Turski ekolozi spasavaju šumu od rudarske kompanije
Dok kompanija povezana sa vladom sječe šumu kako bi na jugozapadu Turske izgradila kompleks za iskopavanje uglja, aktivisti za zaštitu životne sredine postavili su šatorski kompleks i suprotstavljaju se naoružanim bezbjednosnim snagama u pokušaju da zaustave uništavanje.
"Kada bismo uspjeli da spasimo samo jedno drvo, to bi za nas bio uspjeh", kaže Selma Sen.
Sen je pedesetosmogodišnja državna službenica u penziji koja je došla iz grada Izmira da bi podržala stanovnike Ikizkoja u turskoj pokrajini Mugla u njihovoj kampanji protiv sječe Akbelen šume zbog izgradnje rudnika uglja.
Prema Šumarskom udruženju Turske do sada je u Ikizenderu, selu koje se nalazi na oko 50 kilometara od egejskog odmarališta Bodrum, posječeno 65.000 potpuno zdravih stabala.
Šuma se krči zbog novog kompleksa za iskopavanje uglja koji gradi kompanija "YK Energy", koja je dio "Limak" holdinga, poslovnog carstva sa bliskim vezama sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i vladajućom Partijom pravde i razvoja (AKP).
Turske bzbjednosne snage su na toj lokaciji od početka protesta prošle nedjelje privele više od 40 aktivista za zaštitu životne sredine. Zbog rasta tenzija izbili su i sukobi sa policijom.
Uprkos stalnom prisustvu naoružanih policajaca iz Žandarmerije, bezbjednosne organizacije u vojnom stilu, kao i policijskih snaga, demonstranti su postavili šatorski kamp i odbijaju da odu.
"Na putu dovde, nekoliko puta nas je zaustavljala policija. U šest ujutru, dok su svi još bili u šatorima, došli su pripadnici Žandarmerije i rekli nam da idemo. Opkolili su nas i nijesu nam dozvolili da mrdnemo", kazala je Sen.
"Kao iz inata, odsjekli su obližnje drveće. Koristili su gas i vodu kako bi rastjerali demonstrante, a nekim našim prijateljima su polomljeni prsti", dodala je ona.
Uništavanje za profit
Zaštitnici životne sredine tvrde da se priroda uništava radi privatnog profita i da se moguće posljedice zanemaruju.
"Ne bi smjeli da uništavaju prirodu samo da bi nekolicina kapitalista zaradila novac", kazala je Sen.
Deniz Gumusel, inženjerka ekologije i ekspertkinja za klimatske i politike životne sredine, koja je tokom sukoba uhapšena i zabranjen joj je ulazak u tu oblast, tvrdi da je 60 odsto šume već posječeno.
Gumusel je kazala da demonstranti zahtijevaju prekid sječe drveća i da teren zakonski bude označen kao šuma kako bi se spriječilo da druge kompanije tamo grade komplekse kao i dalje uništavanje životne sredine.
"Šuma Akbelen ima ključnu ulogu kao područje za prikupljanje vode u regionu i njeno pretvaranje u rudarsku lokaciju ugrozilo bi trećinu snabdijevanja vodom Bodruma", rekla je Gumusel za BIRN, ističući domino efekte deforestacije na okolno egejsko područje i na Bodrum, jednu od najpopularnijih ljetnjih destinacija u Turskoj.
Ona dodaje da ne bi bilo ugroženo samo snabdijevanje vodom.
"U okoliniji Ikizkoja ima 3000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ta zemlja je izložena riziku od prašine iz rudarske lokacije ukoliko Akbelen šuma bude uništena. To bi ovu oblast učinilo nenaseljivom, a zemljište ne bi bilo obradivo", kazala je ona.
Gumusel je takođe istakla da ukoliko šuma bude uništena, divlji veprovi, lisice, ježevi i ugrožene ptičje vrste izgubile bi svoje stanište za život.
"Akbelen ima svoj ekosistem, i njeno uništavanje bi dovelo do značajnog gubitka biodiverziteta", kazala je ona. Više od 200 biljnih vrsta i preko 30 vrsta sisara naseljava šumu.
Nakon kritika zbog ove teme, Ebru Ozdemir, predsjedavajuća "Limak" holdinga, u ponedjeljak je smjenjena iz odbora turskog ogranka Svjetske fondacije za prirodu.
Mještani očajni
Nekoliko opozicionih političara, uključujući i lidera glavne opozicione grupe Kemala Kilidždaroglua, posjetili su lokaciju kako bi izrazili solidarnost sa mještanima i zaštiticima životne sredine.
Međutim, zahtjevi su do sada ignorisani a saveznici turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, poput Devleta Bahčelija iz Partije nacionalističkog pokreta, optužuju demonstrante za subverzije.
"Opozicione partije hvataju prečice tako što izazivaju haos na ulicama, organizuju provokativne društvene događaje (poput protesta), stvarajući klimu konflikta kako bi ostvarili rezultat koji nijesu mogli na izborima, i stoga ne vide ništa loše u učešću u provokativnim aktivnostima", kazao je u obraćanju parlamentu Bahčeli, glavni politički saveznik turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Bahčeli je izjednačio proteste sa protestima u Gezi parku 2013, prvim velikim uličnim revoltom protiv političkih islamističkih politika predsjednika Erdogana koji su počeli zbog nezadovljstva u vezi sa gradskim parkom u Istanbulu.
"Kao što se i u Gezi parku nije radilo o drveću, sigurno je da se ne radi o drveću ni u Akbelenu", kazao je Bahčeli.
Međutim, za mještane, to je stvar degradacije životne sredine u njihovoj četvrti i potencijalno katastrofanih posljedica rudarskog kompleksa.
Ilkaj Demir, koja živi u Akbelen četvrti u selu Ikizkoj, kazala je da oni čine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječili da kompanija sječe šumu, ali da su njihovi napori uzaludni.
"Molila sam ih da ne sjeku drveće, ali nijesam mogla da učinim ništa", kazala je Demirova za BIRN.
"Sve što imam uzgajam iz zemlje - naše maslinike, smokve, vinograde i kruške, sve će nestati. Moji voljeni maslinjaci, o kojima se staram kao da su mi djeca, nestaće", požalila se.
Seljani kažu da ne znaju šta će da rade nakon devastacije sredine u kojoj žive.
"Ne znamo gdje ćemo otići, nijesmo prodali naše domove. Ne želim ugalj. Bićemo primorani da prodamo sve naše životinje. Sada su zauzeli šumu, nakon što posijeku šumu i nas će izbaciti", kazala je Demirova.
"Ako se nađem u teškoj situaciji, čak i ako prodam sve i kupim kuću u gradu, kako ću odgajati djecu, kako ću obezbijediti budućnost?", upitala je ona.