Prva banka Crne Gore je u prethodna 2 mjeseca podnijela preko 10 tužbi za naknadu nematerijalne štete protiv novinara, građanskih aktivista, analitičara i medija zbog navoda o poslovanju banke, dok sagovornici BIRN-a upozoravaju da je cilj tužbi zastrašivanje i gušenje debate o pitanjima od javnog interesa.

Iz Prve banke su kazali BIRN-u da razmatraju i dodatne pravne korake „u odnosu na određene navode i objave za koje smatraju da zahtijevaju institucionalno i pravno preispitivanje“.

„Prva banka podnijela je preko 10 tužbi u cilju zaštite prava ličnosti, ugleda i reputacije banke i povezanih lica u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i pravnoj praksi sudova u Crnoj Gori“, kazali su iz Prve banke ne navodeći protiv koga su podnijeli tužbe.

Prva banka, čiji je najveći akcionar Aco Đukanović, prvu tužbu Osnovnom sudu u Podgorici podnijela je 9. aprila ove godine protiv urednice portala „Volim Podgoricu“, Vesne Radojević, zahtjevajući naknadu nematerijalne štete sa odštetnim zahtjevom od 7.000 eura. U tužbi se navodi da je Radojević povrijedila pravo na ugled, te pravo na čast i dostojanstvo, jer je gostujući u jednoj TV emisiji pomenula aferu davanja garancija toj banci iz 2008. godine.

Prva banka Crne Gore je nakon toga podnijela tužbe i protiv zamjenika izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejana Milovca,  bivšeg potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Miluna Zogovića, direktorice Akcije za socijalnu pravdu, Ines Mrdović i Radio i Televizije Crne Gore (RTCG). U tužbama se navodi da su oni u javnim nastupima iznijeli „niz neistinitih i uvredljivih navoda” i “nanijeli nematerijalnu štetu koja se odnosi na povredu prava na čast, pravo na ugled, a posebno reputracioni ugled i pravo na dostojanstvo“.

Oni su u javnim nastupima, između ostalog, pominjali odluku Vlade iz decembra 2008. da, pozivajući se na Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sistema, Prvoj banci odobri kredit od 44 miliona eura kako bi se obezbijedila likvidnost banke. Navodi se i da je u Dnevniku RTCG-a, emitovan prilog u kome se u negativnom kontekstu pominje Prva banka.

Dnevnik Vijesti je u julu 2010. objavio da je banka fingirala otplatu prve rate kredita, tako što je iz državnog trezora uplaćen milion eura na račun JP Regionalni vodovod u Prvoj banci, koji je banka proslijedila trezoru kao otplatu prve rate kredita i to ponovila još 10 puta u roku od pola sata.

Da je Prva banka fingirala otplatu kredita u aprilu 2023. je za Vijesti izjavio i bivši guverner Centralne banke Crne Gore, Ljubiša Krgović, koji je tvrdio i da je u julu 2010. smijenjen zbog dešavanja u Prvoj banci.

Dejan Milovac je kazao BIRN-u da tužbu Prve banke Crne Gore doživljava kao pokušaj pritiska na javni govor o pitanjima od nesumnjivog javnog interesa, a ne kao legitimnu zaštitu ugleda.

„Posebno zabrinjava činjenica da se tužba odnosi na izjave koje predstavljaju dio višegodišnje javne debate o poslovanju banke, državnoj pomoći banci i sumnjama koje su godinama bile predmet domaćih i međunarodnih istraživanja, uključujući i izvještaje međunarodnih istraživačkih mreža i rasprave u Evropskom parlamentu. U tom smislu, smatram da cilj ove tužbe nije zaštita ugleda, već pokušaj da se pošalje poruka svima koji javno problematizuju pitanja od interesa za građane da bi zbog toga mogli završiti na sudu“, navodi Milovac.

On je upozorio da se u ovom slučaju prepoznaju ključni elementi SLAPP tužbi, navodeći da bi prihvatanje takvog zahtjeva predstavljalo direktno ograničavanje slobode izražavanja i javne debate.

„Prije svega, postoji očigledna neravnoteža moći između jedne velike finansijske institucije i pojedinca zaposlenog u nevladinom sektoru. Zatim, tužbeni zahtjev je postavljen na način koji djeluje zastrašujuće i obeshrabrujuće, uključujući ne samo novčanu naknadu, već i zahtjev da se ubuduće uzdržavam od javnih izjava o zakonitosti poslovanja banke“, tvrdi Milovac.

SLAPP (Strateške tužbe protiv javnog učešća) su tužbe usmjerene na ućutkivanje i zastrašivanje kritičara političkih, ekonomskih i kriminalnih elita, a glavni cilj im nije da se riješi legitiman pravni spor, već da se iscrpi tuženi i drugi odvrate od učešća u javnoj debati.

