Preng Doda je počeo da se bavi poljoprivredom 1985. godine, kada je Albanija još bila komunistička zemlja, ali se tek deset godina kasnije upustio u proizvodnju vina.

Sada šezdesetdevetogodišnjak, Doda uzgaja vinovu lozu na dva hektara zemlje u selu Tene u planinskom sjevernom dijelu Albanije. Izgradio je vinski podrum od svoje ušteđevine i kupio ili posudio korištenu opremu kako bi proizvodio vino.

Klima je hladnija nego na jugu, ali Doda je uporan i loza daje plodove.

Zahvajujući istoj toj istrajnosti Doda je uspio da obezbijedi sredstva od Evropske unije 2022. godine kako bi unaprijedio podrum i modernizovao svoju proizvodnu opremu.

"Pripremio sam projekat sa nekoliko stručnjaka", kazao je on. "Kriterijum je bilo veoma teško ispuniti."

Kao zemlja kandidat za ulazak u EU, Albanija se kvalifikuje za desetine miliona eura godišnje u grantovima u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć u ruralnom razvoju (IPARD).

Međutim, poput svojih susjeda, takođe država kandidata Crne Gore i Sjeverne Makedonije, Albanija se muči kako bi potrošila grantove u vremenskom okviru koji je postavila EU. Dodin uspjeh je više izuzetak nego pravilo.

Zapravo, mali poljoprivrednici se često muče sa papirologijom i dok traže kapital koji je potrebno uložiti da bi se kvalifikovali. Korupcija je takođe problem.

Vraćanje neiskorištenih sredstava

Nekoliko poljoprivrednika sa kojima je razgovarao BIRN kazalo je da nijesu svjesni da mogu da se kvalifikuju za EU grantove.

U zapadnoj Albaniji, jedan iskusni poljoprivrednik koji je želio da se predstavi samo imenom Kasemi kazao je da mu je potrebna podrška države u proizvodnji i prodaji, ali da nije dobio nikakve informacije o IPARD programu.

"U Albaniji, poljoprivrednik nema vremena zbog posla i zauzet je tokom cijelog dana", kazao je Kasemi. "Farmer nema vremena da telefonira ili da gleda televiziju. Stoga, nijesam dobio nikakve informacije. Nije bilo nikakve kampanje u selu da nas upoznaju sa tim projektom. Makar ne u našem selu."

U Kočanima, na istoku Sjeverne Makedonije, Božidar, koji je takođe tražio da se predstavi samo imenom, kazao je da se nikada nije prijavio za EU fondove.

"Nijesam imao preciznu informaciju, stoga nijesam znao da mogu da se prijavim za te grantove", kazao je on za BIRN. Kada je pogledao o čemu se radi kazao je da je stekao utisak "da je potrebno dosta dokumentcije" i da je prilično nerazumljivo.

U Crnoj Gori, koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza i potrebne su joj velike poljoprivredne investicije, podaci iz Ministarstva poljoprivrede pokazuju da 80 odsto sredstava iz IPARD-a odu kompanijama, a ne malim poljoprivrednicima, uprkos činjenici da takve kompanije predstavljaju svega dva procenta od ukupnog broja registrovanih farmi.

U okviru programa IPARD II, Crna Gora je bila kvalifikovana za 52 miliona eura finansiranja u periodu između 2014. i 2024. godine, od čega je 80 procenata bilo od EU. Do kraja 2023. godine, prema podacima Vlade, isplaćeno je oko 35 miliona eura poljoprivrednicima, što je navelo Evropsku komisiju (izvršno tijelo EU) da produži trajanje projekta do kraja 2024. godine.

Zemlja je već vratila 1,7 miliona eura neiskorišćenih sredstava u 2021. i 2022. godini.

Ministarstvo poljoprivrede okrivilo je praksu među dobavljačima da povećavaju cijene mašina i opreme neposredno prije ili tokom svakog javnog poziva za podnošenje zahtjeva, što znači da poljoprivrednici moraju da plate razliku iz svog džepa.

Međutim, u izjavi za BIRN u oktobru prošle godine, iz delegacije EU u Crnoj Gori su kazali da su posljednja dva javna poziva za podnošenje zahtjeva pokazala rastući interes, sa velikim brojem kvalitetnijih prijava.

