Sredinom januara, Ministar finansija Srbije, Siniša Mali odlučio je da na TikToku priča o prednostima kripto-novčanika, a njegov nastup je izazvao podozrenje nakon što je pomenuo određenu vrstu novčanika.

Otprilike 170 000 ljudi pogledalo je snimak Siniše Malog u kojem se žalio zbog činjenice da samo tri odsto srpskog stanovništva ima kripto-novčanik u poređenju sa na primjer 50 odsto turskih građana. Zatim, u stilu promotivnog spota, ministar je pomenuo kripto-telefone Solana blokčejn platforme, koji su predstavljeni 2020.

„Solana kripto-telefon je takođe potpuno rasprodat i može se kupti samo na E-bay za oko 5000 dolara“, kazao je on. „Zašto toliko? Zato što dolazi sa tokenima čija je vrijednost porasla 10 puta i koji sada vrijede 4000 dolara.“

U suštini, kazao je on, kupite telefon sa „novčanikom punim para“.

Na pitanje o snimku, iz Ministarstva finansija kazali su za BIRN da je Malijev TikTok nalog svojevrsni forum na kojem on „na jednostavan način publici predstavlja zanimljive stvari iz svijeta ekonomije i finansija“.

Nalozi Malog na društvenim mrežama „nikada nijesu korišteni za svrhe reklamiranja“, navodi se „niti će to biti slučaj u budućnosti“.

Drugi, međutim nijesu tako uvjereni u to.

„Pominjanje Solane je „generalno neprimjereno“, kazao je Zlatko Minić iz organizacije Transparentnost Srbija, jer, smatra on, pokreće pitanje o tome da li Mali ima neki skriveni lični interes.

‘Neobično’

Kriptovaluta je u Srbiji prvi put zakonski definisana 2021. godine Zakonom o digitalnoj imovini; a tada je Mali kazao da zakon „obezbjeđuje pravnu sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine”.

Ipak, ni danas nije moguće platiti robu ili usluge kriptovalutom.

Prema podacima centralne banke Srbije, ne postoji način da se ublaže velike fluktuacije u ponudi i potražnji, a pravila po kojima funkcionišu platforme za trgovanje bitkoinom „u mnogim slučajevima nijesu dovoljno jasna ili regulisana“.

Stoga, banka na svom internet sajtu ističe da „svako ko se upušta u bilo koje aktivnosti u vezi s virtuelnim valutama čini to na sopstvenu odgovornost i samostalno snosi finansijske i druge rizike koji proističu iz tih aktivnosti.

Krajem 2022, Narodna banka Srbije izdala je licence za dvije kompanije za trgovinu kriptovalutama, ali nije izdata licenca za plaćanje kriptovalutama.

Jedna od tih kompanije je ECD, servis za otkup i prodaju kriptovaluta, koju je osnovao Aleksandar Matanović, potpredsjednik Bitcon asocijacije Srbije.

Matanovć je kazo da je potrebno ažuriranje zakona iz 2021. imajući u vidu kako se brzo ta industrija razvija.

On je kazao da je zbog poreskih zakona svako konvertovanje kriptovalute svojevrsni „poreski događaj“ koji zahtijeva podnošenje poreskog izvještaja, nezavisno od toga koliko su male koristi transakcije. „U mnogim sučajevima, troškovi procesuiranja povraćaja poreza nadmašuju količinu prikupljenog poreza“, dodaje on.

Matanović je pozdravio činjenicu da Mali razgovara o kriptovalutma, ali je priznao da je „pomalo neobično“ što je imenom pomenuo Solanu.

„Za promjenu, dobro je vidjeti da se jedan političar bavi ovom temom na afirmativan način“, kazao je Matanović za BIRN.

„Malo je neobično što priča o konkretnoj kriptovaluti i konkretnom telefonu“, dodao je. „Mada direktno ne poziva na kupovinu ili obećava profit, ovo se može protumačiti kao promovisanje pomenutog telefona ili Solane“.

Međutim, za Minića nije zabrinjavajuće samo pominjanje Solane.

„Neprimjereno je da reklamira nešto na čemu javnost može izgubiti novac“, kazao je on za BIRN.