TikTok se širom Balkana koristi za zlostavljanje žena i djevojčica

TikTok se širom Balkana koristi za zlostavljanje žena i djevojčica

Ilustracija. Foto: BIRN/Igor Vujičić
Ilustracija. Foto: BIRN/Igor Vujičić
21.04.2024

BIRN-ova analiza stotina snimaka koje su objavili korisnici TikToka u osam balkanskih država pokazuje da je ova platforma postala centar za zlostavljanje žena i djevojčica zbog njihovog izgleda i stvarnog ili percipiranog seksualnog ponašanja – slut-shaming

Prije sedam godina, tada trinaestogodišnja Nora je fotografisala svoj odraz u ogledalu u sportskom šortsu i kratkoj majici nakon košarkaškog treninga, i podijelila je tu fotografiju sa prijateljima na Snepčetu. Kada je jedan dječak iz drugog odjeljenja u njenoj školi na Kosovu proslijedio fotografiju – bez njene dozvole – počelo je zlostavljanje.

Starije djevojčice su je napadale, dječaci su je gledali kao seksualni objekat, a slut-shaming se širio sa jedne društvene mreže na drugu.

"Osuđivanje i napadanje su težak teret, naročito za dijete od 13, 14 godina“, kazala je Nora (to nije njeno pravo ime) za BIRN.

Nora je pristala da razgovara nakon što je odgovorila na BIRN-ov onlajn upitnik na temu slut-shaminga – fenomena koji je Evropski institut za rodnu jednakost (EIGE), definisao kao "stigmatizaciju žena i djevojčica na osnovu njihovog izgleda, seksualne dostupnosti i stvarnog ili percipiranog seksualnog ponašanja“.

Dok ispija čaj tokom hladnog decembarskog dana u Prištini, ona je kazala da je zlostavljanje ponovo počelo, ovog puta na TikToku, gdje je nalog koji ima preko 3.300 pratilaca i 96.000 lajkova uzeo fotografije nje i njenog momka sa njihovih profila na društvenim mrežama i ponovo ih podijelio kao video prezentacije sa uvredljivim komentarima.

Prema podacima iz februara, na tom nalogu su objavljena 142 snimka sa preko osam miliona pregleda, a u mnogim slučajevima zlostavljene su djevojčice i žene sa Kosova, uključujući Noru i njene prijatelje.

Na osnovu analize sadržaja i razgovora sa ekspertima, BIRN je utvrdio da se TikTok širom Balkana koristi za zlostavljanje žena i djevojčica zbog najobičnijih aktivnosti – fotografisanja, snimanja, plesa.

Tokom perioda od nekoliko nedjelja, BIRN je identifikovao 427 sminka objavljena između septembra 2020. i novembra 2023. u kojima se slat-šejmuju djevojčice i žene; a snimci su dijeljeni na nalozima na Kosovu, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedonji, Srbiji i Sloveniji. Ukupno, snimci su imali preko 30 miliona pregleda, a na svakom su desetine, a ponekad i stotine uvredljivih komentara.

Nijedna od osam zemalja obuhvaćenih analizom ne definiše zlostavljanje na internetu kao poseban krivični prekršaj, što znači da se slut-shaming mora kažnjavati po drugim krivičnim prekršajima poput rodno zasnovanog govora mržnje, uznemiravanja ili neovlašćenog dijeljenja fotografija.

Krajem oktobra, Odbor Evropskog parlamenta za ženska prava i rodnu ravnopravnost pozvao je na definisanje ovog fenomena u okviru zakona o govoru mržnje i zločina iz mržnje. Od osam država obuhvaćenih ovom analizom, samo Hrvatska i Slovenija su članice EU.

Altin Hazizaj, izvršni direktor NVO Centar za dječja ljudska prava Albanije, koji se bori protiv sajber nasilja protiv maloljetnih lica, kazao je za BIRN da se prvi slučaj slut-shaminga koji je prijavljen njegovoj liniji za pomoć I Sigurt (Bezbjedno) dogodio na Youtubeu 2016. U međuvremenu TikTok je preuzeo primat.

"Što je platforma popularnija, to će biti više slučajeva slat-šejminga i onlajn seksualnog nasilja protiv djece", kazao je Hazizaj. Često, počinilac poznaje osobu koja mu je meta i motivi su da je "pokori".

