Bez zakona, raste opasnost od kripto prevara

Bez zakona, raste opasnost od kripto prevara

Ilustracija. Foto: EPA-EFE/PABLO GIANINAZZI
Ilustracija. Foto: EPA-EFE/PABLO GIANINAZZI
07.02.2025

Crna Gora još čeka na usvajanje zakona o digitalnoj imovini, dok nadležni ćute o mogućim kripto prevarama.

Mogućnost prevara u vezi sa trgovinom kriptovalutama u Crnoj Gori povećana je jer Vlada još nije predložila zakone koji bi regulisali oblast digitalne imovine, smatraju sagovornici BIRN-a.

Crna Gora još uvijek nema zakon koji reguliše oblast digitalne imovine. Vlada je još 2020. godine najavila izradu Zakona o kriptovalutama, ali on do danas nije predložen.

Kriptovalute su digitalni oblici novca koji u realnom svijetu nemaju fizički oblik poput novčanica ili kovanica. Prema podacima privatnih kompanija koje procjenjuju broj vlasnika kriptovaluta širom svijeta, poput servisa za kripto transakcije Triple-A, u Crnoj Gori je prošle godine bilo oko 7.200 vlasnika kriptovaluta, što čini 1,1 odsto populacije.

Analitičar kriptovaluta Novak Svrkota smatra da bi donošenje zakona pozitivno uticalo na širenje svijesti o digitalnoj imovini i njenu destigmatizaciju. Svrkota je bivši saradnik u Vladinom Direktoratu za blockchain i kriptovalute.

"Postoji opravdan razlog za zabrinutost zbog pseudoanonimnosti koju pružaju kriptovalute. Mnogo je teže ući u trag gdje je taj novac završio. Ipak, i druge tehnologije se koriste za finansijske prevare, pa ih niko ne stigmatizuje kao kriptovalute", kazao je Svrkota za BIRN.

"Osim usvajanja zakona, ključna je edukacija ljudi koji učestvuju na tom tržištu", dodao je.

Nakon što je u decembru 2020. godine postao ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića, aktuelni premijer Milojko Spajić najavio je niz regulativa koje bi Crnu Goru pretvorile u “kripto raj”. Ministarstvo finansija je u aprilu 2022. godine formiralo Direktorat za blockchain i kriptovalute, koji je trebao da reguliše kripto tržište u Crnoj Gori, ali je ovo vladino tijelo raspušteno nakon smjene Krivokapićeve vlade.

Tema Zakona o kriptovalutama ponovo je postala aktuelna nakon što je u oktobru 2023. godine Spajić izabran za premijera. U svom ekspozeu obećao je da će Crnu Goru pozicionirati kao prepoznatljivu destinaciju za razvoj blockchain tehnologije. U septembru prošle godine, iz Ministarstva finansija saopšteno je da, u saradnji sa Centralnom bankom i Komisijom za tržište kapitala, rade na zakonu koji bi regulisao oblast digitalne imovine.

Iako Crna Gora spada među zemlje s relativno niskim procentom vlasnika kriptovaluta, digitalni novac se ovdje koristi za kupovinu nekretnina, automobila i jahti.

Premijer Milojko Spajić (D), Vitalij Butrerin (C) i bivši premijer Dritan Abazović (L) kripto konferencije u Luštici. Foto: Vlada Crne Gore
Premijer Milojko Spajić (D), Vitalik Buterin (C) i bivši premijer Dritan Abazović (L) na konferenciji u Luštici. Foto: Vlada Crne Gore

Kripto konferencije i neprijavljeni kriptomati

U cilju promocije Crne Gore na tržištu kriptovaluta, Vlada Zdravka Krivokapića dodijelila je u aprilu 2022. godine crnogorsko državljanstvo Vitaliku Buterinu, jednom od osnivača kompanije Ethereum blockchain, koji u kripto krugovima ima status gurua. Iz Vlade su tada saopštili da će Buterin pomoći daljoj promociji Crne Gore i ukupnom razvoju kripto industrije u državi.

U maju 2023. godine Crna Gora bila je domaćin kripto konferencije u Luštici, na kojoj su prisustvovali Buterin, Milojko Spajić i tadašnji premijer Dritan Abazović. Centralna banka Crne Gore je u aprilu iste godine dogovorila saradnju s provajderom kripto i blockchain rješenja, kompanijom Ripple, najavljujući pokretanje prve digitalne valute u zemlji.

Iako trgovina digitalnom imovinom u Crnoj Gori nije regulisana, u junu 2023. godine u Tivtu je otkriven nezakoniti kriptomat, koji je korisnicima omogućavao zamjenu digitalnih valuta za gotovinu ili druge kriptovalute. Kriptomat je bio povezan sa Džordžom Kotrelom, britanskim državljaninom i bivšim saradnikom populiste i anti-EU političara Najdžela Faraža. Kotrel je ranije priznao krivicu za prevaru putem elektronskih komunikacija u SAD-u u slučaju koji nije bio povezan s njegovim radom u desničarskoj partiji UK Independence Party (UKIP).

Advokat Veselin Radulović tvrdi da, bez zakonske regulative, trgovina digitalnom imovinom otvara prostor za zloupotrebe.

