Ukoliko Ministarstvo pravde odluči da pokrene proces vetinga u pravosuđu, Skupština Crne Gore će morati prethodno da obezbijedi dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava. To se navodi u analizi stvaranja uslova za proces vetinga koju je Vlada Dritana Abazovića razmatrala 19. oktobra , a kojom se predviđa sprovođenje vetinga u tri faze.

"Prva faza vetinga počela bi izmjenama odredbi Ustava koje se odnose na stalnost sudijske funkcije, sastav Sudskog savjeta i izbor članova tog tijela, čime bi se omogućilo kasnije razriješavanje sudija i tužilaca“, navodi se u analizi.

U članu 121 Ustava Crne Gore navodi se da je sudijska funkcija stalna, osim ako sudija sam zatraži razriješenje, kada ispuni uslove za penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Ustavom je predviđeno da se sudija može biti razrješen ako je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za tu funkciju ili ako nestručno obavlja sudijsku funkciju. Sudija ne može biti premješten ili upućen u drugi sud protiv svoje volje, osim odlukom Sudskog savjeta u slučaju reorganizacije sudova.

Za izmjenu najvišeg pravnog akta mora se obezbijediti dvotrećinska većina u parlamentu, odnosno glasovi najmanje 54 poslanika.

Ustav Crne Gore izmjenjen je samo jednom, kada su u julu 2013. poslanici tadašnje vladajuće kolicije i opozicionih Pozitivne Crne Gore i Socijalističke narodne partije (SNP) sa 59 glasova podržali amandmane koji se odnose na način izbora Vrhovnog državnog tužioca, Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Izmjene Ustava bile su jedan od uslova Evropske Komisije za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama.

U Vladinoj analizi navodi se i da bi, nakon izmjene Ustava, parlament trebao da usvoji Zakon o mjerama u vezi sa izborom kandidata za članove Savjeta u oblasti sudstva i tužilaštva kojim bi se definisale procedure vetinga. Posebna komisija bi provjeravala imovinu članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, članova disciplinskih i etičkih komisija u sudovima i tužilaštvu ali i imovinu njima bliskih osoba.

Kako se navodi, komisiju bi činilo šest crnogorskih eksperata kao i tri eksperta međunarodnih organizacija koje bi predložile skupština i vlada. Za izbor članova komisije bili bi potrebna podrška tropetinske većine u parlamentu, odnosno glasovi najmanje 48 poslanika.

Predviđeno je da komisija provjerava da li su članovi savjeta i komisija počinili teži prekršaj pravila etike i profesionalnog ponašanja, kao i da procjenjuje životni stil sudija i tužilaca

"Smatra se da kandidat za evaluaciju ispunjava kriterijume finansijskog integriteta ukoliko je imovinsko stanje prijavio u skladu sa zakonom, kao i da je komisija utvrdila da imovina koju je stekao u posljednjih 15 godina odgovara njegovim prihodima“, navodi se u analizi ministarstva.

Nakon evaluacije predsjednika sudova, sudija Vrhovnog suda, Ustavnog suda, državnih tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu i rukovodilaca državnih tužilaštava, komisija ima pravo i da pokrene četvrtu fazu vetinga koja bi obuhvatila preostale sudije i državne tužioce.

U izvještaju o napretku za 2023. godinu Evropska komisija navodi se da je osiguravanje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca u Crnoj Gori i dalje problem, kao i da promovisanje i sprovođenje etičkih i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima ostaje izazov.

Proces vetinga sproveden u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Moldaviji, sa ograničenim rezultatima.