Igrači iz Crne Gore sve češće koriste kripto onlajn kazina koja funkcionišu van domaćeg zakonodavnog okvira i nadzora države, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Prema važećim propisima, igre na sreću na teritoriji Crne Gore mogu priređivati isključivo organizatori koji posjeduju odobrenje Uprave za igre na sreću.

Međutim, platforme koje omogućavaju uplatu i isplatu putem kriptovaluta nemaju licencu za rad u Crnoj Gori, što igračima omogućava da se anonimno klade i izbjegavaju kontrolne mehanizme i poreske obaveze.

Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da regulatori nemaju efikasan odgovor za uspostavljanje nadzora nad tom vrstom igara na sreću.

Početkom 2026. stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojima je uveden porez na dobitke u igrama na sreću. Dobici do 50 eura ne oporezuju se, dok se na iznose od 50 do 1.500 eura plaća porez od 10 odsto, a na iznose iznad 1.500 eura 15 odsto.

Izmjenama zakona je ograničeno i oglašavanje kladionica u domaćim medijima, a licencirani priređivači podliježu digitalnom nadzoru u realnom vremenu i obaveznoj identifikaciji igrača. Istovremeno su povećane koncesije do 40 odsto, dok izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca obavezuju priređivače da primjenjuju mjere identifikacije i praćenja klijenata pri uplatama od 20 eura ili više.

Međutim, na sajtu BtcSlice, koji promoviše i objavljuje recenzije Bitcoin kazina, navodi se da se kockanje bitcoinom u Crnoj Gori tokom 2025. godine ubrzano razvija.

„Država u potpunosti reguliše onlajn klađenje i kazino igre, ali kriptoplaćanja još uvijek nijesu dio zvaničnog sistema. Ovaj jaz podstakao je mnoge igrače da istražuju međunarodne kriptokazino platforme, uz istovremeno praćenje lokalnih pravila i poreskih obaveza“, navodi se na sajtu BtSlice.

Kriptovalute su digitalni oblici novca koji nemaju fizički oblik poput novčanica ili kovanica.

Crna Gora još uvijek nema zakon koji reguliše oblast digitalne imovine. Vlada je još 2020. godine najavila izradu Zakona o kriptovalutama, ali on do danas nije predložen.

Kockanje uz pomoć kriptonovčanika

Istraživanje BIRN-a je potvrdilo da se na onlajn kriptokazinima postojeći mehanizmi zaobilaze jednostavno.

Novinar BIRN-a je na jednoj od platformi nalog otvorio brzo, a proces registracije za razliku od domaćih priređivača igara na sreću može biti i potpuno anoniman.

Depozit je uplatio sa svog kriptonovčanika (walleta), u bitcoinu, dok su se eventualni dobici povlačili na istu wallet adresu sa koje je izvršena uplata. To omogućava da transakcije prolaze ispod radara nadležnih institucija.

Međunarodna federacija za trke konja (IHFA) je prošlog oktobra objavila da samo 5 odsto najpoznatijih onlajn kladionica nudi kriptovalute kao metod finansiranja računa za klađenje, dok polovina analiziranih ilegalnih kladionica prihvata kriptovalute kao uloge.

Britanska Komisija za kockanje je u izvještaju iz prošlog aprila upozorila da kriptovalute predstavljaju visok rizik za pranje novca u sektoru igara na sreću, pozivajući operatere da razmotre svoje ranjivosti i kontrole u oblasti kockanja digitalnim valutama.

U publikaciji „Kriptokazina u Crnoj Gori“, koju je objavio BIRN, navodi se da su onlajn kriptokazina najčešće registrovana na ofšor platformama, u jurisdikcijama poput karipskog ostrva Kurasao. Onlajn kriptokazina aktivno koriste društvene mreže, Telegram kanale, TikTok sadržaje i YouTube reklame kako bi privukli korisnike.

Na sajtu BtcSlice piše da su vodeće opcije za onlajn kazina najčešće ofšor platforme koje prihvataju bitcoin i druge kriptovalute.

„Ovi sajtovi se takmiče u brzini isplate, izboru igara i alatima za dokazivo poštenu igru (provably fair), ali ne posjeduju crnogorske licence. Ključno je procijeniti bezbjednost, reputaciju i implikacije u vezi sa usklađenošću,“ navodi se.

Zakon o igrama na sreću propisuje da se finansijske transakcije u priređivanju igara na sreću vrše u eurima i kroz platni sistem koji je regulisan domaćim propisima.

