U Crnoj Gori bi do kraja godine 1.600 zaposlenih moglo iskoristiti pravo na starosnu penziju, od čega polovina prima već platu gotovo identičnu iznosu uvećane minimalne penzije, pokazali su podaci koje je Ministarstvo rada i socijalnog staranja dostavilo BIRN-u.

Iz Ministarstva tvrde da za isplatu novih penzija iz državne kase treba izdvojiti 8,4 miliona eura godišnje, odnosno 700 hiljada mjesečno, navodeći da su ti troškovi planirani budžetom Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za 2024. godinu.

Vlada Crne Gore je prošlog decembra uvećala minimalne penzije sa 280 na 450 eura, čime ih je izjednačila sa minimalnom zaradom u državi.

Prema zvaničnim podacima 1.600 osiguranika Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) je na kraju prošle godine napunilo 65 godina, što je jedan od uslova za sticanje penzije.

Podaci koje je Uprava prihoda i carina dostavila BIRN-u pokazali su da ukupno 1.200 zaposlenih koji ispunjavanju uslove za starosnu penziju trenutno prima platu do 550 eura. Za minimalac je radilo njih 363, dok je 842 primalo platu od 550 eura. 

Miodrag Vujović iz nevladine organizacije KOD smatra da bi izjednačavanje minimalne penzije i plate moglo motivisati starije zaposlene da iskoriste zakonsko pravo na penziju što će se, kako tvrdi, negativno odraziti na tržište rada.

"Nove okolnosti mogu uticati da zaposleni prilikom donošenja odluke o penzionisanju idu ka onom što im stvara lagodniju poziciju. Živimo u društvu gdje se istrajan rad i samopregor doživljavaju bespotrebnim i besmislenim. Ne treba osuđivati ljude što nastoje postići više sa manje napora, ali trebalo bi da političari kreiraju održiv ambijent", ocjenjuje Vujović.

Skupština Crne Gore je na predlog Vlade, prošlog decembra, usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima je definisana jedinstvena granica za sticanje prava na starosnu penziju od 65 godina života i 15 godina staža.

Izmjene zakona su usvojene nakon odluke Ustavnog suda da ukine dio člana 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojom muškarci sa 64 godine i 15 godina staža stiču pravo na starosnu penziju, dok je za žene starosna granica 64 godine.

Minimalnu penziju prima 41 hiljada građana

Crna Gora je u januaru imala 113.928 penzionera, od čega je polovina primala starosnu penziju. Prema podacima koje je Fond PIO dostavio BIRN-u, na kraju prošle godine minimalnu penziju od 280 eura, primalo je 40.905 građana. Prosječna penzija u Crnoj Gori u januaru iznosila je 487 eura.

Na pitanje da li bi izjednačavanje minimalne cijene rada i penzije moglo oslabiti tržište rada, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nisu konkretno odgovorili, već su naveli da je primarna funkcija penzija da obezbijedi sigurne prihode.

"Intencija za propisivanje jedinstvene starosne granice za odlazak u penziju je da se ograniče raniji izlasci sa tržišta rada, a samim tim i da se poveća podsticaj za osiguranike da produže svoj radni vijek, čime bi se postigla veća djelotvornost starosne granice za penzionisanje, jer svaka dodatna godina rada ne samo da donosi veću zaradu već mijenja i vrijednost penzije", kazali su iz ministarstva.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Crnoj Gori je krajem prošle godine bilo oko 40 hiljada nezaposlenih. Anketa Uprave za statistiku (MONSTAT) o radnoj snazi pokazala je da je u četvrtom kvartalu 2023. godine u Crnoj Gori bilo oko 280 hiljada zaposlenih, dok Vladini podaci govore da je u javnoj upravi 54 hiljade zaposlenih, ne računajući zaposlene u kompanijama koje se u većinskom vlasništvu države ili opština.

Majke umjesto naknada ponovo primaju penziju

Iz Fonda PIO očekuju da pravo na minimalnu penziju ponovo iskoristi i oko 4.200 dosadašnjih korisnica naknada za majke troje i više djece. Nakon usvajanja Zakona o obeštećenju bivših korisnica po osnovu rođenja troje i više djece korisnice su zamrzle pravo na minimalnu penziju kako bi primale nadoknadu od 336 eura.

Iz Fonda PIO očekuju da, nakon povećanja minimalne penzije, korisnice naknada ponovo podnesu zahtjev za isplatu penzije.

"Sredstva za ovu namjenu uračunata su u navedenih 100 miliona eura, 82 miliona za povećanje najniže penzije i 23 miliona za korisnice prava na naknadu", kazali su iz Fonda PIO.

Direktor Fonda Ranko Aligrudić u aprilu je kazao Javnom servisu da je više od 3.500 korisnica naknada za majke troje i više djece počelo da prima minimalne penzije.

 

Vujović ukazuje da je neodrživo da oni koji izdvajaju sredstva za penzije i oni koji primaju penzije imaju isti iznos mjesečnog prihoda, odnosno plate i penzije.

"Posebno ne u modelu međugeneracijske solidarnosti gdje je odavno postao neuravnotežen i fiskalno neodrživ odnos zaposlenih i penzionera. Umjesto da nastojimo da premostimo taj disbalans, mi stavljamo dodatne tegove na rashodovnoj strani", kazao je Vujović.

"Da bi sistem povećavanja penzija bio održiv treba da penzioni fond prihoduje više, a to može činiti ako se u njega uplaćuje više. Dakle, više radnika u privatnom sektoru, više rada, više prihoda, a ne zapravo promovisanje obratnog modela", naglasio je on.

Povećanje minimalnih penzija bilo je jedno od predizbornih obećanja premijera Milojka Spajića, koji je u okviru ekonomskog programa "Evropa sad 2" najavio i povećanje minimalne zarade na 700 eura, punu zaposlenost i smanjenje radnog vremena na sedam sati. Spajić je najavio da će program "Evropa sad 2" sprovesti do kraja godine, ali još nije objavio detalje sprovođenja tog programa.