Bosna i Hercegovina, kako strahuju bankari, rizikuje da se vrati na evropsku "sivu listu" država koje ne uspijevaju da sprovedu zakonske izmjene u cilju suzbijanja pranja novca i finansiranja terorizma što bi bio korak unazad koji bi naudio transakcijama sa članicama Evropske unije.

Očekuje se da će Delegacija iz MONEYVAL-a, tijela Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca, posjetiti Bosnu i Hercegovinu od 25. septembra do 1. oktobra kako bi procijenila napredak zemlje u sprovođenju zakonodavnih izmjena osam godina nakon što je skinuta sa sive liste.

Još nije primijenjen novi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, kao i niz preporuka koje je dao Finansijski akcioni tim za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF), globalni regulator.

Jedan zvaničnik iz Vlade, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da će MONEYVAL vjerovatno dati BiH grejs period tokom kojeg treba da implementira preporuke. "Vjerovatno ništa neće biti urađeno i mi ćemo se 2025. vratiti na sivu listu MONEYVAL-a", kazao je izvor. "Međutim ovog puta to neće biti na dvije i po godine već na duži period."

Samir Lačević, savjetnik u Udruženju banaka BiH, kazao je da će posljedice osjetiti i preduzeća kao i javnost, naročito prilikom upotrebe stranih kreditnih kartica u BiH i BiH kartica u inostranstvu.

"To znači uništenje ekonomskih tokova", kazao je on. "Zamislite da je plaćenje tim karticama onemogućeno jer jer su to njihove zemlje zabranile. To je realna situacija. Pored toga, nećemo moći da plaćamo našim karticama u EU."

"Nastaje situacija u kojoj je poslovna saradnja otkazana jer preduzeća u našim partnerskim zemljama ne žele da se izlažu nikakvoj vrsti rizika u pogledu pranja novca imajući u vidu drakonske kazne."

Nije samo BiH u nevolji. Albanija je već tri godine na sivoj listi MONEYVAL-a. Srbija i Sjeverna Makedonija takođe u bliskoj budućnosti očekuju revizije.

Čeka se novi zakon

BiH je skinuta sa sive liste MONEYVAL-a 2015. godine i sa "crne liste" FATF-a početkom 2018, a EU je u maju 2020. godine prestala da je označava kao državu "visokog rizika".

Napredak je uslijedio nakon revizije nekoliko desetina zakona i podzakonskih akata na svim nivoima vlasti, izjavio je Nezir Pivić, koji je predvodio delegaciju BiH u okviru MONEYVAL-a tokom prethodne vlade.

"Nova Vlada ovu temu uopšte nema u fokusu, što će dovesti do toga da se BiH ponovo nađe na sivoj listi", kazao je on za BIRN. "Nažalost, nemar će dovesti do situacije u kojoj će naša zemlja imati značajne probleme u pogledu poslovnih aktivnosti, ekonomije i razvoja države."

Pivić je kazao da je od ključnog značaja da BiH usvoji novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, za koji je prethodna Vlada uradila nacrt.

Ministarstvo bezbjednosti je saopštilo da je nacrt u finalnoj fazi i da će omogućiti da bosanski okvir za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma bude usklađen sa FATF standardima i MONEYVAL preporukama "iz posljednjeg kruga evaluacija".

Ne navodi se koje su konkretne preporuke primijenjene od posljednje evaluacije.

FATF je pozvao na bolji nadzor načina na koji notari, advokati, računovođe i organizacije za mikrokredite poštuju regulative o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Pored niza nedostataka identifikovanih u prethodnim ocjenama BiH takođe još uvijek nema registar stvarnih vlasnika - mjera namijenjena da pomogne u otkrivanju vlasništva nad ofšor kompanijama - niti zakon o virtuelnim valutama.

Ivana Veselčić, aktuelna šefica BiH delegacije u MONEYVAL-u, kazala je da prerano govoriti o rezultatima MONEYVAL ocjene.

