Blerand je bio među hiljadama albanskih migranata koji su 2022. godine dospjeli na britanske naslovnice zbog prelaska Lamanša čamcima. Kada su britanske vlasti razbile akcije prebacivanja migranata i vratile ih po ubrzanom postupku, Blerand se našao u avionu za Albaniju i malo zabačeno selo u planinama na sjeveru zemlje gdje je odrastao.

Vraćen je u svoju domovinu u septembru 2023. godine. Međutim, kada je BIRN kontaktirao Bleranda, on je odgovorio: "Već tri mjeseca sam u Mančesteru”. Vratio se u Britaniju, i to ponovo čamcem.

Mada su brojke značajno pale u odnosu na 2022. godinu, kada je oko 12 hiljada Albanaca malim brodovima prešlo more između Francuske i Britanije, vlasti i eksperti u Albaniji kažu da san mladih ljudi u sjevernim regionima poput Kuksa i Hasa nije ni blizu tome da se ugasi.

Za pojedine, repatrijacija po ubrznom postupku koju su Albanija i Britanija dogovorile u decembru 2022. nije dovoljna da ih odvrati od sna o brzom bogaćenju koje nudi posao uzgoja kanabisa u Velikoj Britaniji u onome što je u Albaniji postalo poznato kao Shtepite e barit ili "kuće trave".

Poznato je da je uzgoj kanabisa izuzetno zahtjevan posao, koji podrazumijeva kontinuiranu njegu orezivanja biljaka i sprečavanja njihovog cvjetanja, u cilju povećanja koncentracije THC-a i cijene koju mogu postići na ulici.

Mnogi Albanci koji su deportovani ne vide alternativu osim da ponovo pokušaju kako bi platili troškove prvog propalog pokušaja. Oni postaju žrtve dužničkog ropstva, kazao je Jahir Cahani, lokalni aktivista u Kukesu.

"Neki su prodali svoju skromnu imovinu (njihova stada ovaca)... Drugi su pozajmili novac kako bi platili put“, kazao je Cahani.

"Zbog toga je za njih nemoguće da ostave iza sebe zatvorena postrojenja kanabisa."

Lažni pasoš

Prema podacima Opservatorije migracija na Univerzitetu u Oksfordu oko 16 hiljada Albanaca je podnijelo zahtjev za azil u Velikoj Britaniji 2022. godine, od ćega je otprilike 12 hiljada stiglo malim brodovima preko Lamanša.

Britanske vlasti tvrde da je dogovor koji su postigli britanski i albanski premijer, Riši Sunak i Edi Rama, krajem 2022. godine smanjio priliv za oko 90 odsto.

Međutim BIRN-ovi izvještaji sa sjevera Albanije pokazali su da se jedan broj deportovanih u okviru tog dogovora, među kojima je i Blerind, već vratio u Britaniju.

Jedan od njih je i Isli, iz sela Šemri.

On je prvi put stigao brodom u Britaniju, ali je vraćen. Drugi put, letio je iz Beča koristeći lažni poljski pasoš, ispričao je za BIRN njegov rođak.

Krijumčari su za njega kupili dvije karte, jednu za Britaniju i drugu za Tiranu. Isli je koristio pravi pasoš kako bi prošao granične kontrole, a lažni poljski pasoš da bi se ukrcao na avion. Bezbjednosne mjere na aerodromu u Beču su prilično opuštene, kazao je rođak.

"Kada stignete u London, postoji opasnost da će vam službenici na granici postavljati pitanja na jeziku zemlje iz koje je pasoš, u ovom slučaju na poljskom", kazao je rođak. To se nije dogodilo u slučaju Islija, a cijelo putovanje ga je koštalo 3000 eura.

Aerodrom u Barseloni je još jedna tranzitna tačka koju vole krijumčari, a oni često biraju aerodrome na sjeveru Britanije gdje su kontrole manje stroge. Treća ruta je preko Irske, koja nije članica Šengenske zone.

Oni koji planiraju da pređu dio puta brodom obično idu autobusom do Brisela preko Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Mađarske i Njemačke, prije nego što se upute prema plažama Normandije gdje ih čekaju mali brodovi kojima idu na južnu obalu Britanije.

Kako bi smanjili rizik za sebe, krijumčari prepuštaju migrantima da upravljaju brodovima, obično malim gumenim čamcima sa spoljašnjim motorom.

"Koristili smo TikTok grupe da odemo u Francusku", kazao je Redon, koji se otisnuo na put za Britaniju prošlog ljeta u društvu dvojice kolega. "Tamo su nam se pridružili drugi Albanci i kupili smo gumeni čamac. Krijumčari ne vole da rizikuju stoga smo mi sami upravaljali čamcem."

Redon je kazao da su se, koristeći GPS, iskrcali na obalu Britanije ali da su ih tamo čekali albanski policajci koji su stacionirani u Britaniji u okviru dogovora između Sunaka i Rame. Redon je priveden, uzeti su mu otisci prstiju i pušten je kod rođaka tokom trajanja procedure razmatranja zahtjeva za azil. Rekao je da je pokušao da se zaposli.

Sabian Dajci, devetnaestogodišnji konobar iz Krume, na sjeveru Albanije, u dva navrata je 2022. bezuspješno pokušao da dođe do Britanije, navodeći kao glavni motiv siromaštvo i želju da pomogne roditeljima.

Jedan rođak je povezao Dajcija sa drugim Albancem sa juga zemlje, koji je takođe želio da emigrira, kako bi mogli da prikupe novac potreban za kupovinu broda na sjeveru Francuske kojim će preći.

