Premijer Milojko Spajić je u avgustu 2024. najavio da će Crna Gora pronaći sredstva za kupovinu makar jednog kanadera, aviona za gašenje požara procijenjenog na oko 50 miliona eura. U jeku sezone požara u Crnoj Gori, Spajić je na svom X nalogu napisao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova već popravilo jedan, a uskoro će još 2 stara, manja aviona za gašenje požara.

„Užasne scene u Paštrovićima i drugim mjestima širom Crne Gore nas obavezuju da odmah reagujemo. Ne možemo da trpimo doskorašnju nemoć države pred stihijom koja se ponavlja svakog ljeta… Vlada će pronaći sredstva da kupi makar jedan kanader za požare za koje decenijama nemamo rješenje”, poručio je tada Spajić.

Godinu kasnije, tokom požara u okolini Podgorice i na crnogorskom primorju, Spajić je kazao da je iz Italije krenuo kanader koji će mnogo pomoći u savladavanju požara. Tokom prošlogodišnje sezone požara dva kanadera iz Hrvatske i Italije stigla su kao pomoć preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe.

Fact-check analiza BIRN-a je pokazala da Vlada nije nabavila obećani kanader, dok je budžet sektora zaštite i spašavanja za 2026. godinu dodatno smanjen.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nisu precizirali koliko će letjelica Avio-helikopterske jedinice biti operativno tokom ljetnje sezone.

“Trenutno su u toku radovi na tri vazduhoplova iz flote Avio-helikopterske jedinice. Na dva aviona AT-802 u toku su godišnji radovi, dok je helikopter u fazi vraćanja u plovidbeni status nakon radova na motoru helikoptera. U ovom trenutku nije moguće precizno definisati tačan datum završetka, ali se aktivnosti sprovode kontinuirano i prioritetno”, kazali su BIRN-u iz MUP-a.

Na pitanja BIRN-a o kupovini kanadera iz kabineta premijera Spajića su kazali da su za to pitanje nadležna ministarstva finansija i javnih radova. Iz Ministarstva javnih radova nisu odgovorili na pitanja BIRN-a, dok su iz Ministarstva finansija kazali da nijesu nadležni.

Prema podacima Evropskog sistema za informacije o šumskim požarima (EFFIS), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine izgorjelo oko 16.000 hektara zemljišta, što je oko 1,2 odsto ukupne teritorije države. Prošle godine požarima je bilo zahvaćeno oko 21.920 hektara šuma i zemljišta u Crnoj Gori, a pripadnik Vojske Crne Gore Dejan Božović poginuo je kada se prevrnula cistjerna za vodu tokom gašenja požara u Kučima.

Vatrogasna vozila stara, budžet smanjen

Vlada je u međuvremenu smanjila budžet Sektora zaštite i spašavanja, koji je ove godine iz državne kase dobio 1,4 miliona eura manje nego 2025. godine. Smanjen je i budžet za Avio-helikoptersku jedinicu sa predviđenih 2,3 na 2,2 miliona eura.

Iz MUP-a su kazali BIRN-u da je budžet planiran u skladu sa fiskalnim prioritetima države i strateškim planovima razvoja sistema zaštite i spašavanja. Dodaju da će se dio kapaciteta dodatno jačati kroz međunarodne projekte.

“Kroz saradnju sa partnerima iz Evropske unije obezbijeđena je nabavka ukupno 30 specijalizovanih vozila za potrebe sistema zaštite i spašavanja – 19 vozila za centralni i primorski region, kao i dodatnih 11 vozila za intervencije u šumskim požarima i operacije spašavanja u okviru projekta „Support to Montenegro Ground Forest Fires Prevention, Preparedness and Response Capacities“. Ukupna vrijednost opreme koja će biti isporučena iznosi približno 6 miliona eura”, kazali su iz MUP-a.

Dio sredstava i resursa sistema zaštite i spašavanja nalazi se na nivou lokalnih službi, koje planiraju i realizuju sopstvene budžete.

Predsjednik Struktovnog odbora vatrogasaca – spasilaca, Ratko Pejović, upozorava da je stanje opreme za zaštitu od požara, prvenstveno vatrogasnih vozila, loše jer su ona stara i do 40 godina.

“Poslednja značajna nabavka vatrogasnih vozila od strane države desila se posle velikih požara 2007. godine. Vozila koja su tada nabavljena već su stara 20 godina.  Sve navedeno konstatuje se i u redovnim godišnjim izvještajima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, koji bi trebalo da alarmira donosioce odluka da je potrebno značajnije ulaganje u ove službe”, kazao je Pejović BIRN-u.

