Negiranje ratnih zločina u regionu prisutnije nego ikada

Negiranje ratnih zločina u regionu prisutnije nego ikada

Glavni tužilac u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove UN Serž Bramerc u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Glavni tužilac u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove UN Serž Bramerc u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
08.02.2025

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc tvrdi da ratna prošlost i dalje opterećuje države regiona

Negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinilaca su u zemljama bivše Jugoslavije prisutniji više nego ikada prije i predstavljaju najveću prijetnju napretku regiona, izjavio je za BIRN glavni tužilac iz Haga Serž Bramerc.

Bramerc je glavni tužilac u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove Ujedinjenih nacija, pravnom nasljedniku Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu (MKSJ), gdje je takođe bio glavni tužilac od 2008. do 2016. godine.

Rezidualni mehanizam ima mandat da podstiče veću saradnju između tužilaštava sedam država koje su nastale raspadom Jugoslavije 1990-ih godina, kao i da sa njima dijeli dokaze iz baze podataka MKSJ-a.

U intervjuu za BIRN, Bramerc je izrazio žaljenje zbog ograničenog broja slučajeva ratnih zločina koji su uspješno procesuirani u državama regiona i potpunog odsustva ekstradicija između država, usljed čega "stotine ljudi izbjegavaju svaku vrstu odgovornosti".

Međutim, kako je naveo, ono što najviše zabrinjava jeste poricanje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uprkos obilju dokaza predočenih u Hagu koji dokumentuju šta se dešavalo tokom ratova koji su pratili raspad Jugoslavije krajem 20. vijeka, ostavljajući za sobom oko 130.000 mrtvih i milione raseljenih.

"To i danas ostaje glavna prepreka, jer ako se ne možete složiti oko zlodjela iz prošlosti, kako onda možete kao region postići dogovor o zajedničkoj, boljoj budućnosti za svoje narode", upitao je 62-godišnji belgijski tužilac.

"I to, po mom mišjenju, ostaje najveća prepreka - negiranje zločina, veličanje ratnih zločinaca i pokušaj da se dobije veća politička podrška u sopstvenim zajednicama okrivljujući druge, umjesto da se prizna odgovornost njihovih političkih lidera tokom rata".

"Zapravo, uprkos svim presudama u Hagu i stotinama slučajeva vođenih na nacionalnom nivou, veličanje ratnih zločinaca i poricanje zločina danas su prisutniji nego ranije, a čovjek bi uvijek želeo da vidi kako se situacija u društvu vremenom poboljšava".

Ekshumacija u jednoj od masovnih grobnica u Bosni i HercegoviniFoto: EPA-EFE/ELVIS BARUKCIC
Ekshumacija u jednoj od masovnih grobnica u Bosni i HercegoviniFoto: EPA-EFE/ELVIS BARUKCIC

Stotine optuženih za ratne zločine izbjegavaju pravdu

Prema riječima Bramerca, oko 500 osoba osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine počinjene u Bosni trenutno živi u drugim državama u regionu, pretežno u susjednim Hrvatskoj i Srbiji.

"Ako se osvrnete na situaciju u bivšoj Jugoslaviji, potpuno je neprihvatljivo i zastrašujuće da navodni počinioci masovnih zločina treba samo da pređu 10 ili 20 kilometara u susjednu zemlju kako bi posljednjih 30 godina izbjegavali bilo kakvu odgovornost", kaže Bramerc.

"Takva situacija u tako malom regionu je, iz perspektive tužioca, a još više iz perspektive preživjelih i žrtava, potpuno neprihvatljiva".

Bramerc smatra da je jedino rješenje prenijeti istražne dosijee u slučajevima iz Bosne u Srbiju i Hrvatsku, što je korak koji je, kako je naveo, dogovoren sa vlastima u Beogradu i Zagrebu.

Međutim, Bramerc je priznao da to nije čarobni štapić.

"Da li mislim da je ovo sada čudotvorno rješenje koje će dovesti do procesuiranja i osuđivanja svih počinilaca? Naravno da ne", rekao je.

"Ostajem samo oprezno optimističan, ne više od toga, da će postupci napredovati i da ćemo početi, ali smo svi u mojoj kancelariji veoma posvećeni podršci tim postupcima i pružanju dodatnih dokaza tužiocima. Na kraju krajeva, još uvijek imamo 10 miliona stranica dokaza u našim bazama podataka i apsolutno smo u poziciji da omogućimo tužiocima u Zagrebu i Beogradu da te slučajeve pokrenu dalje".

Glavni tužilac suda u Hagu Serž Bramerc (L) i crnogorski premijer Milojko Spajić (D) u Podgorici. Foto: Vlada Crne Gore
Glavni tužilac suda u Hagu Serž Bramerc (L) i crnogorski premijer Milojko Spajić (D) u Podgorici. Foto: Vlada Crne Gore

Vlasti u Crnoj Gori spremne su da pruže podršku istragama

U septembru 2024. godine, Bramerc je posjetio Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru kako bi "pokušao da ubijedi sve da bolje sarađuju" u pozivanju građana na suočavanje sa ratnom prošlošću.

Bramerc tvrdi da mu je najviše optimizma ulio sastanak sa nadležnima u Crnoj Gori, koja je u junu usvojila izmjene Zakona o krivičnom postupku, čime je tužiocima i sudovima omogućeno da za vođenje istraga ratnih zločina koriste dokaze prikupljene u Hagu.

