Strategija za borbu protiv korupcije još na čekanju

Strategija za borbu protiv korupcije još na čekanju

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović. Foto: PR Centar
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović. Foto: PR Centar
22.05.2024

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, kazao je za BIRN da bi pozitivni Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila bio istorijski trenutak za Crnu Goru

Dobijanje privremenih mjerila za zatvaranje ključnih Poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom je za neke tehnička stvar, ali bi za Crnu Goru to bio istorijski trenutak, kazao je za BIRN glavni državni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, upozoravajući da evropsko putovanje Crne Gore traje neprihvatljivo dugo.

Crna Gora je počela pristupne pregovore sa EU 29. juna 2012. ali su tokom posljednjih 12 godina samo tri od 33 pregovaračka poglavlja zatvorena.

Proces se već razvukao duže nego što je to bio slučaj u susjednoj Hrvatskoj, koja je završila pregovore za šest godina i bila posljednja zemlja koja se pridružila EU. Bugarska i Rumunija su pregovarale pet godina prije ulaska 2007. Srbija je pregovore počela 2014.

Zenović, koji je doktorirao političke nauke, imenovan je za glavnog pregovarača Crne Gore sa EU krajem prošle godine. Nakon njegovog imenovanja, on je kao najvažnije zadatke postavio jačanje pregovaračke strukture i ubrzanje integracija.

Vlada, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, postavila je članstvo u EU za svoj glavni spoljnopolitički cilj. Spajić je nedavno za „Financial Times” kazao da je cilj Crne Gore da u EU uđe 2028. Zenović smatra da to nije nemoguće.

"Dobro je što je vlada proaktivno postavila cilj. Često smo bili pesimistični i uvjereni da nijesmo dovoljno dobri na evropskom putu, što je nekada i bila istina, ali meni djeluje da smo ponekad iz uvjerenja da nijesmo dovoljno dobri u reformama mi taj put učinili tako neprihvatljivo dugim”, kazao je Zenović.

Sjednica Vlade Crne Gore
Sjednica Vlade Crne Gore u Podgorici. Foto: Vlada Crne Gore

Vladi predstoji još posla

Od oktobra prošle godine, Crna Gora je napravila značajne korake u deblokadi pravosuđa, što je bio jedan od zahtjeva Brisela za napredak na putu ka EU. Vrhovni državni tužilac je izabran u punom mandatu, kao i novi Sudski savjet. Ustavni sud je postao funkcionalan izborom svih sudija.

Međutim, mada je Komisija pozdravila te poteze, Crnu Goru očekuje još dosta posla kako bi dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, IBAR, na međuvladinoj konferenciji u junu.

Do kraja aprila, Crna Gora mora da ispuni 31 privremeno mjerilo kako bi dobila IBAR. Kako je objasnio Zenović, parlament i vlada će morati da usvoje ključne strategije i izmijene ili usvoje nove zakone u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

"Pojedina strateška dokumenta prosto nijesu donijeta. Na primjer, Strategija za borbu protiv korupcije. To je dokument koji je posljednji put usvojen prije deset godina. Govorimo o nečemu što je realno i neophodno za društvo koje želi da se izbori sa tako velikim problemom", kazao je Zenović.

"Savjet za borbu protiv korupcije je formiran, svi kapaciteti Ministarstva pravde su usmjereni kako bi nacrt bio urađen, za angažovanje eksperata koji dali svoje mišljenje, a dokument na kraju bio usvojen", dodao je on.

Ukoliko želi dobre vijesti iz Brisela, Crna Gora mora takođe da usvoji Strategiju za reformu pravosuđa, kao i da izmijeni zakon o sudskom savjetu i sudijama, o državnom i specijalnom tužilaštvu, kao i novi zakon o borbi protiv korupcije.

Zakon čije su usvajanje nove vlasti postavile kao prioritet jeste zakon o zaplijeni imovine stečene kroz kriminalne aktivnosti. Prethodna vlada premijera Dritana Abazovića pripremila je zakon, ali je u februaru prošle godine povučen iz parlamentarne procedure nakon kritika Brisela i domaćih eksperata.

Taj zakon u novom obliku mora biti usvojen u parlamentu kako bi se ispunili uslovi za dobijanje privremenih mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 i 24.

Međutim, mada parlament i vlada imaju dosta posla, Zenović je optimista da svi zadaci mogu biti završeni do kraja mjeseca.

"Veoma sam optimističan po pitanju dinamike unutar parlamentarne većine, ali takođe kada govorimo o dinamici između vlade i opozicije po pitanju evropske agende", kazao je on.

"Ova klima je već izvjesno vrijeme povoljna u Crnoj Gori i ispunjene su neophodne političke pretpostavke za sprovođenje svih procesa i blagovremeno usvajanje svih pravnih rješenja, a samim tim usvajanje važnih stavki na putu ka EU", kazao je Zenović.

On je istakao da, mada je dobijanje privremenih mjerila za pojedine tehnička stvar, to mnogo znači za Crnu Goru.

"Za nas je to istinski istorijski trenutak koji treba da napravi rez nakon kojeg stvari više neće biti iste i da pokaže da je Crna Gora položila važan ispit, nakon kojeg je njena evropska budućnost predvidiva i dostižna", kazao je Zenović.

Crnogorski premijer Milojko Spajić i Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Foto: Vlada Crne Gore
Crnogorski premijer Milojko Spajić i Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Foto: Vlada Crne Gore

Nova Komisija ne mijenja prioritete

Dok Crna Gora čeka novu procjenu napretka u junu, istog mjeseca će biti održani izbori za Evropski parlament nakon čega će biti formirana nova Komisija.

Dalji napredak u integracijama, prema Zenoviću, većinom zavisi od Crne Gore. "Veoma je važno da naša politička volja bude konstantna, da kada su u pitanju evropske integracije ostane nepodijeljena... dok, sa druge strane, veoma je važno da Evropska unija šalje jasne signale Zapadnom Balkanu, kao što bili jasni 2003. u Solunu”, objasnio je on.

Zenović vjeruje da Crna Gora može ponuditi dokaz da je proces proširenja, kao najuspješnije spoljne politike Evropske unije, i dalje živ i snažan i zasnovan na zaslugama.

"Stoga, taj proces je zasnovan na razlozima koji se odnose na zasluge, a ne geopolitike i druge prirode. A Crna Gora je, u tom kontekstu, zaista lider u tim procesima", kazao je Zenović.

Crna Gora je posljednje poglavlje u pregovorima sa EU privremeno zatvorila 2017. Brisel je u više navrata saopštio da Crna Gora više neće zatvoriti nijedno poglavlje dok ne implementira reforme iz Poglavlja 23 i 24. Ukoliko privremena mjerila budu ispunjena, to bi se moglo promijeniti u junu.

"Imamo uvjerenja da postoji skoro potpuna interna spremnost za zatvaranje Poglavlja 7, koje se odnosi na prava na intelektualnu svojinu, i Poglavlje 20, koje se odnosi na industrijsku politiku i preduzetništvo", zaključio je Zenović.

Off