Dimitra Aleksandraki, poznata grčka influenserka je 2022. godine posjetila kliniku za ljepotu u Atini kako bi primila injekcije botoksa. Snimke zahvata objavila je na svom Instagram nalogu i pozvala pratioce da isprobaju usluge klinike.

Sofija (to joj nije pravo ime) poslušala je savjet influenserke i potrošila je 400 eura na tretmane u klinici. Otišla je izobličenog lica.

"Njihovi materijali su bili kontaminirani, a doktori nijesu imali licence", kazala je ova 43-godišnjakinja za BIRN pod uslovom da njeno pravo ime ne bude objavljeno. "Biopsija je pokazala da je mom licu nanijeta ozbiljna šteta".

Sofija je prošle godine tužila kliniku, međutim veću pažnju privukla je uloga internet influensera.

Prošle godine Evropska komisija, izvršno tijelo Evropske unije, pregledala je objave 576 influnesera kako bi utvrdila da li poštuju zakon EU o potrošačima koji se, kako je portparol Komisije kazao za BIRN, primjenjuje "ukoliko redovno reklamiraju ili prodaju na internetu".

U preko 20 odsto slučajeva utvrđeno je da promovišu nezdrave ili opasne aktivnosti, poput konzumiranja brze hrane ili alkohola, podvrgavanja određenim medicinskim ili estetskim tretmanima, kockanje ili upotrebu rizičnih finansijskih usluga.

Skoro 80 odsto je uključeno u komercijalne aktivnosti, ali je samo 47 odsto registrovano kao trgovci; 30 odsto nije pružilo nikakve podatke o kompanijama iz njihovih objava, poput detalja o kontaktima, imena kompanije, poštanske adrese ili registracionog broja.

Grčka vlada je u oktobru prošle godine saopštila da će istražiti komercijalne aktivnosti grčkih influensera, a poreska uprava je pokrenula specijalnu istragu. Rezultati nijesu poznati, a Ministarstvo razvoja nije odgovorilo na zahtjeve BIRN-a za komentar.

Druge članice EU, poput Belgije, Danske, Finske, Njemačke, Mađarske, Irske, Letonije, Litvanije, Poljske, Portugala i Švedske objavile su smjernice o influenserskom marketingu.

"Čak i kada vidimo atraktivnu reklamu, ponudu našeg omiljenog voditelja ili influensera, moramo biti oprezni i uvijek utvrditi da su ljudi kojima povjeravamo sebe pravi naučnici", kazala je Sofijina advokatica, Ageliki Sougle.

Oprez potrošača

U februaru prošle godine, nakon izvještaja o klinici za uljepšavanje u Atini, influenserka iz Sofijinog slučaja Aleksandriki je plakala u televizijskom programu, tvrdeći da je i ona prevarena i da će iz svog džepa obeštetiti sve pratioce koji su koristili usluge klinike.

Aleksandriki je odbila da govori za BIRN. Ona nije jedina javna ličnost koja promoviše kliniku iz Atine-brojne televizijske slavne ličnosti su takođe hvalile njihove usluge.

Viki Cega, pravna savjetnica Udruženja potrošača Grčke EKPIZO, kazala je da su influenseri u obavezi da ne obmanjuju potrošače lažnim i neistinitim informacijama o proizvodima ili uslugama koje promovišu. Svaka takva vrsta promocije od koje influenseri zarađuju novac ili imaju koristi na neki drugi način mora biti prijavljena kao reklama.

"Svaka komercijalna komunikacija mora da bude transparentna", kazala je Cega za BIRN.

Jedan grčki marketinški ekspert, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da mnogi grčki influenseri nijesu registrovani u poreskoj upravi; pojedini novac primaju u gotovini.

BIRN je poslao zahtjeve za intervju 30 popularnih grčkih influensera i na adresu četiri kompanije za komunikaciju specijalizovane za influenserski marketing. Samo je marketinška agencija Follow Me Now, ili FMN, odgovorila.

"Kompanije sa kojima mi sarađujemo su veliki brendovi; ukoliko je klijent "manji" provjeravamo proizvode, ali na kraju dana, konačnu odluku donosi osoba, a svaka osoba mora biti pažljiva", kazao je osnivač FMN-a Nikos Mikalos. "Tokom deset godina djelovanja, samo smo dva puta prevareni; nijesmo preduzeli nikakve zakonske aktivnosti, influenser je prosto izbrisao objavu sa društvenih medija".

"Potrošačima se preporučuje da budu dodatno oprezni i da istraže sadržaj koji objavljuju influenseri na platformama društvenih mreža", kazala je Cega. Influenseri, prema njenim riječima "treba da zaštite svoju publiku od nepravednih i nezakonitih praksi. Kršenja imaju ozbiljne posljedice, poput visokih novčanih kazni i mogu nauditi njihovoj reputaciji".

Odgovornost na platformama društvenih mreža

U decembru 2021. godine, Evropska komisija je objavila smjernice o tumačenju Direktive o nefer trgovinskim praksama, UCPD, koje su se prvi put posebno bavile ulogom influenserskog marketinga.

U UCPD smjernicama naglašava se da, zavisno od okolnosti slučaja, kršenje prakse može biti pripisano i influenseru ili trgovcu/brendu koji je povezan sa influenserom i ima koristi od aktivnosti.

Skoro dvije godine kasnije, Komisija je predstavila 'Influenser Pravni Centar' gdje influenseri, agencije, brendovi i potrošači mogu da se upoznaju sa evropskim standardima za zaštitu potrošača koji se moraju primjenjivati u oglašavanju, prodaji robe i pružanju usluga.

Od 17. februara ove godine, svi online posrednici, uključujući platforme društvenih medija u EU moraju se povinovati Zakonu o digitalnim uslugama u smislu transparentnosti, suprotstavljanja nezakonitom sadržaju i robi, zaštiti maloljetnika i pridržavanja prava korisnika.

Društvene mreže poput Fejsbuka, Tvitera, Jutjuba, Instagrama i TikToka dozvoljavaju influenserima da prave profile, dijele sadržaj i trguju; i stoga imaju obavezu da prate sadržaj i reaguju na kršenja.

Sofija je kazala da, mada ne okrivljuje influenserku u njenom slučaju, influenseri imaju odgovornost prema svojim pratiocima.

"Nije influenserka kriva", kazala je ona za BIRN, "ali oni treba da budu odgovorni za provjeru firme".