Bramerc navodi da je primijetio promjenu u stavu crnogorskih vlasti, koja je 2020. godine izašla iz tridesetogodišnje neprekidne vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).

"Vidio sam volju političkog rukovodstva da pruži podršku pravosudnim organima kako bi se osiguralo da ti slučajevi napreduju", rekao je.

"Sjećam se kada sam prvi put otišao u Crnu Goru, imao sam utisak, razgovarajući sa brojnim političarima, da je stav bio: Znate, Crna Gora, mi zapravo nismo imali ništa s ratovima u bivšoj Jugoslaviji", rekao je Bramerc.

"To se odrazilo i na izostanak istraga. Srećom, sada se ta situacija značajno promijenila".

"Činjenica da je većina političkog rukovodstva sastavljena od pojedinaca koji su vjerovatno, znate, bili vrlo mladi i nijesu direktno učestvovali u sukobima, vjerovatno omogućava vladi da ima širu i više na budućnost orjentisanu viziju u odnosu na druge zemlje u regionu."

U proteklih nekoliko godina, rekao je Bramerc, Rezidualni mehanizam u Hagu primio je od crnogorskih tužilaca "više od desetak" zahtjeva za pomoć.

Naveo je slučaj pojedinaca osumnjičenih za seksualno nasilje, nezakonito pritvaranje, prisilno premještanje i nečovječno postupanje u Bosni, za koji je Rezidualni mehanizam predao 27.000 stranica dokaza.

"Čak smo uspostavili radnu grupu sa našim kolegama, tužiocima u Crnoj Gori", rekao je Bramerc. "Zato, kada sam pitao svoj tim kako ide saradnja sa Crnom Gorom, rekli su: Pa, Crna Gora je definitivno partner sa najviše entuzijazma u regionu".

Mural posvećen Ratku Mladiću u centru Beograda. Foto:EPA-EFE/ANDREJ CUKIĆ.
Mural posvećen Ratku Mladiću u centru Beograda. Foto:EPA-EFE/ANDREJ CUKIĆ.

Svaka zemlja ima svoj udžbenik istorije

MKSJ je izrekao posljednju presudu u maju 2023. godine, kada su bivši čelnici srpske službe bezbjednosti Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora zbog zločina koje su počinile srpske borbene jedinice tokom ratova 90-ih u Bosni i Hrvatskoj, u sklopu "zajedničkog zločinačkog poduhvata" sa ciljem protjerivanja nesrpskog stanovništva.

Tokom svog postojanja, Haški tribunal je osudio više od 90 osoba za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Takođe je omogućio žrtvama da iznesu moćno i uznemirujuće svjedočenje.

Kada je MKSJ osnovan, konsenzus na Zapadu bio je da sudovi u regionu nijesu sposobni da pozovu na odgovornost političke i vojne lidere.

Međutim, neki stručnjaci tvrde da su godine kazni i nagrada kako bi se obezbijedila ekstradicija optuženih, kao i prizori vojnih komandanta i političkih lidera koji su predati stranom sudu i kojima je suđeno prema nepoznatom pravosudnom sistemu, potkopali jedan od ključnih ciljeva cijele inicijative - suočavanje s prošlošću i podsticanje pomirenja. Mnogi počinioci su među svojim sunarodnicima doživljeni kao mučenici.

"Pravda se obično najbolje zadovoljava kada se sprovodi u zemlji gdje su zločini počinjeni", rekao je Bramerc. "Svi znamo da je to 1990-ih bilo nemoguće".

"Zato i dalje vjerujem da je odluka Savjeta bezbjednosti o osnivanju MKSJ-a bila apsolutno ispravna. Da se to nije dogodilo, mnoge od osoba koje su osuđene i danas bi bile političari u regionu, a situacija bi bila još gora."

Čak i danas, ratni vojni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić, osuđen za genocid u Srebrenici, ostaje heroj za mnoge sunarodnike, a njegovo ime i lik krase mnoge fasade u Srbiji i djelovima Republike Srpske.

"U vezi sa Mladićem, prikazivali smo video-snimke u sudnici na kojima njegovi vojnici pogubljuju zarobljenike i bacaju ih u masovne grobnice", kazao je Bramerc. "Uprkos postojanju tih snimaka i uprkos njegovoj doživotnoj presudi za genocid, vidimo njegove murale i veličanje. I to mi je jako, jako teško da razumijem".

"Svaka zemlja ima svoje udžbenike istorije, svoju procjenu o zlodjelima", rekao je za BIRN. "Samo u Bosni i Hercegovini imate tri različita udžbenika istorije. Dakle, ono što se ne popravlja je narativ o odgovornosti za rat u svakoj zajednici, što, po mom mišljenju, dovodi do toga da se ljudi sve više udaljavaju, umjesto da se zbližavaju."

Bramerc je rekao da ne može da objasni zašto je "prije 10 ili 15 godina bilo manje negiranja".

"Nemam jasan odgovor", rekao je. "Polarizacija svijeta je odigrala svoju ulogu, multilateralizam je manje popularan nego što je bio ranije. A možda ni evropske ideje ljudima više nijesu toliko privlačne".

"Veoma je razočaravajuće vidjeti da 30 godina nakon konflikta još uvijek postoji tako malo prihvatanja zlodjela iz prošlosti".

Off