U prvom pokušaju, stigao je samo do Srbije, gdje ga je policija vratila. Drugi put, francuska policija ga je privela kod Dankerka svega nekoliko sati prije nego što je trebalo da isplovi.

Za razliku od drugih, Dajci je kazao da ne planira da ponovo pokuša. "Ovi pokušaji su me koštali preko 2.700 eura", kazao je on za BIRN.

Uprkos primamljivosti, priliv migranata iz Albanije u Britaniju je opao, kazao je Edval Zoto, regionalni menadžer projekta Perspektiva te reja u Kukesu koji istražuje i bavi se korijenom uzroka emigracije.

"Jedan od faktora su izmjene zakona u Britaniji kojima je emigrantima otežano da dobiju zaštitu azila", kazao je Zoto. "Što više imigranata vraćaju, to obeshrabruje ostale."

"Svi znaju"

Novinar iz Brisela Augustin Palokaj, koji je porijeklom sa Kosova, kazao je da se mreža krijumčara sastoji od Albanaca koji iskorištavaju svoje mlade sunarodnike za ilegalne aktivnosti u Britaniji.

Dio novca koji krijumčari zarade troši se u Albaniji, što im prema riječima pojedinih analitičara praktično kupuje imunitet od krivičnog gonjenja.

"Svi u gradu znaju ko su krijumčari", kazao je jedan policajac iz Kukesa koji je želio da ostane anoniman.

Međutim, Gani Zeneli, šef Direkcije za granice i migraciju za region Kukesa, kazao je da su vlasti postrožile granične kontrole i preduzele mjere kako bi suzbile ilegalnu imigraciju u Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Naročita pažnja se posvećuje maloljetnim Albancima koji tvrde da su im konačna destinacija države poput Italije, Frncuske ili Britanije, naveo je Zaneli u pisanom odgovoru za BIRN.

"Te mjere uključuju podrobnu provjeru svih pratećih dokumenata za albanske državljane koji putuju u Šengensku zonu", naveo je Zaneli.

On je kazao da je u 2023, "nakon tih provjera vraćeno oko 186 putnika, uključujući deset maloljetnika."

Istakao je da albanski policajci imaju redovne sastanke sa kontakt službenicima u britanskoj ambasadi u Tirani.

Prazne škole

Migracija ima razorne posljedice na mjesta poput regona Kukes na sjeveru Albanije. U gradu Kukesu je 2015. godine bilo 2 475 učenika srednjih škola a ove godine ih je 1.543.

Jilber Ciku, statističar u Kancelariji za obrazovanje u Kukesu, kazao je da je 1 676 učenika počelo školsku godinu 2022/2023. ali da ih je do kraja bilo 1 498, što je manje za 176.

"Napustili su školovanje i otišli", kazao je on.

Talas 2022. je bio dramatičan, kazao je Besim Dani, direktor jedine srednje škole u Krumi. „Oko 40 učenika je napustilo prvi ili drugi razred i otišlo“, kazao je on. Među njima su bili i oni sa dobrim i oni sa lošim ocjenama.

"Vjerujem da je makar njih 15 koji su otišli moglo postati inženjeri, ljekari, ekonomisti ili pravnici, koji su mogli pomoći i sebi i zemlji", kazao je Dani. "Međutim, sada rade neke bijedne poslove u Britaniji."

Špetim, iz Kukesa, završio je radeći danonoćno u kući trave u Britaniji, a da mjesecima nije vidio sunce. Na kraju se vratio kući sa 6.000 funti.

"Ukoliko se umorite i zanemarite kontinuiranu njegu biljke, veći dio proizvoda može nestati", kazao je on. Dešava se i da robu ukradu rivali.

Ubijediti ljude da ne idu je sve teže, kazao je Dani. "Društvo je generalno podijeljeno - više od polovine ljudi govori mladima da idu."

Izmir Muja, direktor Štiken srednje škole, kazao je da su djeca više fokusirana na odlazak u Britaniju nego na ostvarivanje karijere. "Društvene mreže pokušavaju da im prikažu život koji je daleko od istine", kazao je Muja za BIRN. "Prikazuju im njihove vršnjake kako poziraju pored luksuznih automobila i teško da im mi možemo objasniti da je stvarnost drugačija."

Mladi Albanci imigraciju u Britaniji vide kao prvi ključni korak ka boljem društvenom statusu, kazao je Lavdrim Šehu, građanski aktivista u Kukesu.

"Postoji obrazac mladih ljudi koji postižu uspjeh putem ilegalnih sredstava u inostranstvu, zarađujući novac i pretvarajući se u uzor za narednog mladića koji ima malo izgleda da uspije na normalan način", kazao je Šehu za BIRN.

Takav uzor je prihvatljiv i roditeljima, kazao je on. "Roditelji i lideri zajednice često ne kritikuju takvu vrstu snova, ne zauzimaju stav već se prećutno slažu sa onim što pojedina djeca rade", kazao je Šehu. "To je veoma zabrinjavajuće."

Cahani je kazao da je ilegalni dolazak često tek početak ilegalnosti.

"Krijumčari nijesu samo krijumčari, oni su takođe prvi kontakt za kriminalne mreže", kazao je on. "Oni mogu da vide ko je među imigrantima u stanju veće potrebe i koga je lakše ubijediti da rizikuje. Oni kažu, mi ćemo vam pomoći, a pod tim podrazumijevaju kuće trave."

Mladi Albanci bez mreže socijalne zaštite i često sa ograničenim znanjem engleskog jezika "lak su plijen za organizovani kriminal".