Iz Prve banke tvrde da nije riječ o pritisku niti pokušaju ućutkivanja kritičara, već o legitimnom pravnom procesu kojim se pred nadležnim institucijama traži preispitivanje iznešenih tvrdnji i utvrđivanje njihove osnovanosti.

„Kao što smo već više puta iznijeli, smatramo da je kategorisanje tužbi kao SLAPP predstavlja zamjenu teza od strane tuženih i pokušaj relativizovanja njihove odgovornosti u pogledu kršenja zakona“, kazali su iz Prve banke. „Javna debata se svodi na činjenicu da se o određenim temama ‘govori godinama’, s tim da trajanje ili učestalost određenih navoda samo po sebi ne može predstavljati potvrdu njihove tačnosti niti isključiti pravo na pravnu zaštitu.“

Strah od sudskih procesa guši slobodu govora

I predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, smatra da slučaj tužbe Prve banke može imati obilježje SLAPP postupka. Ona je pojasnila da takve postupke karakterišu veliki broj tužbi, visoki finansijski zahtjevi, ciljanje više različitih kritičara, dugotrajni postupci i stvaranje finansijskog i psihološkog opterećenja za tužene osobe.

„Kada vidimo veliki broj tužbi usmjerenih prema novinarima, aktivistima, analitičarima, političarima i drugim kritičkim glasovima koji govore o pitanjima od javnog interesa, u ovom slučaju kada govore o poslovanju banke, mogućeg korištenja javnog novca, političko-finansijskih veza ili sumnji na korupciju, tada je legitimno postaviti pitanje radi li se o pokušaju zaštite ugleda ili o stvaranju pritiska na javnu raspravu, i pritiska kako bi se ušutkao glas novinara i javnosti podijelile važne informacije“, kazala je Sever BIRN-u.

Ona naglašava da se evropski standardi slobode izražavanja temelje na stavu da javne osobe, politički povezani akteri, velike kompanije i institucije koje imaju značajan društveni uticaj moraju imati viši prag tolerancije prema kritici i moraju odgovarati na pitanja.

„To ne znači da nemaju pravo na zaštitu ugleda, ali znači da sudski postupci ne smiju postati sredstvo cenzure i neodgovaranja na pitanja koje su od javnog interesa“, kazala je Sever. „Čak i kada tužitelji tvrde da samo štite svoj ugled, sudovi i demokratske institucije moraju pažljivo procjenjivati postoji li nerazmjer između navodne štete i intenziteta pravnog pritiska.“

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kazali su BIRN-u da zloupotreba sudskih postupaka protiv novinara, medijskih kuća, organizacija civilnog društva i nezavisnih kontrolnih aktera može imati obeshrabrujući efekat na javnu debatu, navodeći da će Evropska komisija nastaviti da prati razvoj događaja u vezi sa slobodom izražavanja, slobodom medija i širim okruženjem za civilno društvo i učešće javnosti u okviru redovne procjene napretka Crne Gore u oblasti vladavine prava.

„Istovremeno, nije na Delegaciji EU da komentariše pojedinačne sudske postupke koji su u toku niti da prejudicira da li određeni predmet potpada pod definiciju SLAPP tužbe. Takve procjene zavise od specifičnih okolnosti svakog slučaja i, u krajnjem, predstavljaju pitanja za nadležne pravosudne organe“, kazali su iz Delegacije EU.

Evropski parlament je 2024. usvojio anti-SLAPP direktivu, koja ima za cilj zaštitu novinara, građanskih aktivista i organizacija civilnog društva od nasilnih sudskih sporova. Direktivom je, između ostalog, sudovima omogućeno da po ubrzanom postupku odbace tužbe koje nemaju pravno utemeljenje a tužioci mogu biti primorani da snose sve troškove postupka, uključujući i pune troškove pravnog zastupanja okrivljenog.

Milovac upozorava da SLAPP postupci mogu imati obeshrabrujući efekat na novinare, aktiviste, istraživače i zviždače u Crnoj Gori.

„Ako bi standard postao da je dozvoljeno govoriti samo o onome što je već potvrđeno pravosnažnom presudom, onda bi praktično bio ugušen svaki ozbiljan istraživački rad i javna kontrola moćnih aktera“, kaže Milovac za BIRN.

Sever smatra da u društvima gdje postoji nisko povjerenje u pravosuđe čak i sama prijetnja tužbom može biti dovoljno snažan mehanizam zastrašivanja.

„Zato je i donesena AntiSLAPP direktiva koju moraju primjeniti sve članice EU, a Crna Gora kao zemlja koja je na vrlo ozbiljnom putu da to postane, takođe bi trebala poštovati ovu važnu legislativu. Njoj je za cilj omogućiti sudovima da rano prepoznaju tužbe koje imaju obilježja zastrašivanja i da spriječi dugotrajno iscrpljivanje novinara i organizacija civilnog društva i ponudi još niz mehanizama za borbu protiv SLAPP-a“, kazala je Sever.