U Crnoj Gori bi do 2027. godine trebalo da bude omogućeno korišćenje novčanika digitalnog identiteta, koji će građanima omogućiti povezanost sa digitalnim uslugama javne uprave i prekograničnu upotrebu elektronskih usluga. To je predviđeno Reformskom agendom 2024-2027, koja je dio Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Savjet Evrope usvojio je 26. marta pravni okvir za digitalni identitet (eID), a očekuje se da prvi "eID novčanici" budu u upotrebi naredne godine u nekim od članica EU.

Iz EU su objasnili da će novčanike za digitalne identitete (pravnom ili fizičkom licu) izdavati države članice u obliku aplikacije koja će se nalaziti na mobilnim telefonima, omogućavajući svakom građaninu da se digitalno identifikuje, kao i da čuva i upravlja podacima poput vozačke dozvole, zdravstvene knjižice, bankovnog računa, osiguranja, računa, i drugih ličnih podataka.

Reformskom agendom Crne Gore predviđeno je da Ministarstvo javne uprave do kraja 2025. godine pripremi novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskim uslugama povjerenja, koji će biti usklađen sa odlukom EU o digitalnom identitetu. Iz Vlade planiraju da do kraja 2027. godine nacionalni novčanik digitalnog identiteta bude kompatibilan sa evropskim, a za realizaciju projekta biće zaduženo Ministarstvo javne uprave.

Plan Vlade je da prethodno potpiše Sporazum o međusobnom priznavanju elektronskih usluga povjerenja sa državama Zapadnog Balkana.

"Najvažnije benefite implementacije Sporazuma osjetiće građani i privreda zemalja Zapadnog Balkana kroz ubrzanje procesa digitalizacije, stvaranje preduslova za implementaciju prekograničnih elektronskih usluga, eliminisanje prepreka u poslovanju, te omogućavanje korišćenja i jednakog pravnog dejstva kvalifikovanih elektronskih usluga povjerenja bez ograničenja", navodi se u dokumentu.

U Vladinoj reformskoj agendi se objašnjava da elektronski potpis ima jednako pravno dejstvo kao svojeručni potpis, te da stoga besplatno izdavanje elektronskih sertifikata za građane i jeftinije izdavanje sertifikata za privredu predstavlja značajan potencijal za unapređenje upotrebe elektronskih usluga u Crnoj Gori.

"Javna uprava mora da ponudi atraktivne i najčešće korišćene usluge građanima i privredi u elektronskom obliku. Nije ohrabrujuće što je, recimo, od novembra 2009. do decembra 2020. godine Ministarstvo javne uprave izdalo 712 elektronskih sertifikata organima državne uprave, od kojih je samo 421 aktiviran", navodi se u dokumentu.

Reformska agenda, koju je Vlada usvojila 26. septembra, sadrži 32 indikativne prioritetne reformske mjere u okviru četiri prioritetna sektora, koja su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog ekonomskog rasta, unapređenje poslovnog okruženja, vladavine prava i poboljšanja kvaliteta života.

EK je prošlog novembra usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan kako bi ubrzala proces proširenja, predlažući novi fond za reforme i rast za region vrijedan šest milijardi eura. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega su 110 miliona eura bespovratna sredstva, dok 273,5 miliona eura čine povoljni krediti. Od ukupnog iznosa, EK će sedam odsto dodijeliti na početku sprovođenja Plana rasta, dok će ostatak biti isplaćivan svakih šest mjeseci, u zavisnosti od realizacije planiranih reformi.