Kontroverza ne prestaje u vezi sa pritvorskom jedinicom Privremenog prihvatnog centra za migrante i izbjeglice Lipa, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Ovaj slučaj je 18. jula stigao do sudova u Austriji pošto će Petar Rosandić i NVO SOS Balkanska ruta, koju je on osnovao, osporila tužbu za klevetu koju je protiv oboje podnio Međunarodni centar za migracijsku politiku (ICMPD).

Ova organizacija, sa sjedištem u Beču, dobila je mandat od Evropske unije da izgradi pritvorsku jedinicu što je objavljeno u martu 2022, nakon početka gradnje. Cijeli projekat kritikovalo je nekoliko NVO i grupa za zaštitu ljudskih prava.

ICMPD tvrdi da im je Rosandić narušio ugled kada je 5. aprila austrijskim medijima poslao saopštenje o pritvorskoj jedinici pod naslovom "Ovako izgleda austrijski Gvantanamo u Bosni".

"Oni tvrde da smo rekli da ljude muče u Lipi, ali mi to nikada nijesmo kazali“, rekao je Rosandić za BIRN. "Pokušavaju da promijene smisao naše rečenice (...) žele da se bore protiv našeg izražavanja, ali takva broba znači da mi ovdje imamo iste okolnosti kao u Mađarskoj, Srbiji ili Rusiji, gdje vlasti pokušavaju da vas ugase“.

Pravna zastupnica Rosandića, Marija Vindhager, rekla je da tužba ICMPD-a spada u kategoriju strategijske tužbe protiv javnog učešća, ili SLAPP.

"Velika, finansijski snažna kompanija pokušava tužbom da ućutka malo udruženje... Štaviše tužba nije samo protiv udruženja, već protiv Petra Rosandića lično. Cilj tužbe je da spriječi kritikovanje aktivnosti ICMPD-a“, kazala je ona za BIRN.

Kontroverzna pritvorska jedinica

Rosandić kaže da je migracija dio njegove lične biografije. Ovaj austrijsko-hrvatski aktivista je rođen u Zagrebu 1984. godine, ali je sa porodicom migrirao u Beč 1992. kako bi izbjegao rat između Hrvatske i Srbije.

To je dijelom razlog zašto se 2013. uključio u aktivizam za migracije pridruživši se protestnom pokretu Izbjeglički protestni kamp Beč. Aktvizam ga je odveo u Bosnu 2019. godine.

"Pomogli smo i pokušali da podignemo svijest u Austriji o onome što se događa na balkanskoj ruti", kazao je Rosandić za BIRN.

On je 2020. godine osnovao SOS Balkanska ruta kako bi nastavio da donosi humanitarnu pomoć migrantima i izbjeglicama u Bosni i podiže svijest o njihovom stanju.

Od tada, Rosandić kaže "sarađivali smo sa svima, sa velikim organizacijama poput Crvenog krsta, sa aktivistima, ali takođe i pojedincima koji redovno ili povremeno pomažu migrantima".

U martu ove godine, aktivisti i oni koji rade sa migrantima i izbjeglicama u kampu Lipa primijetili su postavljanje novih kontejnera u kampu u oblasti koja je korištena kao fudbalski teren.

Portparol Evropske delegacije u Bosni, Ferdinand Kunig, potvrdio je za BIRN da je to bio početak izgradnje pritvorske jedinice koju je u novembru 2022. najavio komesar Evropske unije za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji.

Nekoliko NVO i grupa za zaštitu prava kritikovalo je projekat, navodeći da takva politika predstavlja zaobilaženje međunarodno garantovanog prava na traženje azila repatrijacijom budućih tražilaca azila prije nego što stignu u EU i upute svoj zahtjev.

Ova priča je zainteresovala medije. Dok su novinari počeli da istražuju, aktivisti su uložili napore u podizanje svijesti o novom kontroverznom projektu u Bosni koji finansira EU.

Nekoliko pravnih eksperata takođe je kritkovalo pritvorsku jedinicu. Italijanski pravnik i stručnjak za migracije Đanfranko Skjavone rekao je za BIRN da mada možda nema ničeg nelegalnog u finansiranju takvog centra od strane EU, stvarnost na terenu je "suštinska nezakonitost u smislu obaveza međunarodne zaštite".

Tada je Rosandić napisao saopštenje za medije SOS Balkanske rute za koje ICMPD tvrdi da mu je narušilo ugled lažnim izjavama.

Premijer Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini, Mustafa Ružnić, saopštio je 8. juna 2023. da je izgradnja pritvorske jedinice zaustavljena jer nije "usklađena s urbanističkim planom, niti sa građevinskom dozvolom kompleksa Lipa, a umjesto toga na tom području je planiran sportski teren".

Na pitanje o obustavi radova, iz ICMPD-a za BIRN je saopšteno da je "zgrada završena i da su ključevi predati SFA koja je zadužena za operativnu odgovornost cijelog kampa" i za dalja pitanja su uputili na njih.

