Preko pola miliona eura isplaćeno je u prethodnih pet godina iz državnog trezora po osnovu tužbi građana i nevladinih organizacija zbog ćutanja uprave.

Prema podacima koje je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) dostavila BIRN-u, od 2019. godine do septembra ove godine građani i NVO su podnijeli 32.917 žalbi na rješenja i ćutanje institucija na zahtjeve kojima su se obraćali koristeći pravo na slobodan pristup informacijama.

Za troškove postupaka koji su u tom periodu pokreniti pred Upravnim sudom država je morala da isplati 636.436 eura.

„Za prvih šest mjeseci 2024. godine Upravni sud je dosudio troškove spora u iznosu od skoro 700.000 eura, koliko je dosuđeno i za cijelu 2023. godinu. Polovina tih troškova se odnosi na ćutanje uprave“, kazali su BIRN-u iz Upravnog suda.

Iz AZLP i Upravnog suda upozoravaju da se Zakon o slobodnom pristupu informacijama zloupotrebljava preopterećivanjem suda i Agencije žalbama i tužbama zbog ćutanja uprave, kao i kroz naplatu troškova kroz sporove pred Upravnim sudom.

Iz civilnog sektora upozoravaju da do preopterećenja AZLP-a i Upravnog suda dolazi zbog neažurnosti insitucija u dostavljanju informacija po zahtjevima građana i NVO-a, navodeći da izmjenama zakona treba spriječiti zloupotrebe.

Zloupotrebe kroz naplatu sudskih troškova

Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisuje se da svako domaće i strano fizičko i pravno lice ima pravo na pristup informacijama, bez obaveze da navodi razloge i objašnjava interes traženja informacija, a koje posjeduju organi vlasti.

Institucije su obavezne da odgovore na Zahtjev za slobodan pristup informacijama u roku od 14 dana, nakon čega se u slučaju ćutanja ili odbijanja zahtjeva može uputiti žalba AZLP-u.

Ukoliko podnosilac zahtjeva nije zadovoljan konačnom odlukom državnog organa, Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava pokretanje spora pred Upravnim sudom.

Troškovi upravnog postupka u praksi iznose 200 eura ukoliko nije bilo usmene rasprave, dok su u slučaju usmene rasprave pred Upravnim sudom troškovi postupka do 400 eura.

Prema Zakonu o upravnom sporu sud mora održati usmenu raspravu, ukoliko to traži jedna od strana u sporu.

Iz Upravnog suda tvrde da pojedinici zloupotrebljavaju te zakonske odredbe, kako bi od države naplatili troškove sudskog spora.

„Imajući u vidu sadržinu zahtjeva pojedinih (ne svih) NVO-a i jednog fizičkog lica, kao i činjenicu da su kratki rokovi za odlučivanje i po zahtjevu za slobodan pristup informacijama i po žalbi, evidentno je da njihovo postupanje nije u cilju vršenja demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, već način zarade“, kazali su BIRN-u iz Upravnog suda.

Troškovi sudskog postupka naplaćuju se iz državnog trezora, osim u slučajevima kada državni organ ima sopstveni žiro račun. Praksa pokazuje da institucije ne plaćaju iznose dobrovoljno, pa se naplaćivanje sprovodi preko javnog izvršitelja. U tom slučaju predlog za izvršenje se uvećava za još oko 150 eura za advokata i javnog izvršitelja.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Damir Suljević, smatra da nadležni treba da spiječe zloupotrebe.

„Bilo bi djelotvorno da postoji javno dostupan spisak onih koji su najviše prihodovali po ovom osnovu, kako bi svi mogli ocijeniti njihov pristup radu.“

„Mi smo i ranije reagovali na zloupotrebe instituta slobodnog pristupa informacijama, tako što smo Advokatskoj komori predali inicijativu u odnosu na dva advokata koja su učestvovala u zloupotrebi prava prije nekoliko godina“, kazao je Suljević BIRN-u.

Raste broj žalbi na ćutanje uprave

Prema podacima koje je Upravni sud Crne Gore dostavio BIRN-u u prethodnih pet godina sud je imao 28.077 predmeta koji se odnose na ćutanje uprave.

Tokom 2019. godine sud je imao 1.921 predmet, dvije godine kasnije 2.343, dok je 2022. godine bilo 7.049 predmeta. Prošle godine bilo je 11.868 predmeta, dok je od januara do septembra ove godine sud imao 3.515 predmeta koji se odnose na ćutanje uprave.

