U decembru prošle godine, poznati albanski TikToker objavio je snimak „priznanja“ da je unajmio nekoga da podmetne bombu u kući njegovog rivala; automobil TikTokera je zapaljen, i on je želio osvetu.

Sa ta dva naloga je satima uživo emitovana njihova svađa; jedan od njih ima preko 380 hiljada pratilaca, a drugi preko 250 hiljada. Jezik koji koriste je nasilan, promoviše kriminal i uvrijedljiv je prema ženama. Međutim, oni zarađuju novac a čak su se pojavili na albanskoj televiziji kako bi razgovarali o načinima unovčavanja društvenih medija.

Nasilni, toksični jezik na društvenim mrežama, naročito na TikToku, Instagramu  Snepčetu, je u porastu u Albniji, i preliva se u maltretiranje u stvarnom životu, nasilje, a u nekoliko slučajeva posljednjih mjeseci dogodio se smrtni ishod.

U februaru, jedna 27-godišnja žena izvršila je samoubistvo u prijestonici Tirani, nakon što je njena eksplicitna fotografija podijeljena na TikToku, a  39-ogodišnji muškarac je uhapšen pod sumnjom da je „izazvao samoubistvo“; u martu, dvoje tinejdžera je uhapšeno u Fieru blizu obale pod sumnjom da su ubili drugu osobu zbog „lajka“ na TikToku.

Prošle godine u aprilu jedan muškarac je pucao i ranio dvije osobe nakon svađe na TikToku oko muzike; istog mjeseca u lučkom gradu Draču dvojica muškaraca su povrijeđena u tuči koja je prvo počela na TikTiku; a u maju 2023. jedan 15-godišnji dječk je ubijen, a njegov prijatelj je povrijeđen u tuči koja je prvo počela na TikToku.

Prilikom susreta sa predstavnicima TikToka i učenicima jedne srednje škole u Tirani u februaru, albanski ministar unutrašnjih poslova Taulant Bala je kazao da su se oglasila „zvona za uzbunu“.

„Postoji nekontrolisani jezik na ovoj platformi“, kazao je on. „Poruke sadrže potpuno neprikladan jezik. A zatim tu je takođe i promovisanje kriminalnih aktivnosti, kao i promovisanje narkotika“.

Eksperti za ljudska prva kažu da je potreban zakon, međutim ničega još nema na pomolu.

„Prvo, potreban je jasan zakonski okvir za upravljanje digitalnim pravima i odgovornostima“, kazala je Megi Reci, pravnica i istražiteljka u oblasti digitalne bezbjednosti na Institutu za demokratiju i posredovanje, IDM. „To uključuje zakone za zaštitu slobode izraza i privatnosti na internetu, kao i zakone protiv sajber-nasilja, maltretiranja, uhođenja, seksualne ucjene, ili govora mržnje na internetu“.

„U odsustvu toga, stepen nekažnjivosti je visok što je olakšavajući faktor“, kazala je Recijeva za BIRN. „U Albaniji je bilo slučajeva kada su nakon prijetnji na internetu uslijedila ubistva ili samoubistva. Snosili su odgovornost tek nakon što se dogodio „fizički“ zločin“.

Igranje politike?

Mirgit Vataj, šef Reda socijalnih radnika, koji izdaje dozvole socijalnim radnicima, zatražio je da mlade ljude u školama uče kako da se ponašaju na internetu i pozvao javne institucije i kompanije koje stoje iza tih platformi da sarađuju u oblasti regulativa.

„Ponekad je prevencija veoma teška budući da je internet prostor koji ne poznaje granice i najefikasnija strategija koja se može primijeniti u takvim slučajevima jeste da se pokrene masivna nacionalna kampanja kako bi mladi ljudi postali svjesni kako da odgovorno koriste platforme društvenih mreža i da se razgovara o onome što se smatra „sajber higijenom“, kako bismo imali zdravu sredinu u kojoj se govor mržnje, uvrede, prijetnje – koji se mogu pretvoriti u fizičo nasilje – ne koriste“, kazao je Vataj za BIRN.

„Nažalost u Albaniji nasilni jezik se koristi kao način za povećanje vidljivosti“.

Altin Hazizaj, izvršni direktor NVO Centar za prava djece u Albaniji, CRCA, koji vodi liniju za pomoć I Sigurt (Bezbjedno) u okviru napora da se bori protiv nasilja nad maljoletnicima na internetu, upozorio je na porast „toksične muškosti“ na svim društvenim platformama, posebno na TikToku i Instagramu, „što prvenstveno pogađa mladiće tinejdžere“.

„Isto tako, modeli koji im se predstavljaju su jednako toksični, sa slikama i muzikom punim nasilja, luksuznim životima sa skupim automobilima i seksom, bez pitanja kako je nastao prihod za takav stil života“, kazao je Hazizaj za BIRN.

„Nedostatak adekvatne roditeljske njege i obrazovanja, zajedno sa nedostatkom adekvatnih mehanizama, pravila i obrazovanja u školi, sve više navodi tinejdžere na put gdje je nasilje norma“.

Međutim, u Albaniji postoji bojazan da bi vlasti mogle pokušati da iskoriste te strahove kako bi suzbile slobode na internetu u cilju ostvarivanja političke prednosti.

Vlada premijera Edija Rame je 2019. godine pokušala je da reguliše onlajn medije kroz paket zakona za koje je Rama tvrdio da će se boriti protiv klevete. Međutim, grupe za građanska prava su rekle da paket prijeti cenzurom legitimne kritike vlade i, nakon trogodišnje borbe, socijalisti su povukli predlog.

Kada je jedna 41-godišnja žena izvršila smoubistvo u januaru u Draču nakon što je maltretirana na TikToku, predsjednica prlamenta Lindita Nikola, iz redova Raminih socijalista, najavila je da će poslanici odmah pokrenuti debatu o „promjenama zakona o onlajn medijima, krivičnom zakonu i zakonima koji se odnose na sajber-kriminal, napade, uvredljivi ili agresivni sadržaj na društvenim mrežama“.