Zagađenje mora je takvo da bi do 2050. godine moglo biti više plastike nego ribe u svjetskim okeanima, upozorava prva crnogorska naučnica na Antarktiku Vesna Mačić.

Mačić je naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora Crne Gore i trenutno je dio bugarske ekspedicije koja proučava čvrsti otpad na morskom dnu jednog od najosjetljivijih ekosistema na svijetu.

Govoreći za BIRN prije odlaska na Južni pol krajem decembra, 52-godišnja Mačić je istakla da je u okeanima toliko mikroplastike da riba koju jedemo u jednom trenutku više neće biti smatrana zdravom.

„Plastika u moru se vremenom raspada, a problem je što morski organizmi, posebno delfini, kornjače, morske ptice i neke veće ribe, kad vide plastičnu kesu, misle da je to meduza, ili manji komadi plastike za koje misle da su manje ribe, pa ih progutaju misleći da je to hrana“, tvrdi Mačić.

Morski organizmi posebno miješaju mikroplastiku sa hranom, a zatim ona ulazi u lanac ishrane.

Podsjećajući da su plodovi mora dugo smatrani zdravijim od onoga hrane sa kopna, Mačić upozorava da se ovom brzinom zagađenja neće moći još dugo tvrditi da je hrana iz mora zdrava.

„Ako mala srdela jede mikroplastiku, tu malu ribu će pojesti veća grupa – delfin, tuna, sabljarka – i onda ta grupa unosi još više tog toksičnog materijala jer se hrani svim tim srdelama koje imaju mnogo plastike u sebi. Tada se akumulira još veća količina, što znači da se povećava količina otrovnog materijala. I to je efekat pojačanja otrova“, kazala je ona.

Mikroplastika prisutna i u Boki Kotorskoj

Mači će ostati na Južnom polu do 20. januara kao dio ekspedicije u bugarskoj istraživačkoj stanici i bazi na ostrvu Livingston. Njeno putovanje predstavlja prvi takav poduhvat za Crnu Goru.

„Pravilo je da kada istraživač iz druge zemlje dolazi, zastava te zemlje treba da bude istaknuta“, rekla je Mačić za BIRN. „Zahvaljujući mom odlasku, crnogorska zastava će biti na Antarktiku, što mi predstavlja posebno zadovoljstvo.“

Crnogorska naučnica iz primorskog grada Kotora u Boki Kotorskoj je posljednjih 27 godina proučavala morsko dno kroz projekte Instituta za biologiju mora. Zahvaljujući svom položaju, Boka Kotorska je djelimično zaštićena od zagađenja otvorenog mora, ali istraživanja pokazuju da i dalje pati od velike količine mikroplastike.

„Veza između vode i otvorenog mora je slaba, pa zagađenje koje stigne ovdje obično ostaje jako dugo“, rekla je Mačić. „Ponekad nas to zagađenje zaobiđe. Procjena je da ako nastavimo ovako, do 2050. godine u morima će biti više plastike nego ribe“.

Polovina otpada završi na morskom dnu

Misija na Antarktiku uključivaće proučavanje prisustva mikroplastike na morskom dnu, što je rezultat raspada čvrstog otpada.

„U suštini, ljudi su veliki zagađivači“, rekla je. „Ne skladištimo pravilno mnogo otpada na kopnu. Taj otpad na razne načine dospijeva u more – kroz rijeke, potoke, kišu i sa plovila. Istraživanja pokazuju da čak polovina tog otpada tone na morsko dno i tamo ostaje dugo vremena“, rekla je Mačić.

Klimatske promjene takođe utiču na morske organizme, sa rekordnim temperaturama koje su ponovo zabilježene 2024. godine.

„Za mnoge morske organizme, varijacija od pola stepena celzijusa je jako velika“, rekla je Mačić.

„More je ogroman ekosistem, ima ogromnu sposobnost samoregeneracije. Međutim, kada se poremeti ravnoteža, ne postoje fizičke barijere. Ne možemo reći da je ovo moja opština, ili tvoja, ili država, ti problemi se šire. I sami smo svjedoci koliko je mrtvih riba bilo 2024. godine“, kazala je Mačić.

„To traje već dugo, naravno, i posljedice su sve veće… Što se tiče klimatskih promjena… uprkos svim sporazumima ništa konkretnije se ne radi na promjeni situacije na bolje“, dodala je ona.

Mačić je rekla da, dok politička volja za smanjenje zagađenja mora postojati na globalnom nivou, i pojedinci mogu doprinijeti.

„Svi pojedinačno možemo unaprijediti situaciju počevši od kese, koju nećemo baciti na ulicu, koju ćemo koristiti više puta“, tvrdi Mačić.

„To su sve mali zadaci koje, mislim, svi mi, pojedinačno, možemo učiniti i reći: ‘Evo, uradio sam sve što je bilo u mojoj moći’. Onda, recimo da je naša savjest čista, da smo bar pokušali nešto da uradimo“, kazala je ona.