Učešće u kritikovanim projektima

"Glavni cilj ICMPD-a jeste da se suprotstavi višestrukim lažnim izjavama i da zaštiti svoju reputaciju", napisala je organizacija u odgovoru na pitanja BIRN-a o tužbi za klevetu.

"Pošto su pogrešne tvrdnje iznova i iznova iznošene u javnosti, ISMPD nije vidio alternativu pokretanju pravnog postupka".

Na sajtu ICMPD-a se navodi da je mandat organizacije da "ispita situaciju u velikom zemljama porijekla migranata i razvije mjere za unaprijeđeno prepoznavanje i kontrolu migracionih kretanja".

Sakriveni iza službenog i birokratskog jezika međunarodne organizacije su kontroverzni projekti implementirani u Africi, Aziji i Evropi koji su privukli pažnju medija i organizacija za zaštitu prava širom EU.

U nedavnom članku koji je objavio njemački "Fraag den Staat" u saradnji sa nekoliko novinara detaljno je istražen rad ICMPD-a i navodi se da ICMPD "direktno i indirektno utiče na evropsku migracionu politiku", uključujući i trenutno postrožavanje zakona o azilu, koji su prema riječima "Fraag den Staat" "unaprijed razrađeni na neformalnim sastancima ili su naznačeni u dokumentima ICMPD-a".

Takođe se navodi spisak dokumenata kako bi se ukazalo na umiješanost ICMPD-a u projektima za direktnu i indirektnu "podršku graničnim i priobalnim čuvarima u Libiji, Maroku i Tunisu – vlastima koje su optužene za ozbiljna kršenja ljudskih prava".

Iz ICMPD-a za BIRN je rečeno da "ICMPD nije uključen ni u jedan projekat koji je na bilo koji način povezan sa kršnjem ljudskih prava. Upravo suprotno, ISMPD je odgovoran za razne projekte koji se fokusiraju na usklađenost i sprovođenje standarda ljudskih prava".

‘Važno je dokazati da je ovo SLAPP’

Uvodno saslušanje u postupku u kojem će Rosandić i SOS Balkanska ruta osporavati tvrdnje o kleveti od strane ICMPD-a počinje u Višem trgovinskom sudu u Beču. Marija Vindhager, advokatica Rosandića, rekla je za BIRN da je važno pokazati da je riječ o SLAPP tužbi.

"Uvijek je najvažnije objelodaniti SLAPP. Na taj način se može izbjeći željena svrha SLAPP-a, umjesto zataškavanja teme, ona privlači pažnju javnosti. Nažalost, često je neophodno izaći u javnost zbog potrebnih sredstava", kazala je ona.

SOS Balkanska ruta je pokrenula kampanju prikupljanja sredstava kako bi prikupila resurse za pravnu bitku, čiji troškovi mogu premašiti nekoliko hijada eura.

U međuvremenu isplivavaju novi dokazi o navodnom pritisku ICMPD-a na novinare. Denis Miškić, austrijski novinar koji je tada radio kao pripravnik za austrijski dnevni list "Kurier“ objavio je na Tviteru da su Berhard Skragl, portparol ICMPD-a, i Markus Haindl, portparol austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova, lično na njega vršili pritisak zbog članka o pritvorskoj jedinici objavljenom 27. aprila 2023.

Miškićev tadašnji glavni i odgovorni urednik primio je mejl od njih dvojice, u kojima tvrde da je većina činjenica u članku navedena pogrešno.

"Markus Haindl je najavio da će moj članak dati na provjeru pravniku za medije i da će biti u kontaktu - što nikada nijesu učinili. Odmah sam to shvatio kao prijetnju", objasnio je Miškić za BIRN.

U jednom jeste pogriješio: datum sastanka između bosanskog ministra za bezbjednost Selma Cikotića i austrijskog ministra unutrašnjih poslova Karnera i predsjedavajuće ICMPD-a Mihaela Spindelegera u Beču dogodio se u oktobru 2022, a ne u novembru 2021, kako je on napisao.

"Mislim da je to bila minorna greška koja ne mijenja činjenicu da su imali ovaj sastanak i prema saopštenju Ministarstva sigurnosti razgovarali su o deportaciji ilegalnih migranata", zaključio je Miškić.

Takođe, prema dva skrinšota objavljena 13. jula u saopštenju za medije SOS Balkanska ruta, rečenica u bosanskom saopštenju za medije o razgovoru o deportaciji ilegalnih migranata je izbrisana.

"Nadam se da će ovaj proces pokazati javnosti u Autriji šta se događa u Bosni i kako austrijski politički akteri na jedan neokolonijalan način djeluju (u Bosni) bez traženja dozvole za izgradnju i čak bez informisanja lokalne zajednice i javnosti", zaključio je Rosandić.