Prema podacima MUP-a, prosječna starost vozila službi zaštite i spašavanja iznosi oko 16 godina. Ukupan broj vatrogasno-spasilačkih vozila je 151, dok se u akcijama koristi još 79 drugih vozila. Iz MUP-a su kazali i da su u službama zaštite i spašavanja još 43 tehnički neispravna vozila, dok je kroz upitnik odgovoreno da im nedostaje još 47 vozila.

Najviše vozila ima Podgorica – 28, Budva i Kotor imaju po 12, dok ostale opštine raspolažu manjim brojem. Navodi se da je do kraja godine planirana nabavka 30 novih vozila.

„Sa ovom nabavkom značajno će se podići kapaciteti službi zaštite i spašavanja, pogotovu ako se zna da je posljednja veća nabavka vozila bila u periodu od 2009. do 2011. godine kada je kroz Vladin program nabavljeno 59 specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje”, kazali su iz MUP-a.

Pejović smatra da problem nije samo u novcu, navodeći da vatrogasci-spasioci u mnogim opštinama nemaju ni adekvatnu ličnu zaštitnu opremu – odijela za prilaz vatri, šlemove, zaštitne rukavice i čizme.

“Iako se radi o opremi koja je skupa, smatramo da razlozi malog ili nedovoljnog ulaganja u njenu nabavku nijesu finansijske prirode, već mislimo da se radi o nedovoljno razvijenoj svijesti o potrebi ulaganja u službe zaštite. Sve prethodno navedeno najbolje ilustruju slike sa terena, kada možemo da uporedimo našu opremu sa opremom vatrogasaca-spasilaca država koje su nam poslale pomoć u ljudstvu i tehnici”, tvrdi Pejović.

Tokom prošlogodišnjih požara javnost je mogla da vidi vatrogasce u majicama kratkih rukava i patikama, bez zaštitne opreme, dok su pored njih stajali vatrogasci iz Austrije i Švajcarske u punoj spasilačkoj opremi.

Prema zvaničnim podacima, Crna Gora ima 639 vatrogasaca-spasilaca, dok je u kategoriji ostalih zaposlenih u službama zaštite i spašavanja evidentirano još 177 ljudi.

Nema registra piromana

Vlada ne planira uvođenje registra piromana, iako su prethodnih godina iz lokalnih vlasti u centralnom dijelu i na primorju tvrdili da su mnogi požari podmetnuti.

Iz Ministarstva pravde navode da ne razmatraju mogućnost osnivanja registra piromana, jer do sada nijesu dobili zvaničnu inicijativu.

“Kako inicijativa za uspostavljanje registra piromana nije formalno pokrenuta, Ministarstvo pravde nije provodilo analize niti konsultacije u vezi s tim pitanjem. Svaka inicijativa koja se odnosi na uspostavljanje novih registara mora biti praćena ozbiljnom i sveobuhvatnom analizom, uključujući pravne, institucionalne, i aspekte kako zaštite javnog interesa, tako i zaštite ličnih podataka”, kazali su iz Ministarstva pravde.

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, za krivično djelo izazivanja opšte opasnosti, u koje spada i podmetanje požara, predviđena je kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. U praksi, međutim, pravosnažnih osuđujućih presuda ima vrlo malo.

Osnovni sud u Herceg Novom je u avgustu 2022. osudio na godinu dana zatvora I.L. iz Herceg Novog zbog izazivanja 12 požara u čijem su gašenju učestvovali helikopteri Vojske Crne Gore i stotine mještana Herceg Novog. Prošlog jula ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu.

Analizom presuda za požare od 2020. do 2025. Radio Slobodna Evropa je utvrdila da su crnogorski sudovi donijeli oslobađajuće presude u 10 slučajeva, dok su u 30 odsto slučajeva izricane uslovne kazne.

Prema zvaničnim procjenama tokom prošle godine požari u Podgorici i okolini prouzrokovali su štetu od oko 1,7 miliona eura. Vatra je progutala oko 300 hektara šume, uništila više od 43.000 čokota vinove loze i oko 9.500 sadnica voća i povrća.

Ovaj tekst podržan je, u okviru projekta „Disinfo Watch: Fact-Checking for Resilient Communities“, od strane od strane SEECheck mreže, Udruženja građana i građanki “Zašto ne“ a finansiran od strane Evropske unije. Međutim izražena mišljenja i stavovi održavaju isključivo perspektivu autora, odnosno Balkanske istraživačke mreže – Crna Gora (BIRN Crna Gora), i ne predstavljaju nužno stavove  SEECheck mreže, Udruženja građana i građanki “Zašto ne” i Evropske unije.