Proces od podnošenja ePeticije do odluke nadležnih o njenom ishodu mora se zakonski ograničiti, kako se građani ne bi demotivisali da koriste taj servis, smatraju u civilnom sektoru i opoziciji.

Istraživanje BIRN-a je pokazalo da je Skupštini Crne Gore od početka 2021. godine, kada je pokrenut servis ePeticije, do juna 2024. upućeno 50 zahtjeva građana, od čega je za šest prikupljeno dovoljno potpisa za skupštinsku raspravu.

Vladi su na osnovu ePeticije upućena 73 zahtjeva, ali iz Ministarstva javne uprave, koje je nadležno za njihovo sprovođenje, nijesu odgovorili BIRN-u koliko je peticija ispunilo uslove za razmatranje, koje su to peticije i kako je Vlada odgovorila na zahtjeve građana.

Elektronska peticija (ePeticija) je pisano obraćanje kojim građani od državnog organa traže da pokrene postupak, sprovede mjeru iz svoje nadležnosti ili se uzdrži od njenog sprovođenja.

Pravo na peticiju je utvrđeno članom 57 Ustava Crne Gore u kome se navodi da svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor.

Elektronske peticije građani mogu podnijeti crnogorskom parlamentu ili Vladi preko Ministarstva javne uprave. Zahtjevi za ePeticije se parlamentu podnose na portalu skupštine, a da bi poslanici razmatrali zahtjeve građana potrebno je prikupiti najmanje 6.000 potpisa. Građani mogu podnijeti zahtjeve Vladi Crne Gore na portalu epeticije a da bi ih nadležni razmatrali potrebno je da u roku od 60 dana prikupe najmanje 3.000 potpisa. Nakon toga Ministarstvo javne uprave peticiju treba kao formalnu inicijativu da pripremi u roku od 20 dana i podnese Vladi na razmatranje.

Zakonskim procedurama nijesu regulisani vremenski rokovi u kojima nadležni treba da odgovore na inicijative. Istraživanje BIRN-a pokazalo je da nakon rasprave o inicijativama ni skupštinski odbori ne dobijaju povratne informacije državnih institucija.

Ističući da elektronske peticije treba da budu svrsishodno sredstvo za građanski angažman u kreiranju javnih politika, iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS) tvrde da nadležne treba zakonom obavezati da o inicijativama odlučuju kada se prikupi dovoljno potpisa.

"U skladu sa Ustavom, a u svrhu postizanja razvoja direktne demokratije, ePeticije mogu biti uspješne, onda kada postoji obaveznost da se o njima raspravlja i u krajnjem odlučuje", kazali su iz CEGAS-a.

Odbori ne predlažu zakone, već samo saslušavaju

Ukoliko peticija, upućena preko servisa Skupštine Crne Gore, u roku od 60 dana dobije podršku najmanje 6.000 građana, upućuje se nadležnom odboru, koji odlučuje da li će je razmotriti. Odbor odlučuje na koji način da formalizuje inicijativu građana, koja bi dovela do predloga zakona ili konsultativnog i kontrolnog saslušanja.

Dosadašnja praksa pokazala je da odbori na građanske inicijative odgovaraju samo organizovanjem konsultativnih saslušanja.

Istraživanje BIRN-a pokazalo je da je od 50 podnijetih peticija njih 6 prikupilo dovoljno potpisa. Ipak, odbori su za sada razmatrali tri dok su na čekanju Peticija za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda, peticija "Zabranimo TikTok u Crnoj Gori" i Peticija za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini Crne Gore.

Prva peticija je u nadležnosti Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, dok je za druge dvije nadležan Zakonodavni odbor. Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević je 1. marta Skupštini predložio Predlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini, na osnovu peticije koju su podnijeli građani.

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje razmatrao je preostale tri peticije koje su prikupile dovoljan broj potpisa građana – "Za spas Instituta 'Simo Milošević' Igalo", "Poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama" i peticiju "Pravo na senzor – pravo na život".

Nadležni ne odgovaraju na zahtjeve građana

Skupštinski odbor je prošlog marta u Igalu održao konsultativno saslušanje o prevazilaženju problema u Institutu "Simo Milošević" na kojem su bili predstavnici Vlade Crne Gore, Fonda, Insituta i podnosici e-peticije, dok je o poboljšanju uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama odbor raspravljao 14. februara. Odbor je 5. marta raspravljao o e-peticiji "Pravo na senzor – pravo na život".   

Na svim sjednicama utvrđeni su izvještaji odbora koji su upućeni nadležnim institucijama na dalju realizaciju. Odbori do sada nijesu razmatrali šta su nadležni učinili povodom izvještaja tog skupštinskog tijela.  

Predsjednica Udruženja Dijabetes ekipa (DOB) i podnositeljka peticije "Pravo na senzor – pravo na život", Lejla Martinović, tvrdi da je očekivala da će proces trajati.

