Kada je Skupština Crne Gore 12. novembra usvojila odluku o slanju crnogorskih vojnika u NATO misiju, Fejsbuk stranica Crnogorski vremeplov objavila je vijest „Bruka crna: crnogorska vlast šalje vojnike da ratuju protiv Rusije u Ukrajini“. Objavu je u kratkom roku vidjelo nekoliko hiljada Fejsbuk korisnika, uz brojne negativne reakcije i uvrede na račun poslanika koji su glasali za odluku.

Crnogorski parlament je usvojio odluku o učešću u mehanizmu NATO za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske Crne Gore biti upućeni u Njemačku, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika.

Nakon što je ambasador Rusije u Crnoj Gori, Aleksandar Lukašik, u medijima prokomentarisao odluku skupštine kao “učvršćivanje statusa neprijateljske države prema Moskvi“ i “povećanje tenzija sa Rusijom“, Crnogorski vremeplov je objavio post “Crnogorska vlast ponovo demonizovala Rusiju“.

Crnogorski vremepolov je jedna od najpraćenijih zabavno-informativnih mim stranica u Crnoj Gori sa 70 hiljada pratilaca. Iako je godinama objavljivala nostalgične fotografije i šaljive sadržaje, prethodnih mjeseci na stranici su sve češće politički postovi, izjave i video snimci sa partijskih skupova Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića.

Administratori Crnogorskog vremeplova nijesu odgovarali na pitanja BIRN-a o spornim objavama.

Glavni urednik portala Raskrinkavanje.me, Darvin Murić, smatra da mim stranice ne treba posmatrati odvojeno od partijskih i političkih aktivista.

„Među onima koji su popularni i aktivni čini se da nema nezavisnih – većina je, na ovaj ili onaj način, politički angažovana. Nije im stran govor mržnje i širenje dezinformacija“, kazao je Murić BIRN-u.

„Zabilježili smo brojne primjere u kojima su mimovi korišćeni kao primarno propagandno oružje, a ne kao satira. Cilj takvih stranica nije da se vlast ili opozicija ismiju radi konstruktivne kritike i ukazivanja na loš rad, već da se skupe poeni za političku opciju koja mimera angažuje”, dodao je on.

Mim stranica je profil ili stranica na društvenim mrežama koja objavljuje mimove (kratke sadržaje), sa ciljem da zabavi, komentariše ili kritikuje društvene, političke i kulturne pojave.

Porast aktivnosti mim stranica na društvenim mrežama u Crnoj Gori desio se početkom 2020. godine nakon što su pokrenuti protesti Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog usvajanja kontroverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Na mim stranicama u Crnoj Gori i Srbiji objavljivani su postovi u kojima su Demokratska partija socijalista (DPS) i tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, između ostalog, optuživani za “uništavanje srpskog identiteta” i “privatizaciju vjerskih objekata SPC”.

U tom periodu zabilježena su i brojna hapšenja zbog objava dezinformacija u medijima i na društvenim mrežama.

Iz Ministarstva kulture i medija su kazali BIRN-u da je nedostatak jasnog zakonskog okvira najveći izazov u borbi protiv anonimnih digitalnih propagandnih struktura. „Anonimnost profila i globalni karakter socijalnih mreža dodatno otežavaju mogućnost domaćih institucija da efikasno reaguju. Ministarstvo za sada nema jasno propisanu nadležnost koja bi mu omogućila direktno reagovanje na digitalne tehnike manipulacije javnim mnjenjem putem društvenih mreža“, kazali su iz ministarstva.

U izvještaju CeMI-ja “Preoblikovanje izborne kampanje korišćenjem društvenih medija u Crnoj Gori“ iz oktobra 2020. navodi se da politički akteri sve češće koriste mim stranice, zabavne profile i nepersonalizovane naloge kako bi doprli do birača. CeMI je u izvještaju identifikovao 2.625 mim naloga sa ukupno 164.600 pratilaca, navodeći da je od marta do avgusta 2020. svakog mjeseca kreirano više od 2.100 objava.

Nakon smjene vlasti u avgustu 2020. pojavile su se i mim stranice i bot nalozi koji su vodili negativne kampanje protiv nove vladajuće većine a između ostalog objavljivane su i privatne fotografije državnih funkcionera i dezinformacije o njima.

Partijski aktivisti iza “zabavnih profila”

Da su politička partije i kriminalne grupe u Crnoj Gori koristile mim stranice za kampanju protiv političkih protivnika navodi se u naredbi o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koja je donijeta 12. oktobra, nakon hapšenja biznismena Aleksandra Mijajlovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Draga Spičanovića i bivšeg ministra odbrane i funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića.

Po nalogu SDT-a tada su uhapšeni i bivši policijski funkcioneri Milovan Pavićević i Vladan Lazović, kao i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić.

