Vlada Crne Gore nastavlja da odgađa usvajanje i usklađivanje zakona koji se odnose na prava LGBTIQ+ zajednice, uprkos kritikama u izvještajima Evropske komisije (EK), pokazala je analiza BIRN-a.

Odlukom Vlade odgođeno je usvajanje Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, dok zakonodavstvo još nije usklađeno sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, pet godina nakon njegovog usvajanja.

Evropska komisija (EK) je 4. juna u neformalnom dokumentu (non-paper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24 upozorila da nema napretka u usklađivanju podzakonskih akata sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.

Iz EK su podsjetili i da Vlada nije uvrstila na dnevni red Nacrt zakona o pravnom priznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je on prošao sve potrebne korake u zakonodavnom procesu. Zbog toga je, kako se navodi, na ILGA Rainbow skali Crna Gora pala sa 12. na trenutno 19. mjesto.

ILGA Rainbow skala je rang-lista koju svake godine objavljuje međunarodna LGBTIQ+ organizacija ILGA-Europe a prikazuje stepen poštovanja i zaštite prava LGBTIQ+ osoba u evropskim zemljama.

Izvršni direktor Udruženja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku, Danijel Kalezić, tvrdi da se usvajanje zakona odlaže zbog političkih kalkulacija.

„Živimo u vremenu u kojem svaka vladajuća većina kalkuliše koliko će je podrška LGBTIQ temama koštati kod konzervativnijih partnera, pa se zakoni drže u fioci kao moneta za potkusurivanje“, dodao je.

Kada je Zakon o istopolnom partnerstvu bio u parlamentu 2020. godine, dio partija koje čine sadašnju vladajuću koaliciju – tadašnji Demokratski front, Bošnjačka stranka i albanske partije odbile su da ga podrže, navodeći da bi podrio „tradicionalne vrijednosti“.

Taj zakon, kao i Predlog nacrta zakona o pravnom priznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, kritikovale su Srpska pravoslavna crkva (SPC) i Islamska zajednica u Crnoj Gori.

Inicijativa civilnog sektora ostala u fioci

Skupština Crne Gore je u julu 2020. usvojila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je postala prva država u regionu (van EU) koja je priznala istopolna partnerstva. Pet godina kasnije, još nisu usvojena sva podzakonska akta koja bi omogućila potpunu primjenu zakona.

U Strategiji za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ+ osoba za period 2024–2028. između ostalog se navodi da brojni zakoni i podzakonski akti nijesu usklađeni, zbog čega LGBTIQ+ osobe ne mogu u potpunosti uživati prava koja im pripadaju.

Danijel Kalezić tvrdi da je prilagođen samo mali dio povezanih zakona, ističući da je za punu primjenu zakona trebalo izmijeniti 27 zakona i 14 podzakonskih akata.

„Inicijativa sa tim spiskom stigla je Vladi još 2021. godine, ali ostala je u fioci i te i svih budućih vlada. Samo par puta je stidljivo izvučena i upotrijebljena, i to za usklađivanje onih zakona koji neće tangirati činioce vlasti koji bi najradije ukinuli cijeli zakon i kad bi im moglo biti, siguran sam, usvojili zakone koji direktno proganjaju LGBTIQ osobe, što čine njihovi politički uzori u različitim zemljama“, kazao je Kalezić BIRN-u.

Za potpunu primjenu zakona potrebno je izmijeniti zakone koji se odnose na regulisanje međusobne finansijske podrške, podjele zajedničke imovine u slučaju razvoda, kao i na socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava (MLJMP) kazali su BIRN-u da je dio zakona izmijenjen kako bi se uskladio sa Zakonom o istopolnim partnerstvima, pojašnjavajući da su izmijenjeni zakoni iz oblasti rada, krivičnog zakonodavstva, zdravstva i penzijsko-invalidskog osiguranja.

„Zakoni su trenutno na provjeri pred Evropskom komisijom i konačno usvajanje samih izmjena zavisiće od pozitivnog izvještaja i daljih skupštinskih procedura“, kazali su iz Ministarstva.

U izvještaju o napretku za 2024. Evropska komisija je prošlog oktobra upozorila da je Zakon o istopolnim partnerstvima djelimično usklađen sa crnogorskim zakonodavstvom, navodeći da su potrebni dalji napori kako bi se uskladilo i ostalo zakonodavstvo i zakon sprovodio u potpunosti.