"Problem je što oblast kriptovaluta nije pravno regulisana i za sada je podložna raznim prevarama, a moguće i drugim vrstama kriminala, uključujući i pranje novca. Država bi trebalo ozbiljno da se pozabavi time, prije svega kroz dopunu pravnog okvira, i pokuša da ove stvari uredi. Ako ostane ovako, to će biti dobar signal ljudima koji se bave tom vrstom kriminala da svoje aktivnosti presele u Crnu Goru", kazao je Radulović za BIRN.

Da postoji prostor za zloupotrebe, upozoreno je i prošlogodišnjem izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), u kojem se navodi da Crnoj Gori nedostaje adekvatan nadzor nad kriptovalutama i trgovinom koju omogućavaju blockchain tehnologije. Izvještaj ukazuje na to da finansijski sektor i pravosuđe nemaju kapacitete za otkrivanje nezakonitih finansijskih tokova u oblasti kriptovaluta.

Iz Uprave policije nijesu odgovorili BIRN-u koliko je od 2019. godine u Crnoj Gori bilo prijava zbog prevara i krađa povezanih s prometom kriptovaluta. Takođe, nije odgovoreno ni da li u Upravi policije postoji odjeljenje koje se bavi zloupotrebama u trgovini kriptovalutama.

Crnogorska policija sprovodi uhapšenog osnivača kompanije Terraform Labs, Do Kvona. Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIĆ
Crnogorska policija sprovodi uhapšenog osnivača kompanije Terraform Labs, Do Kvona. Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIĆ

Otmica i hapšenja zbog kriptovaluta

U novembru 2023. godine izvršni direktor međunarodne mjenjačnice za kriptovalute Binance, Čanpang Žao, objavio je da su direktori jednog njihovog klijenta namamljeni na "službeni put" u Crnu Goru, a potom kidnapovani i primorani da "isprazne novčanike". Žao je tada na mreži X saopštio da je mjenjačnica tom prilikom pretrpjela gubitak od oko 12,5 miliona dolara.

Iz Uprave policije nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o tome u kojoj je fazi istraga slučaja kidnapovanja, da li su podnesene krivične prijave protiv počinilaca, kao ni da li su osumnjičeni državljani Crne Gore.

U međuvremenu u Crnoj Gori su uhapšena tri strana državljanina koji su bili na međunarodnim potjernicama zbog prevara s kriptovalutama.

Osnivač kompanije Terraform Labs, Do Kvon (Kwon Do Hyeong), i njegov poslovni partner Čang Jun (Chang Joon) uhapšeni su na podgoričkom aerodromu u martu 2023. godine, kada su, koristeći falsifikovane pasoše, pokušali da odlete za Dubai.

Interpol je u septembru 2023. godine izdao crvenu potjernicu za Do Kvonom zbog uloge u kolapsu kriptovaluta Terra Luna i TerraUSD, vrijednih 40 milijardi dolara, koji se dogodio u maju 2022. godine. Protiv njega su podignute optužnice u Južnoj Koreji, Singapuru i SAD-u, a 31. decembra prošle godine izručen je Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov poslovni partner Čang Jun izručen je Južnoj Koreji u februaru prošle godine.

Crnogorska policija je u avgustu 2023. godine uhapsila poljskog državljanina Romana Zimiana, jednog od vlasnika fonda FutureNet, koji se bavio trgovinom kriptovalutama. Poljska i Južna Koreja raspisale su međunarodne potjernice za Zimianom i njemačkim državljaninom Stephanom Morgensternom, jer su kao vlasnici fonda ulagačima u lažnu kriptovalutu FuturoCoin nanijeli štetu od oko 21 milion dolara.

Zimian je uhapšen u Podgorici, gdje se skrivao pod lažnim identitetom, dok je Morgenstern uhapšen u avgustu 2023. godine na aerodromu u Tirani.

Advokat Veselin Radulović upozorava da ovi slučajevi ukazuju na to da međunarodni kriminalci prepoznaju Crnu Goru kao potencijalno utočište za svoje aktivnosti.

"Hapšenja osoba povezanih sa kripto prevarama trebalo bi da budu ozbiljan signal nadležnim organima da počnu raditi na pravnom okviru koji će detaljnije regulisati ovu oblast. Nisam primijetio da su izvršna i zakonodavna vlast pokazale bilo kakvo interesovanje u tom pravcu", kazao je Radulović.

Da u Crnoj Gori postoji opasnost od kripto prevara, potvrđuje i Vladina procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2024), u kojoj se ukazuje na značajan rast kripto zajednice u zemlji.

"To može dovesti do porasta kriminalnih aktivnosti povezanih s upotrebom kriptovaluta, uključujući krađu kripto novčanika i kripto prevare. Olakšavajući faktor za razvoj kriminalnih aktivnosti u sajber prostoru predstavlja nedovoljna informisanost i informatička pismenost krajnjih korisnika, kao i relativno mali broj specijalizovanih istražitelja."

Ipak, Novak Svrkota smatra da rizik od prevara na kriptotržištu nije veći nego na klasičnim finansijskim tržištima.

"Kriptovalute se koriste za tipove prevara koji postoje odavno u finansijskom sektoru. Čitavo tržište kriptovaluta je finansijski sektor na steroidima, s donekle smanjenom regulacijom. Ipak, strahovi od korišćenja kriptovaluta za prevare ili pranje novca ne bi trebalo da budu veći od onih na klasičnim finansijskim tržištima", kazao je Svrkota.

Off