Problemi u raju: Crna Gora gubi trku za turiste
Turisti na plaži Ploče u Budvi. Foto: EPA/GEORGI LIČOVSKI
23. 07. 2025.
Grubi podaci o broju posjetilaca i dalje djeluju impresivno – ali upućeni iz industrije upozoravaju da visoki troškovi i zanemarena infrastruktura uzimaju danak sektoru koji nikada nije bio tretiran kao prioritet.
Dok ovogodišnja ljetnja sezona ulazi u svoju sredinu, Crna Gora se suočava sa paradoksom: ekonomija zemlje u velikoj mjeri zavisi od turizma, ali je sve nespremnija da odgovori na potrebe i očekivanja savremenih putnika.
Iako Vlada izvještava o stabilnim brojkama – 2,6 miliona dolazaka i 15,6 miliona noćenja, turistički poslenici tvrde da statistika prikriva ozbiljnije strukturne probleme.
„Bio sam prvi u državi koji je još prošle godine izrazio nezadovoljstvo sezonom“, kazao je BIRN-u Žarko Radulović, hotelijer i suvlasnik hotela Splendid u Bečićima.
„Ono što sada vidimo rezultat je problema koji su počeli 2023. i vjerovatno će se nastaviti i tokom 2025. godine“, dodao je on.
Radulović ukazuje na tri ključna problema: preopterećenost saobraćaja i gužve na granicama tokom špica sezone koje tjeraju turiste i turoperatore da u potpunosti izbjegnu jul i avgust; zapuštenu infrastrukturu i nedostatak čistoće u turističkim zonama kao i rast državnih nameta koji su Crnu Goru učinili preskupom za ono što nudi.
„Postali smo preskupi, i to zbog odluka države – povećan je PDV i uvedene su sve moguće takse“, kazao je Radulović. „Koncesionari na plažama plaćaju i do 100 odsto više nego prošle godine, a sada, sredinom jula, već se vidi pad broja turista.“
Sektor zarobljen vlastitim uspjehom
Crnogorska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od turizma, koji čini gotovo trećinu BDP-a zemlje. Ipak, stručnjaci iz sektora tvrde da Crna Gora tokom prethodne tri decenije nije uspjela da pretvori masovne dolaske turista u održivu dobit.
„Od devedesetih naovamo, gotovo svake godine poslujemo s gubicima u turizmu – izuzetak je bila samo 2019. godina“, izjavio je za BIRN profesor na Fakultetu za turizam u Kotoru Rade Ratković. „Ova godina vjerovatno neće biti drugačija.“
Korijene krize Ratković vidi u postjugoslovenskom periodu. Nakon godina sankcija i međunarodne izolacije, Crna Gora je početkom 2000-ih počela da obnavlja svoju bazu zapadnoevropskih turista.
Međutim, taj proces je poremetio iznenadni talas ruskih turista, koji su bili spremni da plaćaju nerealno visoke cijene. Mnogi crnogorski hotelijeri tada su se preorijentisali na rusko tržište, zanemarujući goste iz Zapadne Evrope.
„To je bila strateška greška“, ocjenjuje Ratković. „Danas se oko 33 odsto noćenja odnosi na rusko tržište – ali većina tih gostiju boravi u privatnim stanovima i kućama.“
S obzirom da je 80 odsto smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori danas u privatnim apartmanima ili sekundarnim rezidencijama, tradicionalna hotelska infrastruktura – ključna za razvoj luksuznog turizma – ostala je nerazvijena.
„Samo oko 8 odsto ukupnog smještaja je u hotelima“, ističe Ratković. „U uporedivim mediteranskim destinacijama taj procenat se kreće od 50 do 80 odsto.“
Ova neravnoteža promijenila je turistički profil Crne Gore. Umjesto gostiju iz Njemačke, Skandinavije ili Ujedinjenog Kraljevstva, koji ostaju duže i troše više, zemlja se oslanja uglavnom na regionalne posjetioce – iz Srbije i Bosne – koji imaju znatno manju kupovnu moć.
„Mi jednostavno nismo prisutni na glavnim evropskim tržištima“, smatra Ratković. „Naša kratka sezona i visoke cijene čine nas manje privlačnim bogatijim turistima. Zato smo postali destinacija za kratke, jeftine boravke – ljudi dođu na par dana i idu dalje.“
Gužve na putevima, hoteli poluprazni
Frustracije ovog ljeta kulminirale su zbog kašnjenja u rekonstrukciji vitalnog puta Tivat–Budva, glavne saobraćajnice duž crnogorske obale. Radovi su počeli tokom vrhunca sezone, izazvavši velike gužve i efektivno presjekavši turistički koridor između Kotora, Tivta i Budve.
Ministarstvo saobraćaja Crne Gore navodi da je projekat, vrijedan 54 miliona eura i sufinansiran od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pokrenula prethodna vlada u avgustu 2023. godine.