U izvještaju o ljudskim pravima za 2023. Stejt departmenta od prošlog aprila navodi se da Vlada i parlament nijesu preduzeli neophodne korake za izmjenu državnih politika koje se odnose na pružanje usluga LGBTQI+ parovima.

„To uključuje socijalne beneficije i izdavanje ličnih dokumenata a koji bi omogućili građanima da ostvaruju prava predviđena Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola“, navodi se u izvještaju.

Za podršku zakonu čeka se strateški momenat

Vlada nije usvojila ni Predlog zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je trebao da bude usvojen do kraja 2024. godine.

Usvajanjem zakona bila bi omogućena promjena registrovanog rodnog identiteta bez podvrgavanja operaciji promjene pola i sterilizaciji. Važećom zakonskom regulativom dokaz o prinudnoj sterilizaciji jedan je od uslova za promjenu oznake pola.

Samoodređenje je pravo svake osobe da samostalno odlučuje o svom rodnom identitetu, koji je lični doživljaj i ne mora se poklapati sa polom pripisanim po rođenju.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, podsjeća da rad na zakonu traje više od osam godina, upozoravajući da su politički pritisci uzrok blokade njegovog usvajanja.

„U radnoj grupi smo radili dvije godine kako bismo konačno 2024. godine mogli sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, koje je predlagač zakona, da predstavimo nacrt zakona javnosti i spremimo ga za usvajanje. To se na koncu nije desilo odlukom premijera, koji je zajedno sa svojom političkom partijom podržavao ovaj zakon do tog momenta“, kazao je Ulićević BIRN-u.

„Iako su ministarstva dala saglasnost na zakon, ministri koji ih predstavljaju ne pružaju političku podršku kako bi se obezbijedio konsenzus za potvrđivanje prijedloga zakona“, dodao je on.

Iz MLJMP-a su potvrdili da Predlog zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja sadrži svu dokumentaciju i potrebne saglasnosti. Tvrde da je predlog zakona odobrilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstvo pravde, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i demografije i Sekretarijat za zakonodavstvo.

„Imajući u vidu neupitnu podršku relevantnih institucija na nacionalnom nivou i podršku EK, smatramo da ne postoje smetnje za usvajanje ovog zakona, te da je konačno određivanje datuma strateški momenat obezbjeđivanja potrebne podrške“, kazali su iz ministarstva.

Iz ministarstva su u oktobru 2024. saopštili da se sa zakonom kasni zbog dodatnih konsultacija, a BIRN-u nisu objasnili o kakvim je konsultacijama bila riječ niti šta je dodatno traženo.

Ulićević ističe da ne postoji nijedan ustupak koji može da se napravi, a da se zakon ne obesmisli u potpunosti.

„Kompromisi koje je zajednica napravila da bi ovaj zakon bio prihvatljiv političkim elitama, a koje su oni tražili, ulaze u domen kršenja ljudskih prava. Ovaj zakon, iako percipiran kao izuzetno progresivan, nije sigurno najprogresivniji u Evropi, upravo zbog ovih kompromisa“, tvrdi Ulićević.

BIRN je prošlog novembra objavio da se izmjenama prvobitnog nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja to pravo priznaje samo punoljetnim crnogorskim državljanima koji nisu u braku. Radnom verzijom zakona predviđeno je i podizanje starosne granice za promjenu oznake pola, pa se to pravo omogućava samo punoljetnim osobama.

Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, Vlada je najavila da će utvrditi predlog zakona do kraja trećeg kvartala ove godine.

„Zatvaranje poglavlja 23 i 24 uslov je za zatvaranje čitavih klastera, dakle i za bilo kakav realan datum ulaska u EU. Ako Vlada nastavi da taljiga doći ćemo u apsurdnu situaciju da smo tehnički najdalje odmakli u pregovorima a da nas sopstveni strah od populizma drži zaglavljenim na prvoj prepreci“, tvrdi Kalezić.

Iz MLJMP-a nisu odgovorili na pitanje BIRN-a kako komentarišu optužbe civilnog sektora o političkim opstrukcijama usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.