Dio opasnog medicinskog otpada u Crnoj Gori završava u kontejnerima za komunalni otpad, dok Vlada godinama kasni sa izradom plana upravljanja medicinskim otpadom.

Istovremeno, državni revizori i ekolozi upozoravaju da neadekvatno odlaganje medicinskog otpada predstavlja prijetnju po zdravlje građana i životnu sredinu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije neadekvatno rukovanje i nepravilno zbrinjavanje medicinskog otpada mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice, zbog visokog rizika od širenja infekcija i zaraznih bolesti.

Biolog Vuk Iković upozorava da je dio medicinskog otpada, nakon radioaktivnog, najopasnija vrsta otpada i da zahtjeva posebnu pažnju prilikom odlaganja.

„Ovaj otpad može biti jako zarazan ukoliko se nepravilno odlaže. Može biti izvor različitih zaraznih bolesti, čak i epidemija. Zato je jako bitno da se vodi evidencija koja je propisana zakonom i zato je jako bitno da se taj otpad stavi na pravo mjesto, u pravo vrijeme i da ne bude u kontaktu sa bilo kojim drugim otpadom“, kazao je Iković BIRN-u.

Iz Državne revizorske institucije (DRI) su prošlog marta upozorili da Crna Gora nema strateška dokumenta za upravljanje medicinskim otpadom, zbog čega još nisu određeni dugoročni ciljevi i utvrđeni uslovi za održivo upravljanje otpadom. Upozoreno je i da su inspekcijskim nadzorom otkriveni slučajevi odlaganja medicinskog zajedno sa komunalnim otpadom.

„Nažalost, u Crnoj Gori imamo situaciju da se medicinski i opasni medicinski otpad miješaju sa drugim vrstama otpada, čak i sa komunalnim otpadom, i onda su oni izvor zaraznih bolesti,” tvrdi Iković.

U izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku za 2025. upozorava se na nedovoljne kapacitete za upravljanje opasnim otpadom kao i slabu evidenciju i monitoring odlaganja otpada.

Vlada je prošlog novembra usvojila Državni plan upravljanja otpadom za period od 2025 – 2029, što je jedan od uslova za izradu plana upravljanja medinskim otpadom. U tom dokumentu se navodi da se medicinski otpad obrađuje u centrima u Podgorici i Beranama, te da se godišnje obradi 513 tona.

Ministarstvo zdravlja je zaduženo za evidenciju medicinskog otpada i izradu plana upravljanja, uz mišljenje Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Državni Plan upravljanja medicinskim otpadom istekao je 2020. godine a Ministarstvo zdravlja još nije donijelo novi.

Koncesionar obrađuje medicinski otpad

Ministarstvo zdravlja je u junu 2011. potpisalo ugovor o koncesiji za upravljanje medicinskim otpadom sa konzorcijumom „OMP Ekomedika“, a koncesija je zaključena na 15 godina. Koncesionar se obavezao na izgradnju centara za obradu, koji bi nakon isteka ugovora prešli u vlasništvo ministarstva.

Ugovorom je precizirano da će se obrada medicinskog otpada naplaćivati 1.85 eura po kilogramu.

Inžinjer Ekomedike, Dejan Lutovac, pojašnjava da se otpad soritira u zdravstvenim ustanovama i privremeno odlaže u posebnim skladištima. Nakon toga medicinski otpad se specijalnim vozilima prevozi u centre za obradu u Podgrici i Beranama.

„Medicinski otpad koji pristigne u obradni centar se u originalnoj ambalaži automatskim utovarivačem ubacuje u komoru za sterilizaciju nakon čega se pokreće čitav proces koji se sastoji od mehaničkog usitnjavanja i zagrijavanja tog otpada. Dakle to je jedan proces koji ekološki, gdje nema dima nema korišćenja nekih hemijskih agenasa, uglavnom nema nekih nusprodukata”, kazao je Lutovac BIRN-u.

Nakon obrade usitnjeni i sterilisani otpad se odlaže na komunalnim deponijama.

Zakon obavezuje javne i privatne medicinske ustanove da predaju medicinski otpad preduzeću zaduženom za njegovu obradu.

Iković smatra da Vlada treba da donese plan i odredi državno preduzeće koje će upravljati medicinskim otpadom.

