Migracija stanovništva ugrožava maslinarstvo u Albaniji

Albanija bi mogla da iskoristi sve veću potražnju za maslinovim uljem, ali loši putevi i nedostatak radne snage tokom sezone berbe koče uzgajivače maslina
Nakon 27 godina rada u inostranstvu, Teodhori Belo se 2021. godine vratio u rodnu Albaniju i teško zarađenu ušteđevinu uložio u plantažu maslina u podnožju planine Špirag, u blizini Berata, kao i u mlin za proizvodnju ulja u selu Gjeroven.
Kaže da je povjerovao obećanjima države o izgradnji novog puta kojim bi lakše doveo radnu snagu potrebnu tokom berbe maslina.
"Vratio sam se kući i investirao, vjerujući da će vlada prije ili kasnije uspjeti da asfaltira pu", rekao je Belo za BIRN. "Obećavaju to već godinama".
Neizgrađeni putevi nijesu jedini problem u ruralnim područjima; zbog iseljavanja stanovnika, uzgajivači maslina teško pronalaze berače.
Iako izvozi masline u Španiju i Italiju, Belo kaže da njegov posao ne bi opstao bez pomoći supruge i ćerke.
"Često nam zet priskoči u pomoć", rekao je Belo. "Ako ne platite dnevnicu od 30 eura, teško ćete naći radnike".
Berače je teško pronaći
Sa mediteranskom klimom, Albanija ima oko 10 miliona stabala maslina koja rastu na brdovitom terenu, uglavnom duž morske obale. Oko dva miliona stabala nalazi se u unutrašnjosti, u okrugu Berat, gdje su masline, grožđe i drugo voće ključni dio lokalne ekonomije.
Svako stablo masline može proizvesti do 70 kilograma ploda godišnje; za litar ulja potrebno je od pet do 10 kilograma maslina. Proizvodnja maslina u Albaniji uglavnom je porodični posao, zbog čega nema preciznih podataka o prinosima ili zaradi.
Cijena maslinovog ulja u Evropi raste, što izvoz čini unosnim, ali strogi propisi EU o kvalitetu otežavaju malim porodičnim biznisima plasiranje proizvoda na evropsko tržište.
Za razliku od drugih dijelova zemlje, gdje su neki maslinjaci napušteni zbog iseljavanja stanovnika, plantaže u okolini Berata održavaju stariji farmeri, koji većinu poslova obavljaju ručno zbog nepristupačnog terena.
Problemi nastaju u vrijeme berbe. Masline moraju biti ubrane u roku od nekoliko dana, prije nego što previše sazriju. Ako se uberu prerano, daju manje ulja; ako prekasno, kvalitet ulja je lošiji.
Pronaći dovoljan broj berača u pravo vrijeme postalo je gotovo nemoguće. Stopa emigracije dovela je do pada broja stanovnika Albanije sa 2,8 miliona u 2011. na 2,4 miliona u 2023. Ruralna područja su najviše pogođena.
Šezdesetdevetogodišnji Isteak Molitaj iz sela Molište kaže da je morao da pozove sina da se vrati kući sa grčkog ostrva Krit.
"Molio sam ga da dođe da pomogne", rekao je Molitaj za BIRN. "Radi tamo, njegova porodica živi u Grčkoj, ali morao sam ga pozvati jer bi masline ostale neobrane. Ovdje više nema mladih; svi su već otišli".
Kao u srednjem vijeku
Maslinovo ulje postiže relativno visoku cijenu, pa su vlasti, još od vremena komunizma, redovno pozivale Albance da sade nova stabla maslina.
U selu Gjeroven, Zamira Merkaj (41) posjeduje oko 1.000 stabala maslina i završila je berbu krajem sezone, koja obično traje od kraja oktobra do početka decembra.
"Moj muž radi tri mjeseca ovdje i tri mjeseca u Grčkoj", kazala je Merkaj za BIRN. "Kada tamo ima više posla, ja moram sama da se brinem o maslinjacima, inače ne bismo mogli da preživimo".
Merkaj navodi i da se brine o plantažama svojih komšija koji su emigrirali u Italiju.
Molitaj iz sela Molište rekao je da je posadio 600 stabala maslina.
"Svake godine dodajem još stabala, ulažući novac koji moj sin donosi iz Grčke, gdje radi kao migrant", rekao je.
Ipak, i dalje nema asfaltiran put do plantaže.
"Moramo da koristimo mazge, kao u srednjem vijeku", rekao je Molitaj. "Alternativa je da platimo terensko vozilo da masline preveze do mlina, ali to košta".