Međutim, birokratski haos brzo je poremetio planiranu dinamiku. Radovi su svečano otvoreni prije nego što je uopšte izdata građevinska dozvola, koja je stigla tek krajem oktobra – svega nekoliko dana prije formiranja nove vlade.
Pravi radovi su nastavljeni u januaru 2024, sa rokom završetka do januara 2026. Zbog nemogućnosti potpune obustave saobraćaja na toj trasi, nadležni tvrde da je cjelogodišnja gradnja bila neizbježna.
Žarko Radulović i drugi predstavnici turističkog sektora poručuju da je šteta već učinjena.
„Mi smo sada kao ostrvska država“, kaže Radulović. „Do nas se više ne može lako doći, čak ni avionom. Ukinuli smo nacionalnog avioprevoznika i stvorili novog sa jednim i po avionom. Nema ozbiljnih ulaganja u aerodrome. Broj letova je smanjen – i sada vidite rezultat.“
Radulović dovodi u pitanje optimistične procjene vlade: „Vjerujete li više sopstvenim očima ili zvaničnim brojkama? Pogledajte plaže. Pogledajte ulice. Ova sezona je očigledno slabija nego prošla.“
Čak i najuspješniji hotelijeri ne osjećaju dobit. Radulović navodi da su njegovi hoteli možda čak i bolje popunjeni nego 2023, ali da u konačnici zarađuje manje.
„Ove godine radim za budžet Crne Gore“, ističe on. „PDV je porastao za 114 odsto u odnosu na prošlu godinu. Za istu popunjenost plaćam duplo više poreza. Ne ostaje mi ništa za reinvestiranje ili poboljšanje ponude.“
Dodaje da krivica leži na svim nivoima – od onih u sektoru koji ćute, do ministarstava koja su odgovorna za oblikovanje turističkog proizvoda.
„Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo ekonomije, a iznad svega Ministarstvo finansija – ovo je njihovo djelo“, tvrdi on.
Radulović upozorava da bi trenutna putanja mogla dovesti do fiskalnog pritiska već ove jeseni.
„Moguće su budžetske rupe koje će natjerati na zamrzavanje plata i penzija, pa čak i njihovo smanjenje“, kaže. „Nije u pitanju samo turistička sezona – već ekonomska stabilnost zemlje.“
BIRN je uputio pitanja ministarki turizma Simonidi Kordić u vezi sa planiranjem, očekivanjima sektora i mogućim hitnim mjerama, ali odgovori do zaključenja teksta nijesu stigli.
Kordić je u junu izjavila da su je razgovori sa predstavnicima sektora uvjerili da „svi ključni pokazatelji ukazuju na dobru sezonu pred nama“. Tada je naglasila važnost nastavka ulaganja u turističku infrastrukturu, posebno u kontekstu priprema za vrhunac sezone.
Direktorica Nacionalne turističke organizacije, Ana Tripković Marković, izjavila je ranije ovog mjeseca da, prema preliminarnim podacima lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi oko 115.000 turista.
Navela je da se struktura gostiju nije značajno promijenila, te da i dalje dominiraju posjetioci iz regiona i Zapadne Evrope, uz rast broja turista sa udaljenijih tržišta.
Ipak, predstavnici sektora tvrde da pasivan pristup Ministarstva odražava širi problem: turizam se i dalje ne posmatra kao strateški prioritet na nacionalnom nivou.
„Ministarstvo turizma bi trebalo da bude najvažnije ministarstvo u vladi“, kaže Radulović. „Njime treba da upravljaju stručni ljudi koji poznaju industriju.“
U novembru će Crna Gora biti domaćin kongresa turističkih aktera, čiji je cilj da dijagnostikuje ključne probleme sektora i ponudi reformsku mapu puta.
Rade Ratković se nada da će to biti prilika da se usklade državni mehanizmi sa privatnim sektorom i da se uči iz iskustava susjeda.
„Hrvatska i Albanija su napravile ozbiljan iskorak“, kaže. „Postale su velike destinacije na Jadranu. Mi moramo shvatiti zašto zaostajemo i to ispraviti.“
On i Radulović slažu se da reforme moraju biti sveobuhvatne. To uključuje modernizaciju infrastrukture, profesionalizaciju upravljanja destinacijama, smanjenje oslanjanja na sezonske apartmane i jačanje veza sa poljoprivredom i lokalnom proizvodnjom.
„Crnoj Gori je potreban potpuni ekonomski reset“, zaključuje Ratković. „Moramo prestati da jurimo ideologiju i početi da gradimo funkcionalnu, raznovrsnu ekonomiju – sa turizmom kao stubom, a ne teretom.“
U međuvremenu, Marko Bojović (44) smatra da je ljetnja sezona „propala“, ali koristi situaciju da posjećuje plaže koje je ranije izbjegavao jer su bile pretrpane.
„U svakom zlu ima i nešto dobro; kad turisti ne dođu – mi uživamo u miru na plažama“, primijetio je.
Vezani sadržaj
Kategorije
© 2025. Birn.me. Powered by BIRN. BIRN.EU Balkan Insight.