Iz TikToka nijesu odgovarali na upite za komentar.

Analiza TikTok snimaka koje je analizirao BIRN, mogu se svrstati u četiri kategorije: direktno ciljanje nasumičnih korisnika ili žena i djevojčica (318 snimka), slut-shaming kultura (51 snimak), snimci napravljeni na javnim mjestima (30 snimaka) i slut-shaming javnih ličnosti (18 snimaka).
Analiza TikTok snimaka koje je analizirao BIRN, može se svrstati u četiri kategorije: direktno ciljanje nasumičnih korisnika ili žena i djevojčica (318 snimka), slut-shaming kultura (51 snimak), snimci napravljeni na javnim mjestima (30 snimaka) i slut-shaming javnih ličnosti (18 snimaka).

Kada svakodnevne aktivnosti privlače zlostavljanje

Sadržaj koji je BIRN identifikovao uključuje fotografije ili snimke žena i djevojčica dok učestvuju u svakodnevnim aktivnostima, virtuelno ili u stvarnom životu, uključujući ples, pjevanje, druženje, ili učešće u trendovima društvenih medija.

U većini slučajeva, mete su takođe osuđivane i nazivane pogrdnim imenima od strane drugih korisnika koji su ostavljali komentare.

Na jednom od snimaka koje je BIRN analizirao prikazani su Nora i njeni prijatelji kako učestvuju u trendu lip-sinka na TikToku koji je bez njihovog pristanka dijeljen sa konkretnim uvredema za svakog ponaosob. Uvrede se nastavljaju u komentarima koji su uslijedili.

„Nema veze koliko puta prijavimo, nalog nije ugašen“, rekla je Nora. "Sa Instagramom je bilo drugačije jer bismo obično mogli da zatvorimo naloge nakon što bi ih prijavio određeni broj ljudi.“

U susjednoj Albaniji, ženi koja ima preko 1.000 pratilaca i 75.000 pregleda na TikToku meta su redovno žene zaposlene u javnom sektoru koje optužuje da su zahvaljujući seksu napredovale u karijeri.

U šest snimaka koje je identifikovao BIRN pojavljuju se nasumične žene dok plešu u noćnim klubovima.

Metodologija

Koristeći metod zasnovan na Beligketovom Algoritmu za analizu heštegova koji su za BIRN personalizovali albanski IT stručnjaci Klodijan Maloku i Erjona Curaj iz firme Science & Innovation for Development, BIRN je primijenio analizu hashtagova za riječ 'kurve', koja se koristi u većini država Balkana. BIRN je koristio direktno pretraživanje i TikTokov algoritam za mašinsko učenje, a takođe je prikupio lična svjedočanstva žena i nebinarnih osoba putem svog alata za izvještavanje Engaged Citizens Reporting (ECR).

Ukupno je identifikovano 427 snimaka sa 43 TikTok naloga iz osam balkanskih zemalja, dijeljenih na TikToku od septembra 2020. do novembra 2023. godine.

BIRN je koristio Google Lens kako bi pomogao u identifikaciji jezika i prevodu titlova na fotografijama/video zapisima, opisima sadržaja i/ili komentarima.

Video zapisi se mogu svrstati u četiri kategorije:

- direktno ciljanje privatnih/nasumičnih korisnika ili pojedinaca, uglavnom žena i djevojčica

- uvredljivi video zapisi žena i djevojaka na javnim mjestima

- osuđivanje zbog percepirane nemoralnosti postupaka i/ili odjeće javnih ličnosti (uglavnom žena)

- generalno sadržaj slut-shaminga

BIRN je identifikovao i analizirao video zapise u periodu od sredine decembra 2023. do kraja januara 2024. Tokom ovog perioda, jedan nalog u Crnoj Gori i nalog u Sloveniji su obrisali sav sadržaj.

Mete tri četvrtine video zapisa, odnosno 318, bili su nasumični korisnici TikToka ili pojedinci uglavnom ponovnim objavljivanjem snimaka. Uključivali su objašnjenja zašto njihove mete, uglavnom žene i/ili djevojčice, zaslužuju da budu nazvane 'kurvama'. Većina komentara podržava naloge i doprinosi sajber zlostavljanju.

