Albaniji prijeti dugoročna šteta od požara
Šuma u južnoj Albaniji nakon požara. Foto: BIRN
01. 09. 2025.
Kako se mediteranske sezone požara pojačavaju, albanska vlada suočava se sa pozivima da poveća ulaganja u protivpožarnu zaštitu i pošumljavanje.
Kada je sredinom avgusta vatra stigla do sela Harunas u Albaniji, mještani nijesu bili previše uznemireni. Suočavali su se sa manjim požarima i ranije. Međutim, već nakon nekoliko sati počela je da se širi panika.
„Bilo je zastrašujuće”, rekao je mještanin Džile Haruni. „Kao rat.”
Haruni, koji je evakuisan zajedno sa ostalim mještanima, izgubio je plantažu maslina i grožđa i čekao je da vlasti dođu i procijene štetu.
„Nadamo se da će nam država pomoći da ih obnovimo”, kazao je.
Područje Gramša u centralnoj Albaniji, južno od Elbasana, bilo je jedno od najteže pogođenih velikim požarima ove godine. Vlada premijera Edija Rame obećala je nadoknadu štete, ali se našla na udaru kritika zbog nivoa pripremljenosti, iako mediteranska ljeta, usljed klimatskih promjena, postaju sve toplija i sušnija i podstiču intenzivnije sezone požara.
Rama je ljutito reagovao na kritike, ukazujući na probleme koje je ove godine imala susjedna Grčka u obuzdavanju požara.
„Ova susjedna zemlja ima 77 aviona za gašenje požara i dugu istoriju borbe sa vatrom”, napisao je na Fejsbuku 17. avgusta. „Ali borba protiv požara u uslovima klimatskih promjena danas je mnogo složenija nego što se čini.”
Međutim, Rama se suočava sa još jednim problemom.
Eksperti u oblasti zaštite životne sredine pozvali su vladu da hitno djeluje na pošumljavanju područja koja su opustošena požarima koji se svake godine ponavljaju, ili će u protivnom rizikovati dugoročnu štetu za ekosisteme i veću ranjivost na nove požare.
„U nekim slučajevima, vještačko pošumljavanje je neophodno jer je prirodna obnova veoma spora ili nemoguća”, rekao je Elvin Toromani, inženjer šumarstva na Fakultetu šumarskih nauka Poljoprivrednog univerziteta u Tirani.
„U prosjeku, potrebno je i do 30 godina da se područje zahvaćeno požarom oporavi, i to ako ga dodatno ne ugroze požari ili ljudi.”
„Već je bilo prekasno”
Šume u Albaniji obično potpadaju pod nadležnost lokalnih vlasti koje oskudijevaju novcem i posvećuju malo pažnje potrebi za pošumljavanjem.
Toromani tvrdi da vlada i dalje nema podatke o tome kolika je površina šuma izgorjela ove godine, niti o tome kolika je procjena novčane štete.
Međutim, i prije najnovijih požara, podaci za prvu polovinu godine iz Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS) pokazivali su da je Albanija pretrpjela štetu od požara na više od 55.000 hektara.
Ako se ne posade nova stabla, prirodna obnova često ne uspijeva zbog erozije ili same razmjere štete; umjesto nove šume formira se šipražje, koje ostaje ranjivo na nove požare.
„Ovogodišnji požari možda su stvorili utisak kao najrazorniji u smislu ekonomske štete, ali svake godine (požari) zahvate hiljade hektara šuma i pašnjaka”, rekao je Melitjan Nezaj, biolog u NVO Zaštita i očuvanje prirodne sredine u Albaniji (PPNEA).
„Umjesto da se fokus stavlja samo na kažnjavanje nakon zločina, ono što je Albaniji hitno potrebno jeste prevencija požara”, rekao je Nezaj za BIRN. „Takve mjere uključuju odgovarajuća sredstva za gašenje, ali prije svega njihovo predviđanje i rano otkrivanje.”
Prema podacima policije, između juna i avgusta uhapšeno je 150 ljudi zbog sumnje da su palili pašnjake ili otpad, što je potom „izmaklo kontroli”.
Vulnet Pole bio je u Tirani kada je na vijestima vidio da se požar približava Harunasu, gdje ima kuću i masline.
„Došao sam ovdje, ali već je bilo prekasno”, kazao je Pole. „Kuća je oštećena, a 100 stabala maslina izgorjelo. Zbog vjetra, požar se proširio na selo za pet minuta”.
Krhki ekosistemi
Kako Albanija nema posebnu flotu aviona za gašenje požara, Ministarstvo odbrane, koje je zaduženo za borbu sa požarima, saopštilo je da je rasporedilo pet helikoptera „Black Hawk”, ali je samo jedan u vlasništvu Albanije; ostali su pozajmljeni iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Češke i Slovačke. Hrvatska i Grčka takođe su pomogle u gašenju požara na jugu Albanije.
Iz ministarstva su odbili upite za komentar za ovu priču.
Jedan dobrovoljni vatrogasac rekao je da samoj vatrogasnoj službi nedostaje neophodna oprema.
„Situacija je bila veoma teška zbog vjetra”, kazao je Ilir Mema, koji je tri dana gasio požar u području Gramša. „Nije bilo opreme, a i sami vatrogasci nijesu imali opremu; radili su sa ašovima i krampama.”
„Ljudi su evakuisani, ali nijesu htjeli da napuste svoje kuće. Bilo ih je vrlo teško ubijediti da odu. Bili su prisilno iseljeni iz svojih domova. Kopali su vodene kanale oko kuća i sjekli drveće da bi ih spasili. Sada selo izgleda kao iz horor filma.”
Aleko Miho, profesor na Odsjeku za biologiju Univerziteta u Tirani, rekao je da je šumama potrebno mnogo godina, ponekad i decenija, da se oporave.
„Za Albaniju se to vrijeme često produžava unedogled jer se požari iznova i iznova ponavljaju u istim područjima zemlje”, rekao je. „Ne smije se zaboraviti da su naše prirodne šume krhki ekosistemi, naročito naše brdsko-planinske šume koje čine gotovo većinu naših šumskih i žbunastih površina”, kazao je Miho za BIRN.
„Na to u velikoj mjeri utiče mediteranska klima sa obilnim padavinama, erozivno zemljište i prilično spora obnova koja nadmašuje granice ljudskog vijeka.”
Vezani sadržaj
Kategorije
© 2025. Birn.me. Powered by BIRN. BIRN.EU Balkan Insight.