Oni su osumnjičeni za stvaranje kriminalne organizacije koja je navodno koristila tajne podatke policije i ANB-a kako bi se, preko mreže medija i botova na društvenim mrežama, obračunavala sa političkim neistomišljenicima i uticala na bezbjednosne prilike u državi.

Navodi se da su članovi grupe dolazili do tajnih informacija, uključujući podatke iz nadzora i prisluškivanja, koje su koristili za političke i privatne interese.

Iz tužilaštva su tada naveli da je Mijajlović imao pristup tajnim informacijama koje su potom korišćene za političku borbu u korist DPS-a, a navedeni su i primjeri razmijenjenih poruka novinara i biznismena u kojima dogovaraju objavljivanje određenih informacija.

„Mijajlović je to radio sa ciljem suzbijanja konkurencije, za ličnu i profesionalnu diskreditaciju svih lica, vjerskih i političkih organizacija i privrednih subjekata čije mišljenje i djelovanje je u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije i sa njom povezanih lica“, navodi se u naredbi SDT-a.

Specijalno državno tužilaštvo je 3. oktobra saslušalo Aleksandra Klimovića koji stoji iza mim stranice Radosav Vrbica, nakon čega je on na Fejsbuku objavio da je prisustvovao pretresu dva telefona i laptopa koje mu je zaplijenilo Specijalno policijsko odjeljenje (SPO).

„S Acom Mijajlovićem nemam ni indirektne veze, ja sam firma za sebe i nisam bot. Mene niko nije kreirao, ja sam sam kreirao Radosava i sam kreiram sadržaj, tako da si promašila adresu s bot mrežama, isto kao onda kad ste targetirali ljude da su desničarski ekstremisti pa ste dobili presudu kakvu ste dobili. Tvoj suprug je PR savjetnik Dritana Abazovića više ti imaš veze s mrežama botova nego ja. Možeš i ti ponovo da me prijaviš kao onda, vidiš da je to u trendu sad. Molim da se ova moja izjava prenese doslovno u vidu citata, inače slijedi tužba“, kazao je Klimović u odgovoru na pitanja BIRN-a.

Nakon što je poslao poruku sa odgovorom Klimović je na stranici Radosav Vrbica objavio post sa cijelom prepiskom sa novinarkom i napisao: „Neka ga ovo ođe za slučaj da ne bude peneseno kako treba. Sinhronizovano djelovanje BIRN (Vijesti) i SDT“.

Darvin Murić tvrdi da u Crnoj Gori ima mnogo naloga iza kojih se kriju partijski aktivisti i ljudi koji žele da stvore lažnu sliku o društveno-političkim dešavanjima.

„To nijesu klasični botovi koji se definišu kao neautentični i automatizovani. Kod nas više funkcionišu stranice i nalozi sa poznatim imenima, kao što su Joksim Poštar i slični, koji šire narative pogodne za političke partije koje podržavaju, dezinformacije i napadaju političke protivnike“, tvrdi Murić.

„Takvim stranicama je dato da šire partijske narative slobodnije nego u nekim drugim državama regiona. Nema mnogo formalne koordinacije, ali je, nekome ko duže i pažljivije prati njihove objave jasno ko je čiji i ko je protiv koga“, dodao je on.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar tvrdi da i opozicija i vlast koriste simpatizere, mim naloge ili botove.

„U stvaranju takvih mreža ključnu ulogu igra novac. Nije teško vidjeti ko danas ima najviše novca u politici, u opoziciji i u vlasti… Jedno je kada koristite društvene mreže da širite svoju političku ideju i poruku, a sasvim drugo kada svjesno ugrožavate javni red i mir ili blatite političke protivnike, tu se mora podvući crta i reći stop”, kazao je Konatar BIRN-u.

Promocija govora mržnje i dezinformacija

U Crnoj Gori se širenje dezinformacija preko mim stranica i botova pojačava uoči izbora ili tokom značajnih dešavanja, a žrtve su podjednako političari, predstavnici civilnog sektora i novinari.

Uoči lokalnih izbora u Podgorici na Instagram stranici Bunt prošlog septembra je objavljeno da je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić tokom posjete Kosovu najavio da će „Moskovska ulica, koja simbolizuje ime glavnog grada agresora na Ukrajinu, biti zamijenjena ulicom Adema Jašarija koji simbolizuje slobodarsku borbu albanskog naroda protiv velikosrpske hegemonije“. Nikolić je prošlog avgusta sa kosovskim zvaničnicima razgovarao o modelima za produbljivanje saradnje regiona i NATO, susjedskim odnosima i integraciji u Evropsku uniju.

Na Fejsbuk nalogu Nikola Konzul uoči lokalnih izbora objavljena je vijest da je u hotelu CUE u Podgorici dogovorena postizborna koalicija političkog saveza Jakova Milatovića i Građanskog pokreta URA i tadašnjeg lidera DPS-a Mila Đukanovića, a objava je ilustrovana fotošopiranom fotografijom navodnog sastanka.

