Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da će Vlada Crne Gore odlučiti o izgradnji terminala za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) i termoelektrane u luci Bar u zavisnosti od rezultata koje pokažu studije i analize uticaja na životnu sredinu. Nakon što je prošlog maja Vlada, koju je vodio Dritan Abazović, najavila izgradnju LNG terminala, predstavnici nevladinih organizacija i građana tražili su da se projekat zaustavi zbog potencijalnog negativnog uticaja na životnu sredinu.

"Ozbiljne studije, sa kredibilnih adresa, koje ovakvom projektu moraju prethoditi, uticaće i na konačno opredjeljenje da li u ovakav projekat ulazimo ili ne", rekao je Mujović za BIRN.

"Ovo je industrija koja se razvija od šezdesetih godina prošlog vijeka, koja trenutno doživljava ekspanziju, i u ovom trenutku gotovo da ne postoje razvijenije zemlje koje nemaju LNG terminal, od čega mnoge u samim gradskim lukama", dodao je on.

U maju prošle godine tadašnji premijer Dritan Abazović je sa predstavnicima konzorcijuma američkih kompanija Enerflex Energy Systems i Wethington Energy Innovation (WEI) potpisao Memorandum o razumijevanju u pogledu pružanja podrške unapređenju energetske infrastrukture u Crnoj Gori.

Tim dokumentom je previđeno da u Baru bude izgrađen terminal, vrijedan između 130 i 250 miliona eura, koji bi se sastojao od istovarnog pristaništa za uvoz tečnog gasa, skladišta i postrojenja za regasifikaciju koja bi gas usmjeravala u kratki cjevovod do obližnje termoelektrane u koju će biti uloženo između 200 i 500 miliona.

Memorandumom je predviđeno da konzorcijum Vladi dostavi studije uticaja na životnu sredinu prije početka izgradnje terminala, kao i da projekat bude u potpunoj saglasnosti sa važećim standardima životne sredine.

Pristanište za istovar bi moglo da primi 25.000 barela na sat, a skladište bi imalo približni kapacitet od 250.000 barela (skoro 40.000 kubnih metara), dok bi elektrana imala maksimalni kapacitet 440 megavata. Tim dokumentom je predviđeno i da radovi počnu do kraja 2025. godine.

Abazović je tada kazao da je LNG terminal strateški interes Crne Gore kao i da je energetska diverzifikacija od suštinskog značaja za razvoj države, dok je ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke istakla da projekat donosi najbolje Crnoj Gori u dijelu tehnologije, opreme, znanja i vještina.

Na sastanku ministara spoljnih poslova u okviru Berlinskog procesa u Tirani evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je prošlog oktobra kazao da je EU spremna da podrži izgradnju LNG terminala u Baru u partnerstvu sa Crnom Gorom.

“Izgradnja gasnog terminala u Baru bila bi od velike važnosti za Crnu Goru i region, imajući u vidu energetsku krizu izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu. Njegovom izgradnjom Crna Gora bi postala čvorište za druge države regiona kada je u pitanju tečni gas", kazao je tada Varhelji.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 10. jula prošle godine kazao da je Srbija spremna da otkupljuje tečni gas sa planiranog terminala u Baru.

Protesti zbog ulaganja u fosilnu infrastrukturu

Međutim, grupa od 27 crnogorskih nevladinih organizacija je 24. oktobra prošle godine poslala zajedničko pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, pozivajući EU da ne podržava izgradnju LNG terminala u Baru.

U pismu se navodi da Crna Gora nije povezana na međunarodne gasne mreže i koristi samo male količine fosilnog goriva, ističući da bi trebalo izgraditi čitavu mrežu novih gasovoda kako bi se terminal koristio.

"LNG terminal, ako bude izgrađen, otežao bi i onemogućio dekarbonizaciju zemlje. Nerealno je da bi Crna Gora, na osnovu svoje veličine, ograničenih institucionalnih kapaciteta bila u stanju da napravi još jednu tranziciju sa gasa na obnovljive izvore energije do 2050. godine", navodi se u pismu.

Deklaracijom o zelenoj agendi, koju su države Zapadnog Balkana potpisale 2020. godine na samitu u Sofiji, Crna Gora se obavezala da će do 2050. u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe. To podrazumijeva povećanje učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, uvođenje oporezivanja na emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Prema Izvještaju o stanju energetskog sektora za 2023. godinu, Crna Gora 62 odsto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije (hidro i male hidroelektrane, vjetroelektrane) a ostatak se dobija iz termoelektrane Pljevlja.