“Na taj način ćemo imati trajno riješenu situaciju. Preduzeće bi trebalo da ima stalni nadzor od strane inspekcije koji je propisan, a moralo bi na godišnjem nivou da dostavlja izvještaje koji će biti prihvatani ili odbijani, o čemu će biti informisana nadležna inspekcija. To su neke stvari koje su zakonom predviđene ali izostaje njihova primjena”, smatra Iković.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovarali na pitanja BIRN-a o zbrinjavanju medicinskog otpada i kašnjenju u izradi plana upravljanja medicinskim otpadom.

Glavni ekološki inspektor u Ministarstvu ekologije, Dejan Filipović, kaže da najveća količina medicinskog otpada u Crnoj Gori nastaje u sistemu javnog zdravstva, kao i da su procedure za upravljanje otpadom uglavnom usaglašene sa zakonom.

“Naravno, u praksi se dešavaju sporadično odstupanja u smislu miješanja opasnog i neopasnog medicinskog otpada i mogućeg kašnjenja kada je u pitanju podnošenje godišnjih izvještaja o otpadu. Te nepravilnosti se kroz postupke inspekcijskog nadzora otklanjaju“, kazao je Filipović.

Iz Ministarstva ekologije kazali su BIRN-u da je u prethodne 2 godine u medicinskim ustanovama donešeno oko 20 rješenja zbog nepravilnosti u odlaganju otpada. Zakonom o upravljanju otpadom predviđene su novčane kazne za miješanje opasnog i komunalnog otpada i kreću se od 1.000 do 40.000 eura za pravno lice.

Na pitanje o broju prekršajnih postupaka, iz Ministarstva ekologije su kazali da za sada nemaju taj podatak.

Nema izvještaja o patoanatomskom otpadu

Ugovorom o koncesiji nije predviđeno uništavanje tzv. patoanatomskog otpada, odnosno djelova tijela, organa, tkiva, fetusa i tjelesnih tečnosti nastalih tokom hirurških zahvata i obdukcija. Patoanatomski otpad spada u grupu opasnog medicinskog otpada i zahtijeva posebno skladištenje i trajnu izolaciju spaljivanjem.

DRI u izvještaju iz prošlog marta navodi da su javne zdravstvene ustanove izrazile zabrinutost zbog količina patoanatomskog otpada, navodeći da je otpad predavan lokalnom pogrebnom preduzeću. U izvještaju se upozorava da nadležni organi nemaju informacije kako medicinske ustanove upravljaju patoanatomskim otpadom, navodeći da su skoro ispunjena grobna mjesta za odlaganje te vrste otpada.

Iković podsjeća da je kao odbornik u Skupštini opštine Danilovgrad 2023. upozoravao da je Klinički centar Crne Gore odlagao otpad na mjesnom groblju u Novom Selu, a otpad je prevožen kamionom komunalnog produzeća.

„Znači neophodno je da posebno vozilo vozi isključivo opasni medicinski otpad i da ga odlaže na propisan način, a ne da se bez dogovora sa nadležnim tijelima izabere grobno mjesto. Odlaže se tamo, grobnica nije zapečaćena, pristup toj grobnici je omogućen bez ikakvog upozorenja i znaka”, tvrdi Iković.

U državnom planu za period 2025 – 2029. navodi se da se patoanatomski otpad predaje lokalnim pogrebnim preduzećima i čini 0.5 odsto prikupljenog medicinskog otpada.

Planom upravljanja medicinskim otpadom koji je istekao 2020. godine predviđeno je da se patoanatomski otpad predaje ovlašćenom pravnom licu ili sahranjuje pod odgovarajućim uslovima.

Filipović ističe da su se u praksi dešavali problemi, jer zdravstvenim ustanovama nije bilo jednostavno da dođu do posebnih grobnih mjesta.

“Ona se relativno brzo popune i postoji potreba za obezbeđivanjem novih. Prevazilaženje tog problema se pokušava iznaći kroz čuvanje patoanatomskog otpada u odgovarajućim rashladnim uređajima, dok se ne iznađe neko rješenje, ali rješavanje tog pitanja je konkretno u nadležnosti Ministarstva zdravlja”, navodi Filipović.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili BIRN-u na pitanja o upravljanju patoanatomskim otpadom.