Zbog rupa u sistemu lakše do dozvole za oružje

Zbog rupa u sistemu lakše do dozvole za oružje

Ilustracija. Foto: Freepik
Ilustracija. Foto: Freepik
08.02.2025

U Crnoj Gori olakšano legalno posjedovanje i nošenje oružja zbog korupcije i nedovoljne kontrole sistema za izdavanje potrebnih dozvola

U Crnoj Gori je olakšano legalno posjedovanje i nošenje oružja zbog nedovoljne kontrole sistema za izdavanje potrebnih dozvola, tvrde sagovornici BIRN-a.

Premijer Milojko Spajić najavio je da će do kraja godine svi građani koji legalno posjeduju oružje morati da prođu stroge psihološke i bezbjednosne provjere kako bi produžili dozvolu. Ova najava uslijedila je dva dana nakon što je Cetinjanin Aco Martinović u tom gradu ubio 12 osoba, ranio četvoro, a potom počinio samoubistvo tokom policijske potjere.

Prema zvaničnim podacima Uprave policije, Martinović je 2022. godine privođen zbog nelegalnog držanja oružja, nakon što su u njegovoj kući pronađene dvije vazdušne puške, 43 metka različitog kalibra, improvizovana eksplozivna naprava velike razorne moći i set za čišćenje vatrenog oružja.

Martinović je zbog toga prvostepeno osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, ali presuda nije postala pravosnažna zbog žalbe Višem sudu. Prema podacima policije, on je 2005. godine bio osuđen uslovno zbog nasilničkog ponašanja.

Bivši ministar unutrašnjih poslova i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Filip Adžić, tvrdi da su nakon smjene vlasti 2020. godine internim istragama otkriveni brojni propusti u sistemu izdavanja dozvola za posjedovanje i nošenje oružja.

Adžić, koji je bio na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova od aprila 2022. do oktobra 2023. godine, naveo je da su istragama otkriveni slučajevi brzog izdavanja dozvola bez potrebne dokumentacije i provjera kaznene evidencije.

"Pojačanim nadzorom otkriveni su brojni slučajevi izdavanja oružnih listova za jedan dan, bez potpune dokumentacije, terenskih provjera i provjera kaznene evidencije. Pojedinci su dobijali dozvole iako su prolazili kroz kaznenu evidenciju. Bez plaćenih taksi i uz brojne nepravilnosti", rekao je Adžić za BIRN.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Crnoj Gori je registrovano 69.593 vlasnika oružja, od čega su 69.230 fizička a 363 pravna lica. U poređenju sa zvaničnim podacima sa popisa stanovništva iz decembra 2024. godine to praktično znači da je svaki deseti građanin Crne Gore naoružan.

Iz MUP-a navode da građani posjeduju oružje zbog lične bezbjednosti, lova ili sportskog streljaštva.

Adžić tvrdi da su u njegovom mandatu pojačane kontrole izdavanja dozvola za držanej oružja, ali i da su izostajale ključne provjere poput onih iz kaznene evidencije kao i terenske inspekcije.

"Utvrđeno je da se neki predmeti vezani za izdavanje isprava o oružju nisu čuvali niti arhivirali na način propisan Uputstvom o kancelarijskom poslovanju, zbog čega se određeni broj predmeta nije mogao pronaći", dodao je Adžić.

I iz MUP-a su potvrdili da su u posljednje dvije godine utvrđene brojne nepravilnosti u izdavanju dozvola za posjedovanje i nošenje oružja. Upozorili su da je značajan broj dozvola izdat suprotno Zakonu o oružju, navodeći da su službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije i ekonomskog kriminala podnijeli šest krivičnih prijava protiv bivših rukovodilaca i službenika MUP-a, zbog sumnje da su počinili osam krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja.

"Prijavljeni su izdavali odobrenja za nabavku oružja licima prepoznatim kao operativno interesantna ili članovima organizovanih kriminalnih grupa, suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju", kazali su iz MUP-a za BIRN.

Poslanik građanskog pokreta URA, Filip Adžić. Foto: Skupština Crne Gore
Poslanik građanskog pokreta URA, Filip Adžić. Foto: Skupština Crne Gore

Zakon precizan, ali se ne poštuje

Prema Zakonu o oružju Ministarstvo unutrašnjih poslova može izdari odobrenja za nabavku i nošenje oružja punoljetnoj osobi koja nije pravosnažno osuđena za krivična djela sa elementima nasilja ili ugrožavanja opšte bezbjednosti. Podnosilac zahtjeva mora imati i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, kako bi mogao da posjeduje oružje.

Izmjenama Zakona o krivičnom postupku iz decembra 2023. godine uvedene su strože kazne za nedozvoljeno posjedovanje i nošenje oružja. Posjedovanje bez dozvole sada se kažnjava zatvorom od tri mjeseca do tri godine, dok je za nošenje bez dozvole predviđena kazna od jedne do pet godina.

Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, Velimir Rakočević, ističe da je zakon jasan, ali da se njegova primjena često zanemaruje.

"Zakonski okvir jasno propisuje ko može biti vlasnik oružja i pod kojim uslovima se dozvola izdaje. Međutim, provjere su često površne, što omogućava da oružje dospije u ruke osoba koje ne ispunjavaju zakonske uslove", rekao je Rakočević za BIRN.

Nakon tragedije na Cetinju, Vijeće za nacionalnu bezbijednost najavilo je da će do kraja februara biti pripremljene izmjene Zakona o oružju kojima će se, između ostalog, podići starosna granica za podnošenje zahtjeva za oružje i smanjiti period važenja oružnih listova. Najavljeno je i da će do januara 2026. godine biti uspostavljena revizija bezbjednosnih i psiholoških provjera vlasnika oružja.

Zbog tragedije na Cetinju u nedjelju su organizovani protesti na kojima je, između ostalog,  zahtijevano uvođenje moratorijuma na izdavanje dozvola za oružje do donošenja novog zakona.

Evropska Komisija (EK) je u izvještaju o napretku za 2024. pozvala crnogorske vlasti da dodatno usklade zakonodavstvo sa evropskim i međunarodnim standardima.

"Crna Gora treba da poveća napore na podizanju svijesti o opasnosti i rizicima u vezi sa zloupotrebom, nedozvoljenim posjedovanjem i prometom vatrenog oružja. Mjere za smanjenje nelegalnog oružja kroz legalizaciju, dobrovoljnu predaju, deaktiviranje i uništavanje treba sprovesti u skladu sa akcionim planom EU", navodi se u izvještaju EK.

Policijski uviđaj nakon ubistva na Cetinju. Foto: EPA-EFE/STRINGER
Policijski uviđaj nakon ubistva na Cetinju. Foto: EPA-EFE/STRINGER

Kod privatnika lakše do ljekarskog uvjerenja

Iako su Zakonom o oružju precizirane procedure za izdavanje oružnih listova, sagovornici BIRN-a upozoravaju na nedovoljnu kontrolu ustanova koje izdaju uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti vlasnika oružja. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti jedan je od obaveznih dokumenata za dobijanje dozvole, a izdaje ga zdravstvena ustanova određena u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti.

Iako uvjerenje važi pet godina, zakon obavezuje zdravstvene ustanove da obavijeste MUP u slučaju promjene zdravstvenog stanja osobe kojoj su izdale uvjerenje. Međutim, Zakon o oružju ne obavezuje Ministarstvo zdravlja da provjerava rad privatnih zdravstvenih ustanova koje izdaju ljekarska uvjerenja za nošenje oružja.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nisu odgovorili na pitanje BIRN-a da li je bilo slučajeva oduzimanja dozvola zbog promjene zdravstvenog stanja vlasnika oružja.

Velimir Rakočević upozorava da u sistemu izdavanja zdravstvenih uvjerenja postoji prostor za manipulacije.

"Nedavno sam u neformalnom razgovoru dobio potvrdu o praksi kod nas kada je riječ o dobijanju odobrenja za nabavku oružja. Jedna osoba je bezuspješno tražila ljekarsko uvjerenje u državnoj zdravstvenoj ustanovi, ali je nakon višestrukog odbijanja otišla u susjedni grad, gdje je u vrlo kratkom roku dobila uvjerenje u privatnoj zdravstvenoj ustanovi", tvrdi Rakočević.

Dozvolu za posjedovanje lovačkog oružja imao je i Vuk Borilović, koji je u avgustu 2022. godine u cetinjskom naselju Medovina ubio 10 sugrađana, uključujući dvoje djece.

Porodice stradalih u Medovini zatražile su pojačanu kontrolu zdravstvenih ustanova koje izdaju uvjerenja vlasnicima oružja, navodeći da je Boriloviću jedna privatna zdravstvena ustanova izdala uvjerenje potrebno za dobijanje dozvole za oružje.

Iz MUP-a su najavili da će izmjenama Zakona o oružju posebna pažnja biti posvećena postupku izdavanja ljekarskih uvjerenja.

"Načelno je dogovoreno da će MUP raditi sa Ministarstvom zdravlja na izradi Pravilnika koji će propisati uslove koje zdravstvena ustanova mora ispuniti za izdavanje uvjerenja. Ovo uključuje procjenu zdravstvene sposobnosti za držanje oružja, način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis bolesti i stanja koja predstavljaju smetnju za izdavanje dozvola, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije, sadržaj uvjerenja, kao i obavezno izvještavanje o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja", saopšteno je iz MUP-a.

Premijer Milojko Spajić najavio je kontrolu osoba sa mentalnim oboljenjima koje policija evidentira za krivična djela nošenja oružja i nasilničkog ponašanja, kao i kontrolu lovačkih društava i ukidanje privatnih sportsko-streljačkih organizacija.