„Korišćenje kriptovaluta kao sredstva za uplatu depozita u igrama na sreću nije posebno uređeno važećim zakonskim okvirom u ovoj oblasti, ali se iste ne mogu koristiti u transakcijama između priređivača i klijenata/igrača“, kazali su BIRN-u iz Uprave za igre na sreću.

Uprava za igre na sreću nadležna je za sprovođenje propisa i nadzor u ovoj oblasti, dok nadzor nad oglašavanjem igara na sreću u medijima sprovodi Ministarstvo kulture i medija zajedno sa Upravom za igre na sreću.

Međutim, iz Uprave navode da ne postoje zakonska ovlašćenja za nadzor korišćenja kriptovaluta u igrama na sreću, podsjećajući da važeći propisi kriptovalute ne prepoznaju kao dozvoljeno sredstvo plaćanja u toj oblasti.

Moguće blokiranje nelegalnih sajtova

Iz Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) kazali su BIRN-u da nemaju zakonskih ovlašćenja da prate ili ograničavaju pristup internet platformama koje nude onlajn kockanje koristeći kriptovalute, bez obzira na to da li su registrovane u Crnoj Gori ili ne.

„Članom 143 Zakona o elektronskim komunikacijama i Uredbom o otvorenom internetu agencija nema ovlašćenje da nalaže operatorima preduzimanje bilo kakvih mjera koje se odnose na upravljanje saobraćajem“, kazali su iz EKIP-a.

Zakonom o elektronskim komunikacijama je propisano i da pružaoci interneta ne smiju sprovoditi dodatne mjere upravljanja saobraćajem, uključujući blokiranje, usporavanje, ograničavanje ili diskriminaciju određenih sadržaja, aplikacija ili usluga. Izuzetak je u slučajevima kada je to neophodno radi poštovanja važećih propisa, sudskih odluka ili odluka nadležnih organa.

Međutim, član 80 Zakona o igrama na sreću predviđa mogućnost blokiranja internet pristupa nelegalnim priređivačima koji bez odobrenja nude igre na sreću putem interneta. Ova mjera podrazumijeva blokiranje domena, IP adresa i alternativnih mrežnih putanja, uključujući tehnologije za prepoznavanje tzv. „mirror“ ili preslikanih stranica.

„Nadležni organ uprave dužan je da u saradnji sa regulatornim organom za elektronske komunikacije redovno ažurira i proširuje spisak IP adresa, domena i drugih povezanih resursa za pristup nelegalnim priređivačima, uz primjenu naprednih tehnologija za prepoznavanje preslikanih sadržaja ili alternativnih pristupa“, piše u zakonu.

Iz EKIP-a su kazali da su oni jedino ovlašćeni da operatorima koji pružaju usluge pristupa internetu proslijede eventualni zahtjev Uprave za igre na sreću koji je proizašao iz ovog člana.

Iz Uprave za igre na sreću navode da kroz saradnju sa nadležnim tijelima drugih država mogu inicirati blokiranje pristupa nelegalnim priređivačima putem međunarodne razmjene informacija.

„Vijesti“ su u februaru objavile da su Uprava za igre na sreću i EKIP u toku prošle godine blokirali preko 450 internet sajtova za priređivanje igara na sreću koji nijesu imali licence za rad u Crnoj Gori, a preko kojih su otkriveni višemilionski prometi.

Pored blokade internet stranica, zakon predviđa i mogućnost da nadležni organ zatraži blokiranje transakcija plaćanja i elektronskih transfera kod svih finansijskih subjekata koji omogućavaju priređivanje igara na sreću putem interneta bez odobrenja.

Iz Uprave za igre na sreću su prošlog aprila saopštili da su u saradnji sa Ministarstvom finansija i Centralnom bankom sproveli odluku o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću.

„Shodno toj odluci, uvedena je zabrana izvršavanja platnih transakcija u kojima je primalac plaćanja strano pravno lice koje koristi Merchant Category Code (MCC) 7995. Primjena navedenih mjera doprinijela je dodatnom ograničenju finansijskog poslovanja nelegalnih platformi, čime je znatno unaprijeđena zaštita građana i ostvaren pozitivan uticaj na integritet finansijskog sistema Crne Gore“, naveli su iz Uprave za igre na sreću.

Iz EKIP-a su kazali BIRN-u da im Centralna banka Crne Gore i Uprava policije do sada nisu uputile nijedan zahtjev za saradnju u vezi sa nadzorom onlajn platformi za kockanje putem kriptovaluta.

„U slučaju da ovakvi ili slični zahtjevi za saradnju budu upućeni agenciji od strane navedenih ili drugih organa, biće razmatrani isključivo u okviru mogućnosti i ograničenja koja su propisana navedenim i drugim odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama“, naveli su iz EKIP-a.