 

 

Ilustracija. Foto: BIRN/Denis Sllovinja
Ilustracija. Foto: BIRN/Denis Sllovinja

Tanka linija između virtuelnog i realnog svijeta

Eksperti i žrtve tvrde da slut-shaming može ozbiljno naškoditi mentalnom zdravlju targetiranih osoba.

Albanska policija je 12. februara ove godine saopštila da su uhapsili tridesetdevetogodišnjeg muškarca jer je "izazvao samoubistvo" dvadesetsedmogodišnje žene.

"Ovaj građanin je navodno objavio intimnu fotografiju (na TikToku) dvadesetsedmogodišnje žene, koja je navodno zbog toga skočila sa četvrtog sprata i preminula usljed zadobijenih povreda", saopštila je policija.

Lokalni mediji su zatim ponovo objavili tu fotografiju, što su osudile grupe za ženska prava.

Svega mjesec dana ranije, druga žena u Albaniji, četrdesetjednogodišnja Bedrie Loka preminula je nakon što je popila otrov. U početku, smatralo se da je uzrok njenog samoubistva pogrdni sadržaj o njoj na TikTok nalogu za koji su mediji kasnije objavili da ga je otvorio njen rođak.

Međutim, nekoliko dana kasnje, Lokin suprug Džemal uhapšen je pod sumnjom da je "izazvao samoubistvo“. Lokalni mediji su objavili snimke, koje su zabilježila njihova djeca, a na kojima Džemal zlostavlja suprugu; u izvještajima se navodi da su djeca kazala da joj je njihov otac često prijetio.

Uticaj slut-shaminga ili drugih vidova rodno zasnovanog nasilja na mentalno zdravlje je isti nezavisno od toga da li se događa onlajn ili oflajn, kazao je Bind Skeja, izvršni direktor Centra za informacije i unapređenje društva na Kosovu, koji se bavi temama mentalnog zdravlja.

"Osobe koje počnu da razmišljaju o samoubistvu su obično u situaciji iz koje smatraju da nema izlaza", kazao je Skeja. "Odgovornost za pronalaženje izlaza uvijek se prebacuje na žrtvu, a trebalo bi da su odgovorni društvo i profesionalci za mentalno zdravlje", kazao je on za BIRN.

"Sa počiniocima bi trebalo postupati na proaktivni način, trebalo bi direktno uključiti rad na mentalnom zdravlju u cilju uklanjanja rizičnih faktora."

Nebinarna osoba iz Sjeverne Makedonija, koja je popunila BIRN-ov upitnik, kazala je da zbog slat-šejminga osjeća "depresiju, anksioznost, prolazi kroz toksični ciklus nezdravih romantičnih veza, i traumu".

"Bila sam izložena na društvenim mrežama sa fotografijama koje su smatrane "provokativnim" i mnogi ljudi su ih dijelili; uključujući onlajn medije, jer sam tada bila  dio studentskog pokreta u mojoj domovini".

Nora, koja se prvi put našla na meti sa 13 godina, kazala je da je njena porodica podržava, ali da su druge porodice zauzele drugačiji pristup.

"Mnoge djevojčice koje poznajem su, nakon što su njihove porodice saznale za slut-shaming, pod strogim nadzorom roditelja, a njihovo mentalno zdravlje se pogoršalo“, kazala je ona.

Znak kompanije TikTok u Los Anđelesu, SAD: Foto: EPA-EFE/ALLISON DINNER
Znak kompanije TikTok u Los Anđelesu, SAD: Foto: EPA-EFE/ALLISON DINNER

Pravna ograničenja

Ni slut-shaming ni zlostavljanje na internetu ne predstavljaju zasebni krivični prekršaj ni u jednoj od osam država obuhvaćenih ovim člankom, ali se mogu tretirati u okviru zakona koji pokrivaju druge prekršaje.

Međutim, vlasti često djeluju kada je već prekasno.

Albanski ministar policije Taulat Bala sastao se 19. februara sa Jakubom Olekom, direktorom TikToka za javnu politiku i odnose sa vladama za Centralnu i Istočnu Evropu, kako bi zahtijevao imenovanje kontakt osobe za albansku policiju i pojačani nadzor sadržaja na albanskom jeziku.