"Evaluacija je dinamičan proces u cilju unapređivanja kapaciteta nacionalnih vlasti za efikasniju borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma", navela je Veselčićeva u pisanom odgovoru BIRN-u. "Smatramo da će izvještaj za Bosnu i Hercegovinu biti usvojen u aprilu 2024. na plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a".

Međutim, EU delegacija u BiH je upozorila da ukoliko do kraja godine ne budu napravljeni zahtijevani koraci postoji realna mogućnost da BiH, kao država sa strateškim nedostacima u ovoj oblasti, bude ponovo vraćena na "sive liste“ međunarodnih nadzornih tijela FATF i MONEYVAL.

To bi "imalo političke, ekonomske i finansijske posljedice za državu i negativno bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, ali takođe i na privatne komercijalne aktivnosti i javno fiskalno poslovanje. Značajno bi ograničilo pristup stranim investicijama i kreditima od međunarodnih organizacija i međunarodnom protoku kapitala", navodi se.

Odgovornost entiteta

Dio odgovornosti snose pojedinačni entiteti od koji se sastoji Bosna i Hercegovina – Republike Srpske u kojoj većinski žive Srbi i većinski bošnjačke i hrvatske Federacije.

Odgovarajući na pitanja BIRN-a, Vlada Republike Srpske je saopštila da je započela inspekcije notara, imenovala radnu grupu za praćenje sprovođenja obaveza entiteta u ovoj oblasti i usvojila zakon o virtuelnim valutama, te da je policija riješila rekordan broj slučajeva pranja novca.

"Smatramo da finansijski sektor u Republici Srpskoj u većem dijelu ispunjava propisane standarde u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, stoga ne bi trebalo da utiče na potencijalno vraćanje BiH na sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a", saopštile su vlasti entiteta.

Vlada Federacije nije odgovorila na pitanja.

Sjeverna Makedonija: Zabrinutost zbog NVO sektora

Sjeverna Makedonija se od oktobra 2021. do februara ove godine nalazila na sivoj listi jurisdikcija za koje EU smatra da ne sarađuju u oblasti poreza.

U posljednjem izvještaju iz maja, MONEYVAL je pozvao Vladu u Skoplju da pojača istrage i sudsko gonjenje slučajeva pranja novca, navodeći da "institucije i tužioci ne sprovode sistematski paralelne finansijske istrage i targetiraju složenije slučajeve pranja novca".

Činjenica da je samo jedan slučaj finansiranja terorizma procesuiran ne odražava profil rizika Sjeverne Makedonije i njenog neposrednog okruženja, saopštili su iz MONEYVAL-a za BIRN. Takođe su naveli prijetnju koju predstavljaju građani koji su otišli da se bore u Siriji i kasnije se vratili.

Među 40 preporuka, MONEYVAL je naveo da Sjeverna Makedonija treba da pojača praćenje i nadzor nevladinog sektora usljed pojačanog rizika od zloupotreba u cilju finansiranja terorizma; da obrati veću pažnju na podatke koji se predaju tokom registracije kompanija i unaprijedi rad finansijske obavještajne jedinice u praćenju svih sektora, naročito poslovanja kazina i mjenjačnica.

Crna Gora, koja nije na sivoj listi, čeka rezultate posljednje procjene MONEYVAL-a, pokrenute u martu usljed pritiska da unaprijedi saradnju između institucija u cilju praćenja, identifikacije i procesuiranja nezakonitih tokova novca.

Prema zvaničnim podacima, sve više slučajeva pranja novca stiže do suda, ali EU tvrdi da je stopa i dalje preniska. Dvije sudske presude su donijete 2021. u slučajevima koji su uključivali tri osobe, i bile su zasnovane na nagodbama.

U prvoj polovini 2022. godine, devet slučajeva pranja novca je bilo pred sudom, od kojih su četiri bila nezavisna slučaja pranja novca.