Crnogorski predsjednik se našao na udaru mim stranica i prošlog maja kada je na stranici Krstinja Silna objavljen video snimak na kojem Milatović govori o genocidu u Srebrenici i preko kojeg stoji natpis „Jadov Milatović: Srbi su izvršili genocid u Srebrenici“. Dezinformacija je nakon toga objavljena i na mim stranici Srpska lista. Obje stranice su u međuvremenu ugašene.

Nakon uličnih protesta koji su izbili 27. oktobra zbog incidenta u kojem su tri strana državljana nanijela povrede Podgoričaninu M. J. mim stranica Njegoš Superiorni objavljivala je pozive na proteste i video snimke sa aerodroma Golubovci na kojima turski državljani navodno masovno napuštaju Crnu Goru. Kada je građanska aktivistkinja Jovana Marović kritikovala napade na turske državljane, stranica Njegoš Superiorni je objavila da joj “ne smetaju Turci s obzirom na to da ima par hiljada od izdavanja stanova istim“.

Murić smatra da nije teško uočiti političko djelovanje pojedinih stranica na društvenim mrežama.

„Problem je u tome što nekažnjeno, često šire govor mržnje i dezinformacije… Vjerujem da je veliki broj ljudi svjestan da nije riječ o satiričnom sadržaju, ali da je saglasan sa onim što se objavljuje na tim nalozima”, tvrdi Murić.

Prema izvještaju CEMI-ja „(Ne)sigurna u online prostoru?“ o rodno zasnovanim dezinformacijama i nasilju prema ženama u politici u Crnoj Gori iz 2022. godine, mim nalozi igraju značajnu ulogu i u napadima na političarke. Monitoring je pokazao da je čak 63 odsto analiziranih mim objava sadržalo elemente izrugivanja političarkama kroz grafičke montaže i manipulacije video sadržajem sa ciljem ismijavanja ili diskreditacije.

Zakon ne prepoznaje mimere

Novinarka portala Raskrinkavanje.me Nina Đuranović se u junu 2025. našla na udaru Fejsbuk stranice Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, poznate po političkim mimovima, kada su administratori objavili link njenog privatnog profila i pozvali pratioce da joj pišu. Novinarki su nakon toga stigli brojni uvredljivi i seksistički komentari, a kampanju je ista stranica nastavila i u julu, kada je objavila fotošopiranu fotografiju Đuranović sa vidno starijim muškarcem.

Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) su kazali BIRN-u da mreže botova i mim stranice  predstavljaju prijetnju za integritet javnog informisanja.

„Ovako vođene kampanje imaju za cilj da diskredituju medijske radnike i radnice, da ih zastraše i spriječe da se bave temama od javnog interesa… One stvaraju neprijateljsko okruženje u kojem se novinari osjećaju izloženo i nezaštićeno, što može dovesti do autocenzure, povlačenja iz javnog prostora ili izbjegavanja određenih tema”, navode iz SMCG-a.

Crnogorski Zakon o medijima iz 2021. godine predviđa novčane kazne između hiljadu i osam hiljada eura za objavljivanje sadržaja na internetu koji širi mržnju i podstiče nasilje, uključujući govor mržnje i mizoginiju. U zakonu se ne precizira da li su kazne predviđene za novinske portale ili profile na društvenim mrežama.

Crnogorsko zakonodavstvo nema jasna pravila transparentnosti onlajn političkog oglašavanja, niti su prepoznati prikriveni oblici agitacije kroz mim stranice i onlajn profile.

„Crnoj Gori je potreban akt nalik evropskom Digital Services Act (DSA), koji bi postavio obaveze platformama ali i jasne standarde transparentnosti za političke aktere”, smatra Murić.

DSA predstavlja centralni evropski mehanizam za uređenje digitalnog prostora i obavezuje tehnološke kompanije da uklanjaju nezakonit sadržaj, sprečavaju širenje dezinformacija i ograniče bot mreže.

Iz Ministarstva kulture i medija tvrde da rade na izmjenama i dopunama zakona kako bi se pravni sistem uskladio sa evropskim standardima, posebno kroz primjenu DSA i European Media Freedom Act.

„Primjena ovih akata predstavlja i preporuku iz izvještaja Evropske komisije, pa se očekuje da će novi okvir donijeti jasnija pravila o transparentnosti političkog oglašavanja, odgovornosti digitalnih platformi i zaštiti građana od manipulativnih sadržaja u digitalnom prostoru“, kazali su iz ministarstva.

„U tom kontekstu, razmatra se i obaveza prijavljivanja svih oblika onlajn kampanja, uključujući i one koje se plasiraju kroz humoristične ili mim sadržaje sa političkom pozadinom, kako bi se osigurala veća transparentnost i povjerenje u demokratske procese“, dodali su.