"Ipak, velika podrška medija, tradicionalnih i novih, ali i influensera ubrzali su proces. Neophodan broj potpisa prikupljen je za samo devet dana", kazala je Martinović BIRN-u.

Nakon što je potpisana peticija predata Skupštini u januaru, Odbor za zdravstvo rad i socijalno staranje je o njoj raspravljao u martu. Odbor je tada, između ostalog, zaključio da bi Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje trebali da razmotre mogućnost proširenja prava na sve osobe sa dijabetesom bez obzira na starosnu granicu, kao i da uspostave jasne standarde u obezbjeđivanju senzora.

Preporučeno je i pravljenje registra osoba sa dijabetesom kao i izrada podzakonskog akta kojim bi se pratila potrošnja insulina.

Zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje, Boris Mugoša, tvrdi da to skupštinsko tijelo do sada nije dobilo povratne informacije nadležnih institucija.

"Nezadovoljan sam dinamikom realizacije određenih aktivnosti nadležnih institucija u odnosu na ocjene, stavove i zaključke sa skupštinskih odbora, a koji se tiču peticija i sličnih zahtjeva. Zbog toga insistiram da budu vremenski oročene kako bi se mogla adekvatnije pratititi dinamika i kvalitet njihove realizacije", tvrdi Mugoša.

Iz Ministarstva zdravlja BIRN-u su kazali da će ove godine omogućiti pravo na besplatan senzor onkološkim pacijenatima, licima sa invaliditetom i dijabetičarima koji koriste insulinsku pumpu, ukoliko su stariji od 26 godina.

To je jedina odluka koju Ministarstvo zdravlja sprovodi u odnosu na ocjene skupštinskog odbora.

"Navedena izmjena je pripremljena, ali se sa izmjenom Pravilnika o medicinsko – tehničkim pomagalima zastalo jer se čeka da se jedan broj isporučilaca senzora koji je zainteresovan da učestvuje na budućem javnom pozivu, registruje kod nadležnih organa nakon čega bi se i u tom dijelu mogla izvršiti potrebna izmjena i ispuniti svi preduslovi za sprovođenje tog postupka", kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Međutim Martinović smatra da je odluka Ministarstva diskriminatorna.

"Ministar zdravlja i direktor Fonda rekli su da u ovom momentu mogu da obezbijede senzore samo za pacijente koji su na insulinskoj pumpi što je po našem mišljenju diskriminacija koju oni često apliciraju kada se radi o pacijentima ovog tipa dijeleći ih po starosnoj dobi, mogućnosti nastavljanja studija itd. Naše udruženje očekuje novi sastanak zbog rješavanja ove situacije", tvrdi Martinović.

Peticije nisu garancija za promjene

Iz CEGAS-a upozoravaju da nadležni moraju biti ograničeni vremenskim rokovima, kako bi na vrijeme odgovorili na zahtjeve građana. Iz te NVO smatraju da rijetke skupštinske rasprave o peticijama govore o nedovoljnoj efikasnosti.

"Nadležni odbori moraju raspravljati i odlučivati o ePeticijama u nekom razumnom roku, koji bi svakako valjalo precizirati. Tako ne bi dolazili do situacije da rasprave čekamo u nedogled", kazali su iz CEGAS-a.  

Međutim, iz Skupštine tvrde da su konsultativna saslušanja rezultirala donošenjem ocjena koje su upućene nadležnim organima ali i da predstavljaju i platformu za razmjenu mišljenja.

"Konusltativna saslušanja predstavljala su platformu za razmjenu mišljenja poslanika, predstavnika nadležnih institucija i samih građana koji su inicirali peticiju, a koji su na ovaj način imali mogućnost da neposredno, na sjednicama otvorenim za javnost, iznesu svoje stavove i ukažu na pitanja koja su predmet obraćanja Skupštini", kazali su BIRN-u iz Skupštine.

Kao primjer uticaja servisa ePeticije navode i odluku Zirojevića da parlamentu predloži rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini, nakon što su građani prikupili dovoljno potpisa. Skupština je uvrstila predlog rezolucije u dnevni red, a on njemu bi poslanici trebalo da raspravljaju u julu.

Iz CEGAS-a smatraju da se elektronske peticije moraju zakonski regulisati tako da odlučivanje o njima postane nužno i u jasno postavljenom roku.

"Sve drugo je prolongiranje, pravna nesigurnost i stvaranje nepovjerenja u taj institut od strane građanki i građana. Građani nisu dovoljno edukovani o modelima neposrednog učešća, niti su ti pravni mehanizmi dovoljno dobro razrađeni kroz zakonski i podzakonski okvir. Onda ih ni nadležne institucije ne podstiču onako kako bi morale", smatraju u CEGAS-u.