Srbija: Potrebna eksterna procjena

Srbija je bila na sivoj listi FATF-a od februara 2018. godine do juna 2019. Ta zemlja ove godine treba da preda novi izvještaj sa detaljima o napretku u sprovođenju preporuka FATF-a i MONEYVAL-a.

U posljednjoj ocjena MONEYVAL-a iz novembra 2021. navodi da je ta zemlja "usaglašena" sa pet od 40 preporuka FATF-a, "uglavnom usaglašena" sa 34 preporuke i "djelimično usaglašena" sa jednom preporukom.

Prema izvještaju ta država je izmijenila zakone kako bi dodatno regulisala rad notara i advokata i za licenciranje računovođa i agenata za nekretnine. Međutim, ističe se da MONEYVAL nije ocijenio da li se nova pravila primjenjuju u praksi.

"U ovom trenutku ne postoji sveobuhvatna analiza, stoga je teško procijeniti u kolikoj mjeri se 40 preporuka zapravo primjenjuje u praksi", kazao je Saša Đorđević, koordinator za Srbiju i Crnu Goru Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

"Potrebna nam je eksterna evaluacija, koju bi podržali javni, privatni i civilni sektori. Ono što je moguće jeste identifikacija sektora koji su izloženi riziku od pranja novca. Postoji konsenzus da je to sektor nekretnina, naročito nezakonite gradnje, koja je u Srbiji već decenijama problem."

Srbija kasni sa strateškim okvirom u oblastu borbe protiv finansijskog kriminala, koji je trebalo da bude završen 2021. Ministarstvo pravde je obavijestilo EU da radna grupa priprema okvir, ali nije odgovorilo na pitanja BIRN-a kada će biti spreman i zašto je došlo do kašnjenja.

Prema Đorđeviću, zvanično, ukupna vrijednost imovine koja je predmet istrage zbog sumnje u pranje novca u Srbiji premašila je 57 miliona eura, na osnovu iznosa koji je "Administracija za sprječavanje pranja novca Srbije" izračunala za period od 2018. do 2020. godine u slučajevima koji su uključivali 467 osoba. Međutim, "Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala" procjenjuje da je stvarna cifra negdje između 1 i 2,5 milijarde eura.

"To je samo dio nezakonitih finansijskih tokova u Srbiji koji se procjenuje na iznos od oko pet odsto bruto nacionalnog proizvoda, navodi se u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog oranizovanog kriminala", kazao je on.

Albanija je u februaru 2020. stavljena na sivu listu FATF-a, a u februaru ove godine ta zemlja je pohvaljena zbog napretka u rješavanju nedostataka, ali je i dalje ostala na sivoj listi zbog zabrinutosti u vezi sa nacrtom zakona o dobrovoljnom poreskom pristanku.

Prem tom nacrtu, pojedincima sa do 2 miliona eura neprijavljene gotovine i nekretnina bilo bi dozvoljeno da je prijave bez kazne pod uslovom da plate porez. Kritičari tvrde da bi to praktično omogućilo švercerima droge da operu svoj novac, bez ikakvih pitanja. Međunarodni monetrni fond, EU i poslovna zajednica u Albaniji kritikovli su taj predlog.

"Oslabilo bi kontrolu nad pranjem novca u Albaniji, dok bi malo doprinijelo poboljšanju mogućnosti poreske administracije za poreske zahtjeve", navela je 2022. godine Evropska komisija, izvršno tijelo EU.

U junu FATF je najavio da će ponovo posjetiti Albaniju kako bi ocijenili napredak reformi u suzbijnju pranja novca i razvoj događaja u vezu sa prijedlogom novog zakona o porezu.

Ova priča je urađena uz podršku "Globalnog programa Borba protiv nezakonitih finansijskih tokova“, koji sprovodi "GIZ" i finansijski podržava njemačko "Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj" i norveško "Ministarstvo spoljnih poslova".

Sadržaj je isključiva odgovornost BIRN-a i ne odražava nužno stavove "GIZ-a", njemačkog "Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj" ili norveškog "Ministarstva spoljnih poslova".