Visina novčane pomoći u slučaju smrti člana porodice će zavisiti od stepena školske spreme zaposlenog, predviđeno je Vladinim programom „Evropa sad 2“.

Skupština Crne Gore je 29. septembra usvojila set zakona neophodnih za realizaciju programa „Evropa sad 2“, kojima su, između ostalog, povećane minimalne zarade za zaposlene sa nižom i srednjom školom na 600 eura, odnosno na 800 eura za zaposlene sa visokom školskom spremom.

Prije nego je Vladin program stupio na snagu 1. oktobra, minimalna zarada u Crnoj Gori iznosila je 450 eura, bez obzira na školsku spremu zaposlenih.

Članom 20 Opšteg kolektivnog ugovora predviđeno je da poslodavac zaposlenom ili članu uže porodice zaposlenog, isplaćuje pomoć za slučaj smrti zaposlenog ili člana njegove uže porodice u iznosu od najmanje dvije minimalne neto zarade.

Prije usvajanja programa „Evropa sad 2“ pomoć u slučaju smrti iznosila je 900 eura, dok sada zavisi od stepena obrazovanja – zaposleni sa nižom i srednjom stručnom spremom imaju pravo na pomoć od 1.200, a oni sa visokom stručnom spremom 1.600 eura.

To se navodi u dokumentu „Evropa sad 2 – pitanja i odgovori“, objavljenom 5. novembra na sajtu Privredne komore Crne Gore, kao uputstvo poslodavcima za obračune zarada. Isti dokument objavljen je i na sajtu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

„Za zaposlene na radnim mjestima koja su definisana sistematizacijom do V stepena kvalifikacije obrazovanja koristi se minimalna zarada od 600 eura, dok za zaposlene na radnim mjestima koja su definisana sistematizacijom sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koristi se minimalna zarada od 800 eura“, navodi se u odgovoru Ministarstva na pitanje da li različita školska sprema dovodi do isplata različitih iznosa pomoći u slučaju smrti člana porodice zaposlenog.

Dio stručne javnosti kritikovao je odluku Vlade da odredi dva iznosa minimalnih zarada, navodeći da se radi o neprihvatljivom modelu koji pravi razliku među zaposlenima. Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) su tada podsjetili da minimalna zarada, po svojoj definiciji, podrazumijeva primanje koje je neophodno svakom zaposlenom da ima adekvatne životne uslove i održi biološki minimum, upozoravajući da su minimalni uslovi života podjednako potrebni zaposlenima sa srednjom i visokom stručnom spremom.

Socijalni savjet je 12. avgusta preglasavanjem dao saglasnost na izmjene Zakona o radu koje predviđaju formiranje dvije minimalne zarade.

Zamjenica generalnog sekretara USSCG, Ivana Mihajlović, tvrdi da je model uvođenja dvije minimalne zarade doveo do diskriminatornih odredbi, poput isplate pomoći zaposlenima. Mihajlović je podsjetila da je definicija minimalne zarade primanje koje je neophodno svakom zaposlenom da obezbijedi osnovne životne uslove.

„Upravo iz tog razloga smo odmah na početku priče o usvajanju Nacrta fiskalne strategije Crne Gore, eksplicitno saopštili da ćemo sa uvođenjem dvije minimalne zarade doći ne samo do diskriminacije između zaposlenih koji primaju 600 i 800 eura, već i u ostvarivanju nekih drugih prava koja su uglavnom garantovana kolektivnim ugovorom i imati diskriminatorno postupanje koje će biti nametnuto samim poslodavcima“, kazala je Mihajlović za BIRN.

Vladina odluka o uvođenju dva iznosa minimalne zarade dovela je i do promjene obračuna zimnice, benefita definisanog u kolektivnom ugovoru poslodavca. Zimnica se na državnom nivou u praksi isplaćuje u iznosu tri minimalne zarade.

Na pitanje da li će se iznosi zimnice razlikovati u zavisnosti od minimalne zarade zaposlenog, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da se prilikom obračuna koriste predviđeni iznosi minimalnih zarada.

To u praksi znači da zaposleni sa nižom i srednjom stručnom spremom imaju pravo na 1.800 eura zimnice, dok će zaposlenima sa fakultetskim diplomama biti isplaćeno 2.400 eura.

Sindikat traži da poslodavci spriječe diskriminaciju

Mihajlović je podsjetila da USSCG nije imala stvarne pregovore sa Vladom Crne Gore prije donošenja Fiskalne strategije za period 2024-2027, kojom je omogućeno povećanje mininalnih zarada. Ona tvrdi da se radi o diskriminatornom modelu koji ne daje ista prava svim zaposlenima, navodeći da bi poslodavci iz javnog i privatnog sektora trebali da sjednu za pregovarački sto sa predstavnicima sindikata i na drugačiji način definišu prava zaposlenih.

„Čini nam se da Vlada, dok nije počela da se primjenjuje princip dvije minimalne zarade, ni sama nije bila svjesna da će se otvoriti ova pandorina kutija i ovoliko problema u praksi izaći. Ono što smo sigurni jeste da su poslodavci i Vlada shvatili da je ovakvo stanje neodrživo, ali nismo imali konkretne pokušaje da se to ispravi u praks“, tvrdi Mihajlović.

Ona je pojasnila da se sporne odredbe mogu ispraviti kroz izmjene Opšteg kolektivnog ugovora ali i Granskog kolektivnog ugovora i kroz kolektivne ugovore kod poslodavaca.

„Ostaje da na tripartitnom nivou nacionalni sindikati, nacionalno udruženje poslodavaca i Vlada sjednu za pregovarački sto u najkraćem mogućem roku, ukoliko bude moguće i bude postojala volja za to da se riješi ovo pitanje. U suprotnom će zavisiti od toga da li je zimnica nekome sa srednjom školom potrebna u nižem iznosu u odnosu na nekog ko ima visoku stručnu spremu“, zaključuje Mihajlović.

Iz Ministarstva finansija BIRN-u su kazali da nisu nadležni da odgovore na pitanje da li smatraju diskriminatornom odlukom o isplati različitih iznosa pomoći zaposlenima, iako su glavni nosioci Fiskalne strategije i programa Evropa sad 2.

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nijesu konkretno odgovorili na pitanja BIRN-a zašto je razdvojena kategorija iznosa pomoći u odnosu na visinu obrazovanja zaposlenog kao ni da li tu odredbu smatraju diskriminatornom. Nije odgovoreno ni da li je bilo pritužbi na usklađivanje Opšteg kolektivnog ugovora sa programom „Evropa sad 2“.

Iz Ministarstva su BIRN-u kazali da je Vlada formirala Koordinaciono tijelo za praćenje programa „Evropa sad 2“ čiji je zadatak da koordinira implementaciju programa, saradnju nadležnih institucija i prati otklanjanje prijavljenih nepravilnosti. Koordinaciono tijelo ima 27 članova a njegova predsjednica je ministarka rada Naida Nišić.

„Koordinaciono tijelo može da traži podatke, objašnjenja i izvještaje od nadležnih organa i institucija u vezi sa pitanjima koja se odnose na program „Evropa sad 2″, a može, po potrebi, da angažuje i predstavnike drugih organa, institucija i organizacija, kao i stručna lica koja učestvuju u radu tog tijela, bez prava odlučivanja. Nedoumice i određena pitanja koja se javljaju vezano za implementaciju programa rješavaju se na sjednicama Koordinacionog tijela“, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.