Nakon samoubistva Loke, albanski ministar pravde Ulsi Manja na Facebooku je uputio poziv albanskoj javnosti da reaguje na zlostavljanje na internetu, "počev od naše djece i porodica, a ne da čekaju novu žrtvu nakon Bedrije Loke; a kao država treba da razmotrimo naše zakone“.

Zakone je "lako popraviti", kazao je Hazizaj. Međutim u većini slučajeva "institucije nijesu u stanju da ponude podršku usljed ograničenih ljudskih kapaciteta, što povećava nepovjerenje u institucije".

Nora je za BIRN kazala da je, u njenom slučaju, najmanje šest osoba pokušalo da prijavi zlostavljačke naloge policiji Kosova. Ona kaže da je odgovor uvijek bio isti: "IP adresa vlasnika naloga ne može biti utvrđena bez direktnog kontakta sa nalogom."

Govor mržnje zasnovan na polu ili seksualnoj orijentaciji nalazi se u krivičnim zakonima Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova; u Albaniji se odnosi samo na govor mržnje zasnovan na seksualnoj orijentaciji; u Crnoj Gori, krivični zakon pominje govor mržnje zasnovan na polu ili seksualnoj orijentaciji samo kao "pogoršavjuće" faktore.

U Sjevernoj Makedoniji, Nikola Prokopenko, savjetnik u Ministarstvu pravde, kazao je da je parlament izmijenio Krivični zakon u februaru 2023. kako bi kriminalizovao "sajber zlostavljanje i rodno zasnovano nasilje" pod "ugrožavanje bezbjednosti", "uhođenje“, "seksualno maltretiranje", "izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, nereda i netolerancije" i "širenje rasističkog i ksenofobičnog materijala sredstvima računarskih sistema".

Petra Kop, iz odsjeka za odnose sa javnošću u slovenačkom ministarstvu pravde, kazala je za BIRN da se "sajber zlostavljanje određuje u krivičnom zakonu kao krivično djelo progonjenja".

Rolanda Safa, koordinatorka za informaciona prava u albanskom ministarstvu pravde, kazala je za BIRN da "krivični zakon eksplicitno ne predviđa sajber zlostavljanje kao krivično djelo“, dodajući da takođe "ne kategoriše konkretne krivične prekršaje zasnovane na polu“. Krivična djela "vrijeđanje", "kleveta", "nepošteno uplitanje u privatni život" i "proganjanje" su kažnjiva čak i u "slučajevima objava na internetu, komentara ili bilo koje druge forme koja može ugroziti dostojanstvo i moral osobe bilo kojeg pola", kazala je Stafa.

Crna Gora i Srbija takođe su kriminalizovale proganjanje "drugim sredstvima komunikacije“. Kosovo ima slično objašnjenje pod krivičnim prekršajem uznemiravanja.

Kop, iz slovenačkog ministarstva, kazala je da "pojedini aspekti sajber zlostavljanja mogu biti obuhvaćeni krivičnim djelom prinude i krivičnim djelom prijetnje, zavisno od stvarne situacije konkretnih slučajeva". Štaviše, "u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem, relevantno je i krivično djelo javnog podsticanja na mržnju, nasilje ili netoleranciju... čak i ako se vrši putem objave u masovnim medijima ili na internet stranicama“, navela je Kop u odgovoru na pitanja BIRN-a.

Iz Ministarstva pravde Hrvatske kazali su za BIRN da sajber zlostavljanje spada pod nekoliko krivičnih prekršaja definisanih u hrvatskom krivičnom zakonu, uključujući prijetnju, ugrožavanje, vrijeđanje, klevetu, povredu privatnosti djeteta, javno podsticanje na nasilje i mržnju. Počinilac se suočava sa ozbiljnijim kaznama ako se krivično djelo vrši putem "štampe, radija, televizije, računarskog sistema ili mreže, na javnom sastanku ili na drugi način i postane dostupno većem broju ljudi", navodi se u mejlu ministarstva.

Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Srbije nijesu odgovarali na zahtjeve za komentar. Ove četiri zemlje su kriminalizovale "neovlašćeno objavljivanje i prezentaciju tuđih tekstova, portreta i snimaka".

Hrvatska i Crna Gora su kriminalizovale "neovlašćeno korišćenje ličnih podataka".