"Poljoprivrednici i poljoprivredna preduzeća sada se prijavljuju sa bolje razvijenim poslovnim planovima", saopštili su iz delegacije. "Broj nepotpunih alikacija bez neophodne dokumentacije, što je bio veliki problem naročito u prvim pozivima programa, sada se smanjio."

U okviru sljedeće tranše programa, IPARD III, biće dostupno još više novca - 60 procenata više nego u okviru IPARD II.

"Proces učenja na različitim nivoima (proizvođači, procesori, snabdjevači, državna administracija) iziskivao je određeno vrijeme, ali su se mnoge informativne kampanje koje je Ministarstvo poljoprivrede organizovalo širom zemlje sada isplatile", kazali su iz delegacije.

U izvještaju koji je objavila Evropska komisija u julu 2023. godine, nepravilnosti u vezi sa IPARD-om koje je prijavila Albanija odnosile su se na većinu novca (na 33 miliona od ukupno 39 miliona eura).

"Ovo je uglavnom bilo zbog četiri nepravilnosti koje zajedno iznose oko 31 milion eura", navode iz EK. "Ostale nepravilnosti obuhvataju znatno manje iznose, uglavnom ispod 100.000 eura, u nekim slučajevima ispod 10.000 eura."

Afrim Krasnići, direktor Instituta za političke studije u Tirani, kazao je da svi međunarodni dontori očekuju određeni „gubitak novca“ tokom perioda donacije, usljed korupcije, neuračunatih HR troškova, političke situacije itd.

"Kada je ta granica očekivanih gubitaka premašena, odnosno kada je pređena crvena linija, EU postaje zabrinuta i interveniše na svim nivoima istrage", kazao je on. Sredstva iz IPARD II za Albaniju su dobar primjer intevencije EU kada dođe do zloupotrebe fondova, kazao je on.

Korupcija i dalje razlog za zabrinutost u Albaniji

Među stotinama korisnika IPARD-a u Albaniji je i jedan broj onih za koje je poznato da imaju političke i kriminalne veze.

Među njima je je Elvis Roši, bivši političar čiji je mandat kao gradonačelnika grada Kavaja prekinut nakon što je objavljen njegov krivični dosije, uključujući i presudu za silovanje u Italiji. Roši je 2018. godine osuđen na sedam mjeseci i 15 dana zatvora zbog prikrivanja krivičnog dosijea u izjavi za javnu dužnost, mada je na kraju izbjegao zatvor.

Roši, koji je bio na čelu Kavaje između 2011. i 2016. godine, osnovao je kompaniju za agroturizam"Kavaljon" i uprkos ograničenom iskustvu u poljoprivredi, dva puta je obezbijedio IPARD grantove.

Prema zvaničnim podacima Agencije za poljoprivredu i ruralni razvoj Albanije (AZHBR), Kavaljon je 2021. godine dobio ugovor vrijedan 8,5 miliona leka, ili oko 83.300 eura, za plantažu citrusa i žalfije. Međutim, kompanija je morala da vrati početnu tranšu od 41.676 eura zbog kršenja ugovora.

Iste godine, u drugoj prijavi pod imenom Bujtine Reconstructgion, Roši je dobio IPARD II grant od 21,8 milion albanskih leka, ili 214 000 eura.

Roši nije jedini korisnik od kojeg je na kraju zatraženo da vrati sredstva. Prema podacima AZBHR, od 73 korisnika grantova je traženo da vrate novac koji su dobili. Pravna procedura je pokrenuta protv njih 12 u okviru IPARD II projekta.

EU delegacija je saopštila da uprkos određenom napretku, korupcija ostaje ozbiljan problem u Albaniji.

"Generalno, korupcija je rasprostranjena u mnogim oblastima javnog života i posla, a preventivne mjere imaju ograničen uticaj, naročito u ranjivim sektorima", saopštila je delegacija.

"Na ove investicije (od strane korisnika IPARD-a) javnost gleda kao na zloupotrebe," rekao je Krasnići. "Izvještaji o njima nisu imali uticaj, nijesu privukli pažnju. Tek kada su se njima pozabavile antikorupcijske strukture EU, bila je reakcija."

