Rizik od inflacije zbog brzog rasta plata

Rizik od inflacije zbog brzog rasta plata

Prosječna plata se povećala za gotovo 300 eura od promjene vlasti na izborima 2020. godine. Foto: Pexels
Prosječna plata se povećala za gotovo 300 eura od promjene vlasti na izborima 2020. godine. Foto: Pexels
20.05.2024

Stručnjaci upozoravaju da brzi rast plata od 2020. može da podstakne inflaciju i destabilizuje javne finansije u Crnoj Gori

Prosječna plata u Crnoj Gori u februaru je dostigla 821 euro nakon oporezivanja, što je rast od skoro 300 eura otkad je Demokratska partija socijalista (DPS) smijenjena sa vlasti 2020. godine. I ako građani Crne Gore sada imaju jedna od najvećih mjesečnih primanja na Balkanu ekonomisti tvrde da taj rast nije u skladu sa realnim ekonomskim napretkom zemlje i da rizikuje da dodatno podstakne inflaciju.

Rast može biti pripisan ekonomskom programu Evropa sad koji je Vlada Crne Gore implementariala u januaru 2022. godine, a kojim su ukinuti obavezni doprinosi za zdravstveno osiguranje koje su plaćali zaposleni, a minimalna plata u privatnom i u državnom sektoru povećana je na 450 eura. Ljekarima i univerzitetskim profesorima takođe su povećane plate.

Međutim, ekonomisti uporno upozoravaju da ne postoji realna ekonomska osnova za tako brzi rast plata u javnom sektoru i da to možda nije održivo na duge staze. Rizik je da će dodatno podstaći inflaciju u zemlji koja je već u velikoj mjeri zavisna od uvoza.

Najnoviji zvanični podaci pokazuju da su potrošačke cijene u februaru porasle za 0,4 odsto, što prema procjenama Uprave za statistiku, znači da je realna zarada pala za 0,2 odsto.

U martu vlada premijera Milojka Spajića počela je sa ograničavanjem cijena za 500 osnovnih namirnica u velikim maloprodajnim lancima, mada se u izvještajima navodi da cijene pojedinih proizvoda izgleda da nijesu pale.

“Akumulirana inflacija za prošlih tri godine je skoro 30 odsto, tako da je to skoro neutralisalo rast plata”, kazao je Vojin Golubović, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije u Podgorici.

“Povećanja plata koje se dogodilo bilo je isključivo posljedica administrativnih odluka, stoga se odrazilo na nominalni rast prihoda građana. Međutim, pošto nije praćeno većom radnom produktivnošću, cijeli sistem je reagovao kroz rast cijena. Takva odluka je stvorila dodatnu inflaciju pored već postojeće uvezene inflacije.”

“Vlada će moći da finansira ovo povećanje u određenom periodu, tačnije sve dok bude populistički pristupala visini plata, jer će u takvim uslovima izvršna vlast biti sklona da se zadužuje kako bi servisirala povećanje rasta plata bez rasta produktivnosti. Međutim, ovo će opteretiti buduće generacije”, kazao je Golubović.

Lider u regionu

Crnogorci zarađuju više od njihovih susjeda u regionu: U Srbiji, prosječna plata u novembru prošle godine bila je 770 eura, nakon čega slijedi Albanija sa 657, Bosna i Hercegovina sa 652, Sjeverna Makedonija sa 587 a prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022.godine, prosječna plata na Kosovu je 521 euro.

U susjednoj Hrvatskoj, koja je ušla u Evropsku uniju 2013. godine, prosječna plata je veća za oko 400 eura.

U prosjeku od 930 eura, ili 334 eura više nego kada je došlo do smjene vlasti 2020. godine, plate u natrpanoj crnogorskoj javnoj upravi i sektoru odbrane veće su od nacionalnog prosjeka.

Premijer Milojko Spajić
Premijer Milojko Spajić. Foto: Vlada Crne Gore

U energetskom sektoru, gdje je većina kompanija u državnom vlasništvu, prosječna plata u februaru je bila još veća, 1.196 eura.  U rudarstvu, gdje je takođe većina kompanija u državnom vlasništvu, prosječna plata u februaru je bila 1.054 eura. Međutim, te cifre rizikuju da opterete javne finansije.

“Da je održivo i moguće na duge staze bez posljedica, mnoge zemlje bi to učinile”, kazao je za BIRN Raško Konjević, sekretar u Asocijaciji poslodavaca Crne Gore i bivši ministar finansija.

“Država mora da vodi računa o stabilnosti javnih finansija jer bi kriza u tom sektoru imala domino efekat u poslovanju privatnih kompanija.”

Privatni sektor u problemu sa zapošljavanjem

Crna Gora ne prikuplja podatke o prosječnim zaradama u privatnom sektoru, ali poslodavci kažu da se bore kako bi bili konkuretni na tržištu rada imajući u vidu brzi rast plata u javnom sektoru.

Izuzetak su finansijske usluge i sektor osiguranja, gdje su većina poslodavaca privatnici a prosječna zarada je 1.307 eura, što je za oko 350 eura više u odnosu na 2020.

“Najnoviji podaci pokazuju da se 14 kandidata prijavi na jednu oglašenu poziciju u državnoj administraciji, dok sa druge strane imate hiljade oglasa u privatnom sektoru za koje nema dovoljno kandidata”, kazao je Konjević.

“Pogledajte posljednju poresku reformu koja je sprovedena u Hrvatskoj i vidjećete da je rast plata mnogo realnije zasnovan na održivosti i kapacitetima države.”

Godinama, protivnici DPS-a optuživali su tu partiju da zatrpava ionako natrpani javni sektor svojim stranačkim lojalistima, ali su sumnjive prakse zapošljavanja nastavljene i nakon pada te stranke.

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Prema zvaničnim podacima, u periodu između 2020. i kraja 2023, broj ljudi u javnom sektoru u kompanijama koje su u većinski državnom vlasništvu porastao je za 3.313, od čega je 2.108 ljudi zaposleno u državnoj administraciji i sektoru odbrane.

Golubović je upozorio na nedostatak odgovarajućih reformi za jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije, kao i na tendenciju partija na vlasti da nagrade svoje aktiviste i članove porodica zaposlenjima u javnom sektoru.

“Partijsko zapošljavanje, kojem su stranke na vlasti sklone, takođe može dovesti do pogrešne raspodjele resursa, prvenstveno ljudskih resursa, kojem vlada šalje signal da je poželjnije raditi u državnom sektoru i da privatni sektor treba izbjegavati, što direktno utiče na radnu produktivnost”, kazao je Golubović.

“Rekordna zaposlenost u državnom sektoru i javnoj administraciji je dokaz toga.”

Off