Iz Upravnog suda tvrde da povećanje broja tužbi preopterećuje rad suda.

„Imajući u vidu ogroman priliv predmeta, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda ne može doći do izražaja… Posebno treba istaći da Upravni sud u poslednjih par godina ne postupa u punom kapacitetu jer trenutno nedostaje dvoje sudija. A treba ukazati i da je u jednom periodu postupalo svega devet od ukupno 16 sudija“, kazali su iz Upravnog suda.

Međutim, Suljević upozorava da se broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama povećava i zato što državni organi nisu sistematični u objavljivanju informacija na sajtovima.

„Praksa ukazuje da organi vlasti polaze od pogrešne pretpostavke, odnosno od toga da nisu dužni da za svoj rad polažu račune javnosti, što za posljedicu ima njihovu usmjerenost ka različitim načinima da onemoguće pristup informaciji“, tvrdi Suljević.

Crna Gora trenutno ima jedan portal otvorenih podataka koji je pokrenut 2018. godine, ali je portal postao nefunkcionalan nakon sajber napada na državnu informatičku infrastrukturu u avgustu 2022. godine.

Iz Ministarstva javne uprave najavili su da će do 14. decembra pokrenuti novi portal otvorenih podataka, a naredne godine bi i Skupština Crne Gore trabala da ima svoj portal otvorenih podataka.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) Andrea Perišić smatra da državni organi snose najveću krivicu zbog porasta broja tužbi zbog ćutanja uprave.

„Umjesto da transparentno odgovaraju na zahtjeve građana i organizacija, iz državne uprave često odbijaju da dostave tražene informacije, što za rezultat ima preopterećenje AZLP i sudova“, navodi Perišić.

„Takav pasivni otpor institucija, ne samo da narušava povjerenje građana u javne organe, već i stvara prostor za zloupotrebu sistema od strane određenih organizacija i pojedinaca koji iskorištavaju situaciju za ostvarivanje finansijske koristi kroz sudske sporove“, dodala je ona.

Izmjena Zakona da spriječi zatrpavanje AZLP i suda

Vlada Crne Gore je 18. juna predložila izmjene Zakona o upravnom sporu koje bi, između ostalog, trebalo da riješe pitanje ažurnosti Upravnog suda i dužine trajanja postupka. Predlog izmjena zakona još se nije našao u skupštinskoj proceduri.

Nacrtom izmjena zakona predviđeno je da se u slučaju ćutanja uprave spor može riješiti bez usmene rasprave, kao i da se tužba može podnijeti najranije sedam dana nakon isteka roka za odgovor institucije. U važećem zakonu tužba Upravnom sudu može se podnijeti sedam dana nakon dostavljanja zahtjeva državnom organu, bez čekanja za isticanje roka za odgovor.

„Predložena rješenja imaju za cilj i da spriječe zloupotrebu procesnih prava od strane stranaka koje pokreću veliki broj postupaka pred Upravnim sudom protiv istog tuženog, isključivo zbog ostvarivanja prava na nadoknadu sudskih troškova“, kazali su iz Vlade.

Iz Upravnog suda smatraju da treba izmjeniti i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kako bi se smanjio broj tužbi koje su posljedica podnošenja ogromnog broja zahtjeva kojima se zatrpavaju državni organi.

Kako navode, time bi se uz predložene izmjene Zakona o upravnom sporu, stvorile uslove za sankcionisanje zloupotrebe prava, ali i efikasnije sprovođenje postupaka pred Upravnim sudom.

I u civilnom sektoru smatraju da bi izmjenama zakona trebalo spriječiti zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a o zloupotrebama ovog prava, ali je izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu upozorila da postoje zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, kako bi se što više slali zahtjevi a advokati naplaćivali troškove i uzimali novac.

„Treba propisati, kroz izmjene Zakona o upravnom sporu, da sud određuje ko ima pravo na troškove upravnog spora. Na taj način može da se spriječi da se ovo pravo zloupotrebljava. Da sud kaže ‘imaš ti gospodine pravo na informaciju ali nemaš na troškove postupka’. To može da se predvidi i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, jer mi treba da štitimo ovaj fundamentalni akt i ovo fundamentalno pravo od zloupotreba“, rekla je Ćalović Marković.