Zef Preči, direktor nezavisnog Albanskog centra za ekonomska istraživanja, saglasan je sa tim, rekavši za BIRN da je implementacija IPARD projekta u Albaniji primjer loše uprave i miješanja patronata i koruptivnih interesa u sektor poljoprivrede.

Veliki dio novca otišao je na samoproglašene farmere koji nemaju puno stvarnog iskustva u poljoprivredi.

"Nezavisno od izvora finansiranja, bilo da je iz državnog budžeta, kredita, međunarodnih finansijskih institucija ili donacija, korupcija ima iste posljedice u zemlji", kazao je on.

"Monopolizacija procesa donošenja odluka prilikom distribucije sredstva izopačila je svrhu projekta, koji je podrška investicijama u poljoprivredno-prehrambenu industriju, ruralne oblasti i ona predstavlja kršenje principa postavljenih za upotrebu sredstava."

Pomoć u pronalaženju kapitala

U Sjevernoj Makedoniji, Goran Lefkov, direktor Centra za istraživačko novinarstvo, kazao je da je korupcija uvijek bila prisutna u načinu na koji se troši javni novac, ali da je uloga EU u IPARD programu ostavila manje prostora za manipulacije.

"Prema nedavnim informacijama, OLAF (Kancelarija evropskog javnog tužioca) otvorila je oko 20 istraga zbog zlouotrebe sredstava iz IPARD programa u Sjevernoj Makedonij"“, kazao je on.

"Mislim da je to mali broj u poređenju sa tim koliko je novca Sjeverna Makedonija dobila i koliko projekata je implementirano u okviru IPARD-a."

Prema zvaničnim podacima, Sjeverna Makedonija je primila 49,3 miliona eura u okviru IPARD programa u periodu između 2017. i 2021. godine i potpisala je 2 155 ugovora sa korisnicima.

U Crnoj Gori nije bilo izvještaja o korupciji u vezi sa IPARD sredstvima, ali poljoprivredni sektor generalno nije izbjegao istrage.

U novembru prošle godine, policija je uhapsila Draganu Kandić-Perović, glavnu inspektorku za poljoprivredu, vino i ribarstvo u ministarstvu poljoprivrede i veterinarskog inspektora Marka Šekarića pod sumnjom da su uzimali mito kako bi okretali glavu pred nezakonitim aktivnostima. Oni više nijesu u pritvoru i protiv njih nijesu podignute optužnice.

Krajem prošle godine Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivših ministara poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugoše, kao i protiv Bogdana Radulovića, bivšeg direktora IPARD kabineta u ministarstvu. Oni su optuženi za zloupotrebu dužnosti prilikom raspodjele sredstava iz Abu Dabi razvojnog fonda u periodu između 2015. i 2017.

U Crnoj Gori glavni problem sa IPARD fondom je u tome što budući aplikanti nemaju dovoljno sredstava koja je potrebno da ulože kako bi se kvalifikovali za grant, kazao je Marko Maraš, osnivač regionalne poljoprivredne platforme "Seljak.me“.

Maraš je rekao da bi Vlada trebalo da osnuje poseban fond garancija za zajmove.

"Kako će seljak dobiti zajam ako njegovo zemljište u selu nije vrednovano? Šta će se on založiti? Nema kuću pored mora", rekao je Maraš za BIRN."Tu bi država trebalo da pomogne."

Vlada radi na osnivanju takvog fonda, saopšteno je za BIRN iz Ministarstva poljoprivrede. Navodi se da je u julu prošle godine vlada odlučila da transformiše Investiciono-razvojni fond Crne Gore u Razvojnu banku, vjerujući da će to pomoći boljoj upotrebi dostupnih EU fondova nudeći niz finansijskih instrumenata.

Za Sabedina Kasamija, poljoprivrednika iz sela Polog u Sjevernoj Makedoniji, troškovi kompletiranja dokumentacije, kao i početni finansijski troškovi su previsoki.

"Kao posvećenom poljoprivredniku, bolno mi je gledati da me ti izazovi sprečavaju da dobijem neophodna sredstva za modernizaciju poljoprivrede, kao i da doprinesem rastu poljoprivrednog sektora u mojoj zemlji", kazao je Kasami za BIRN. "Nadam se da će lokalne i EU vlasti stvoriti lakše uslove za nas poljoprivrednike."