U izvještaju o napretku za 2023. godinu Evropska komisija je pozvala crnogorsku Vladu  da  pojača i ubrza svoje ambicije ka zelenoj tranziciji i smanjenju upotrebe fosilnih goriva.

Nema favorizovanja investitora

Mujović je kazao da Vlada ne može favorizovati nijednog investitora, već će objaviti javni poziv ili sprovesti projekat kroz javno-privatno partnerstvo.

"Bez obzira na izraze zainteresovanosti stranih investitora, podržane diplomatskim predstavnicima sa kojima imamo odličnu saradnju i međusobno uvažavanje, moramo poštovati zakonski okvir Crne Gore", rekao je Mujović.

 

Koordinatorka za dekarbonizaciju sektora daljinskog grijanja na Zapadnom Balkanu – CEE Bankwatch Net, Nataša Kovačević, smatra da nova ulaganja u fosilnu infrastrukturu ugrožavaju dostizanje klimatskih ciljeva.

"Izgradnja terminala i infrastrukture trajala bi pet do deset godina, pa bi uz operativni vijek terminala od 15 godina, Crna Gora dobila kreditnu zaduženost i dugogodišnju zavisnost od uvoznog gasa koju trenutno nema. Crna Gora nema gasnih infrastruktura što bi značilo ekstremna kreditna zaduženja za LNG terminal, gasne elektrane, elektromrežu i gasovod u iznosu od preko milijardu eura", kazala je Kovačević BIRN-u.

Advokatica iz Bara, Vesna Čejović, upozorila je da se prema direktivi EU o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća (SEVESO direktiva) mora prvo donijeti planski dokument uz obavezno učešće javnosti, kao i strateška studija uticaja na životnu sredinu koja treba da predvidi svaki mogući scenario velikih nesreća koje objekti poput LNG terminala mogu izazvati požarom i eksplozijama.

"Lokacija na kojoj se terminal predviđa mora biti dovoljno udaljena od prometnih saobraćajnica, naselja i zona stanovanja, mora se identifikovati broj stanovnika koji bi bio ugrožen i navesti kakvim posljedicama po život bi bili izloženi", kazala je Čejović za BIRN.

"Predviđene investicije su u potpunom konfliktu sa turističkom i ostalom privredom grada Bara i uslovile bi znatan pad vrijednosti izgrađenih nekretnina", dodala je ona.

Terminal predviđen prostornim planom

Protiv izgradnje LNG terminala i termoelektrane negodovala je gradska vlast u Baru, kao i dio građana i stručne javnosti na sjednici lokalnog parlamenta 1. februara. Oni su negodovali nakon što je projekat LNG terminala predviđen kao sastavni dio Nacrta prostornog plana Crne Gore (PPCG) do 2040. godine koji je na javnoj raspravi do kraja aprila.

Prostorni plan predstavlja jedan od najznačajnih dokumenata za razvoj države, a donosi se za period od 20 godina. Aktuelni prostorni plan je važio do 2020. godine, a rok za usvajanje novog je nekoliko puta pomjeran. 

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kazali su BIRN-u da su Prostornim planom posebne namjene za obalno područje date smjernice za izgradnju, skladištenje i pretovar tečnog prirodnog gasa u okviru lokacije "Prva faza Privredne zone Bar".

U radnoj verziji Izvještaja strateške procjene uticaja prostornog plana na životnu sredinu, koji je takođe na javnoj raspravi, navodi se da je skoro nemoguće procijeniti uticaj prostornog plana na segmente životne sredine. Navodi se i da "novi proizvodni objekti mogu biti i vezani za upotrebu fosilnih goriva".

Kako se navodi u Memorandumu, američki konzorcijum dužan je da svu neophodnu dokumentaciju kao i studije uticaja na životnu sredinu dostavi crnogorskoj Vladi prije početka izgradnje projekata.

Iz konzorcijuma američkih kompanija Enerflex i WEI su BIRN-u kazali da se raduju učešću u bilo kom odgovarajućem procesu revizije uticaja projekta na životnu sredinu kojim upravlja Vlada Crne Gore.

Mujović je istakao da projekat mora biti u saglasnosti sa važećim standardima životne sredine, te da "nećemo pristati na manje od najviših ekoloških standarda u pogledu kontrole kvaliteta procesa i operacija".

"Međutim, u ovom trenutku nemamo definisan ni finansijski plan, ni model poslovanja, ni studije koje opravdavaju izgradnju istog, što su sve preduslovi koji će u konačnom odlučiti o realizaciji ovog projekta", naglasio je on.