Albanija postaje čvorište za krijumčarenje oružja
15. 04. 2026.
Zbog potreba kriminalnih grupa za novim oružjem i preostalim zalihama iz vojnih skladišta opljačkanih devedesetih godina, Albanija postaje ključno čvorište za trgovinu lakim naoružanjem.
Kod dva muškarca koja su uhapšena u Tirani 10. marta pronađeno je šest pištolja Sig Sauer, prokrijumčarenih u Albaniju iz Crne Gore, a njihova pojedinačna vrijednost kretala se između 1.500 i 3.000 eura. Sedam dana kasnije, na periferiji Tirane uhapšen je muškarac kod kojeg su pronađena dva kalašnjikova, eksploziv i 1.500 komada municije.
U prvom slučaju, pištolji su bili novi; u drugom, kalašnjikovi su bili stari, vjerovatno opljačkani iz vojnih skladišta u Albaniji krajem devedesetih godina.
To je uobičajena pojava za policiju koja prati tržište krijumčarenog lakog naoružanja u Albaniji.
Podaci iz dnevnih policijskih i tužilačkih izvještaja ukazuju na značajan porast zapljena lakog naoružanja širom zemlje, koji je podstaknut potrebama kriminalnih grupa za savremenim oružjem, kao i onih koje traže jeftinije komade vatrenog oružja, prvobitno opljačkane iz vojnih skladišta krajem devedesetih godina.
Samo u posljednja tri mjeseca vlasti su sprovele osam operacija usmjerenih na mreže za trgovinu oružjem, uhapsile 16 osoba i zaplijenile 38 komada oružja, kao i velike količine municije i eksploziva. U još četiri operacije, u kojima nijesu podignute optužnice za trgovinu oružjem, policija je zaplijenila naoružanje, uključujući i jedno skladište s eksplozivom, 11 ručnih bombi, tri komada vatrenog oružja i 9.000 metaka.
Nasuprot tome, tokom cijele 2024. godine zabilježeno je svega 14 slučajeva trgovine oružjem.
Tužilaštvo, međutim, tvrdi da ti podaci ne ukazuju na porast krijumčarenja, već na efikasniji rad policije.
„To nije rezultat povećanog krijumčarenja, već boljeg prikupljanja obavještajnih podataka”, rekao je tužilac Ritvan Suka, rukovodilac odjeljenja za trgovinu ljudima, narkotike i teška krivična djela protiv života u Tužilaštvu u Tirani.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da brojke nijesu ništa manje zabrinjavajuće.
„Iza same statistike, ilegalna trgovina oružjem i dalje predstavlja ozbiljan bezbjednosni problem”, rekao je Romario Šehu, istraživač za pitanja bezbjednosti u Institutu za demokratiju i medijaciju (IDM).
„Jedno od ključnih pitanja jeste to što trgovina oružjem rijetko predstavlja cilj sama po sebi, već je prije prateća aktivnost koja omogućava druge oblike kriminala”.

Balkanski trougao
Istrage Tužilaštva u Tirani ukazuju da se novo oružje u Albaniju uglavnom krijumčari iz susjedne Crne Gore i sa Kosova. Stariji i jeftiniji kalašnjikovi, municija i eksploziv uglavnom idu u drugom pravcu. Albanija se, zapravo, nalazi na regionalnom raskršću za krijumčareno oružje.
„Glavni tokovi oružja koje ulazi u Albaniju dolaze sa Kosova i iz Crne Gore”, rekao je Suka.
To se odnosi i na oružje namijenjeno upotrebi u Albaniji od strane lokalnih kriminalnih grupa, kao i na ono koje kroz Albaniju tranzitira ka drugim destinacijama.
„Mada povremeno ima slučajeva zapljene oružja u lukama ili na aerodromima na putu ka Italiji i drugim zemljama EU, takvi slučajevi su rjeđi”, rekao je Suka za BIRN.
Javno dostupni podaci policije u Tirani pokazuju da je gotovo polovina oružja zaplijenjenog u operacijama tokom posljednja tri mjeseca u Albaniju ušla sa Kosova i iz Crne Gore – uglavnom moderni pištolji marke Glock i Sig Sauer.
„Postoji potražnja za novim oružjem, što podstiče krijumčarenje”, rekao je Suka. „Oružje iz ’97. je zastarjelo, dok je ono koje se sada krijumčari savremenije i kvalitetnije”.
Postoji i potražnja za „čistim” oružjem – neregistrovanim vatrenim oružjem koje nije povezano s ranijim krivičnim djelima.
„Trgovina oružjem zajednički je problem cijelog Zapadnog Balkana”, rekao je Šehu, podsjećajući na procjenu Europol iz prošle godine da region „i dalje predstavlja ključni izvor ilegalnog oružja koje se krijumčari u Evropsku uniju”.
A kao što je velika potražnja, velika je i ponuda.
„U regionalnom kontekstu, istraživanja pokazuju da trgovina oružjem uglavnom služi da olakša druge, unosnije kriminalne aktivnosti, poput trgovine drogom, krijumčarenja migranata, trgovine ljudima i krijumčarenja robe”, kazao je Šehu za BIRN.

Složene istrage
Prema podacima Tužilaštva u Tirani za 2025. i 2026. godinu, do kojih jr BIRN došao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, značajan broj istraga koje se odnose na krijumčarenje oružja i municije ili je obustavljen ili je zapeo u istražnoj fazi. Neki postupci traju još od 2022. ili 2023. godine i dalje se vode kao otvoreni.
Tužilaštvo navodi da to ne mora nužno da znači neuspjeh, već da je posljedica transnacionalne prirode ovog krivičnog djela i ograničenja početnih dokaza.
„S obzirom na to da je riječ prvenstveno o slučajevima krijumčarenja, postoje elementi i lica koja se nalaze van Albanije, što zahtijeva dugotrajnu razmjenu zamolnica i slične procedure”, rekao je Suka.
U takvim okolnostima, tužioci su često primorani da razdvoje postupke – da protiv osumnjičenih uhapšenih u Albaniji pokrenu suđenje, dok istovremeno nastavljaju istragu protiv onih koji se potražuju u inostranstvu.
Prema riječima Šehua, tehnološki napredak će ove istrage vjerovatno učiniti još težim.
„Očekuje se da će upotreba onlajn tržišta za trgovinu vatrenim oružjem, njegovim djelovima, municijom i eksplozivom – kako na otvorenom internetu, tako i na dark vebu – postati još rasprostranjenija”, rekao je Šehu.
Vezani sadržaj
Kategorije
© 2025. Birn.me. Powered by BIRN. BIRN.EU Balkan Insight.


