sajber napada. U narednom akcionom planu, Ministarstvo javne uprave i Savjet za upravljanje otvorenim podacima trebali bi se fokusirati na objavljivanje ključnih kategorija podataka koje su nedostajale Crnoj Gori, kao što su kvalitet vazduha, administrativne granice, rezultati izbora i vlasništvo nad zemljištem", navodi se u izvještaju.

Koordinator u Građanskoj alijansi (GA) Pavle Ćupić ističe da povećana transparentnost javnih podataka često dovodi do veće odgovornosti javnih institucija.

"Na primjer, dostupnost budžetskih podataka može smanjiti korupciju i omogućiti građanima i organizacijama civilnog društva da bolje prate javnu potrošnju. Takođe, digitalizacija usluga smanjuje birokratske prepreke i ubrzava procese za građane i privredu", rekao je Ćupić za BIRN.

Zaposleni u javnoj upravi malo znaju o otvorenim podacima

U Strategiji reforme javne uprave Crne Gore 2022-2026 koja je objavljena u februaru 2022. navodi se da na osnovu istraživanja agencije "Damar" 84,6 odsto zaposlenih u javnoj upravi nije upoznato sa konceptom otvorenih podataka, dok 83 odsto nije čulo za pojam mašinski čitljivih podataka. Navodi se i da 93,5 odsto zaposlenih nije upoznato sa konceptom ponovne upotrebe već dostupnih/publikovanih podataka.

Ćupić smatra da je još uvijek rano govoriti da je Crna Gora na tom nivou da građani i organizacije civilnog društva osjete benefite digitalizacije i otvorenih podataka.

"Prije svega, problem je u tome što čak ni u svim institucijama ne shvataju značaj ove teme niti daju dovoljan doprinos da se u pravom smislu i punom kapacitetu realizuje proces digitalizacije, te koliko otvoreni podaci mogu biti značajni", smatra Ćupić.

Istraživanje Ministarstva javne uprave i UNDP-a iz januara 2022. pokazalo je i da portal otvorenih podataka nije dovoljno promovisan u javnosti, da bi trebalo bolje sistematizovati podatake i odrediti kontakt osobe u institucijama u javnoj upravi koje će se baviti pitanjima otvorenih podataka.

Gjokaj iz AZLP ukazuje da bi uvođenje sistema otvorenih podataka u punom obimu dovelo do privlačenja stranih investicija i doprinijelo digitalizaciji.

"Primjenom otvorenih podataka u punom obimu smanjuje se potreba za odlaskom na različite šaltere i ubrzavaju usluge koje su potrebne građanima i privredi. Sa druge strane dovodi do značajnog smanjenja korupcije", naveo je Gjokaj.

Nikčević smatra da bi novi portal trebalo da bude sveobuhvatniji ali i da uključi intezivniji rad sa ljudima iz javne uprave kako bi obezbijedili funkcionalnu i redovno ažuriranu bazu podataka.

"Otvoreni podaci, koje bi trebalo da objavljuju institucije, posebno su značajni za novinare, NVO i socijalna preduzeća jer omogućavaju praćenje i ukazivanje na negativne i pozitivne prakse u radu javne uprave. Oni pomažu i da se predlože određena rješenja i predvide različiti trendovi", kazala je Nikčević.

"Podaci su, pogotovo danas kada je sve što radimo podatak, značajni za donošenje informisanih odluka. A to je poenta demokratizacije procesa - imati društvo u kojem pojedinci donose informisane odluke", dodala je ona.