"Lovačka društva će proći provjere i moraće obnoviti sve dozvole uz najstrože kriterijume. Isto važi i za sportsko-streljačke organizacije, kojih ima previše, a koje se često koriste za regrutovanje članova organizovanih kriminalnih grupa", izjavio je Spajić.

Prema zvaničnoj evidenciji, u Crnoj Gori trenutno postoji 11 klubova praktičnog streljaštva, od čega su tri registrovana u Baru, dva u Podgorici i po jedan u Nikšiću, Pljevljima, Herceg Novom, Danilovgradu, Budvi i Žabljaku.

Zakon o oružju omogućava organizovanje sportsko-rekreativnog gađanja na civilnim strelištima pravnim licima ili preduzetnicima koji za to imaju odobrenje MUP-a. Oni moraju posjedovati civilno strelište, prostor za bezbjedan smještaj oružja i municije, kao i stručno lice osposobljeno za obučavanje korisnika u bezbjednoj upotrebi oružja.

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbijednost u Podgorici. Foto: Vlada Crne Gore
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbijednost u Podgorici. Foto: Vlada Crne Gore

Nelegalno oružje i dalje problem

Prema podacima Small Arms Survey, građani Crne Gore posjeduju između 40.000 i 80.000 komada nelegalnog oružja. Vršilac dužnosti direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, izjavio je da je prošle godine oduzeto 1.100 komada vatrenog oružja, što je tri puta više nego 2023. godine.

Uprava policije od 2015. sprovodi akciju "Poštuj život, vrati oružje", koja mogućava građanima da dobrovoljno i bez pravnih posljedica predaju policiji vatreno oružje, bez obzira da li ga posjeduju legalno ili bez dozvole. Prema podacima Uprave policije iz juna prošle godine, građani su do sada dobrovoljno vratili oko tri hiljade komada vatrenog oružja i više od 60.000 komada municije različitog kalibra.

Nakon tragedije na Cetinju 1.janura, građani su za nepuna tri dana dobrovoljno vratili 19 pištolja, 14 pušaka, 496 komada municije, kao i više djelova od oružja.

Premijer Spajić najavio je da će kampanja biti oročena na dva mjeseca, nakon čega će kazne za posjedovanje nelegalnog oružja biti znatno pooštrene.

"Ko ne vrati nelegalno oružje u predviđenom roku, suočiće se s drakonskim kaznama", poručio je Spajić.

Markov i Mašanov zakon još na čekanju

Porodice stradalih na Cetinju pokrenule su inicijativu za usvajanje tzv. Markovog i Mašanovog zakona, koji predviđa strože uslove za izdavanje dozvola i efikasnije procedure za oduzimanje oružja. Peticijom se, između ostalog, traže stroži uslovi za izdavanje dozvola za posjedovanje oružja i psihološka posmatranja prilikom izdavanja ljekarskih uvjerenja. Zahtjeva se i uvođenje jednostavnijih i efikasnijih procedura za oduzimanje oružja.

Jedna od inicijatorki e-peticije, Maja Ljiljanić Popović, kazala je BIRN-u da im je prošle godine ponuđeno da sa predstavnicima MUP-a i Ministarstva zdravlja zajedno rade na izmjenama Zakona o oružju. Ona je kazala i da je prva verzija zakona, koju su uradili sa MUP-om, lovačkim društvima i sportsko-streljačkim organizacijama, završena u oktobru 2023. godine kao i da je nacrt zakona dostavljen Ministarstvu zdravlja, koje treba da uvrsti svoje sugestije. Ljiljanić-Popović tvrdi da od tada nemaju informaciju šta sa dešava sa nacrtom zakona.

Istovremeno u Vladinoj Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2024) navodi se da je tokom 2023. godine procesuirano više od 260 osoba zbog posjedovanja ilegalnog oružja, a zaplijenjeno oko 140 komada oružja. U prvom kvartalu 2024, procesurano je 50 osoba i oduzeta 34 komada oružja.

U izvještaju se navodi i da je Crna Gora tranzitna zemlja za krijumčarenje oružja, kao i da organizovane kriminalne grupe najčešće krijumčare pištolje, automatsko oružje i eksplozivne naprave ručne izrade.

"I pored činjenice da organi obavještajno-bezbjednosnog sektora ulažu dodatne napore u cilju smanjenja količine vatrenog oružja u ilegalnom posjedu, članovi kriminalnih grupa i operativno interesantna lica i dalje mogu bez značajnijih prepreka doći u posjed vatrenog oružja. I dalje se registruju pojedinačni slučajevi konvertovanja gasnih (startnih) pištolja, koji su dostupni u slobodnoj prodaji, a koji nakon prepravke dobijaju svojstvo vatrenog oružja i kao takvi mogu poslužiti za izvršenje krivičnih djela", navodi se u izvještaju.

Off