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ni zakoni na nivou države ni zakoni na nivou entiteta te zemlje ne prepoznaju sajber zlostavljanje kao pojam, rekao je pravni ekspert Aleksandar Jokić.

"Ali to može biti obuhvaćeno različitim krivičnim djelima propisanim tim (krivičnim) zakonima“, kazao je Jokić za BIRN. "Od tužioca zavisi da li će svaki čin sajber zlostavljanja biti gonjen ili ne. Ne može svaki čin sajber zlostavljanja biti kvalifikovan kao krivično djelo".

Republika Srpska je kriminalizovala "neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđih tekstova, portreta i snimaka".

Fisnik Dželili iz nevladine organizacije Mollekuqja u Sjevernoj Makedoniji kazao je da državne institucije "ne čine dovoljno jer regulative koje se odnose na digitalni svijet nisu dobro definisane u našoj zemlji, a čak i tamo gdje postoje propisi, oni se ne primjenjuju pravilno“.

Žrtve rodno zasnovanog nasilja sa kojima njegova organizacija sarađuje kažu da im je policija rekla da "samo idu kući", kazao je Dželili za BIRN.

Uvredljivi komentari na TikToku. Foto: BIRN
Uvredljivi komentari na TikToku. Foto: BIRN

"Komentari i podrška počiniocu me najviše povređuju"

Norine nevolje pogodile su i njenu sestru, koju zlostavljaju u školi zbog TikTok sadržaja čija je ona meta. Nasilni sadržaj je i dalje na internetu, i dalje nailazi na ohrabrivanje pratilaca.

"Ono što me najviše ubija je kada vidim komentare zasnovane na glasinama. Umjesto da prijave nalog kako bi ga ugasili, oni mu daju materijal da nastavi", kazala je ona.

"Taj nalog je skinuo fotografiju moje najbolje prijateljice sa njenog naloga na društvenoj mreži i podijelio ga zajedno sa fotografijom jednog mladića, hvaleći njega a nju nazivajući veoma pogrdnim imenima. Ljudima u komentarima se to dopalo, a ona ga čak i ne poznaje.“

Besarta Breznica, zadužena za program o rodno zasnovanom nasilju u okviru nevladine organizacije Mreža žena Kosova, rekla je da su "žene i nebinarne osobe često osuđivane zbog načina na koji se oblače ili ponašaju, što doprinosi kulturi silovanja i proizilazi iz patrijarhalnog mentaliteta".

Zaista, Hazizi iz Albanije je kazao za BIRN da su u mnogim slučajevima utvrdili da su slat-šejmeri grupa mladića koji bi seksualno maltretirali žene u stvarnom životu.

"Počinju kao slut-shameri kako bi mogli da dođu do njih fizički, stoga to je često korak prije potencijanog silovanja", kazao je on.

Prema riječima Breznice, pored nedostatka zakonskog okvira "žrtve imaju poteškoća da pričaju o ovoj vrsti nasilja u porodici, a još im je teže da ga prijave vlastima".

Nebinarna osoba koja je odgovorila na BIRN-ov upitnik kazala je da nije rekla roditeljima ili zakonskim starateljima ili bilo kojem drugom članu porodice.

"Plašim se da bi okrivili mene; ne bi razumjeli", kazala je.

Prema riječima Skeje, što veću pažnju i aktivnost sadržaj privuče, veći je strah žrtava da će njihove porodice saznati, usljed čega se osjećaju "pod pritiskom i represijom" zbog fotografija za koje su prvobitno smatrale da ih "osnažuju".

U većini slučajeva, kazao je Hazizaj, kada je zlostavljanje krivične prirode žrtve se previše plaše da se obrate policiji.

"Otac će me ubiti", kažu mnogi. Bez komunikacije unutar porodice, žrtve same nose teret zlostavljanja. "To nije osuđivanje samo na internetu, već u porodici, na poslu, i tako dalje", kazao je on.

Nora kaže da se plaši za budućnost.

"Ono što me najviše brine u ovom trenutku je to što se događa kontuinirano, trenutno u većim razmjerima", kazala je ona za BIRN. "Šta će se dogoditi kada pokušam da se zaposlim i kada oni vide ovaj sadržaj jednostavnom internet pretragom?"

"To je sistematično, iste riječi, iste mete, isto ponižavanje iznova i iznova".

Off